Tko su Vikinzi?

Tko su Vikinzi?

Vikinzi, Normani ili narod sa sjevera naziv je za stanovništvo koje je u srednjemu vijeku živjelo na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Vikinzi su bili moreplovci, trgovci, obrtnici, ratnici i veliki istraživači. Bili su i kolonizatori koji su na novootkrivenim mjestima podizali naselja, utvrde i gradove. Često su nazivani gusarima jer su sudjelovali u morskim pothvatima radi pljačke i osvajanja. Vikinzi su se bavili ratarstvom i stočarstvom. Vikinško doba traje je od 8. do 11. stoljeća.

Vikinzi ratnici

Vikinzi su smatrali da je ratovanje osobna stvar. Vojni vođe imali su veći ugled i oko sebe su okupljali ratnike. Vikinške ratne horde sebi su priskrbile ugled iznenadnih napadača koji bi se povlačili odmah po završetku napada. Njihova brza pokretnost bila je ključ uspjeha Vikinga i velikoga poštovanja koje su uživali.

Vikinzi su najčešće vodili bitke pješadijom i to borbom prsa o prsa jer su imali veliku prednost – fizički su bili veći od ostalih naroda. Tipičan sukob započeo bi tako da suprotstavljene vojske stoje jedna nasuprot drugoj na udaljenosti od svega nekoliko stotina metara. Na početku bi vođa ratnika izgovorio nekoliko riječi ohrabrenja svojim vojnicima koji bi potom izvikivali uvrede neprijateljima. Nakon toga dvije strane su se počele približavati jedna drugoj bacajući strelice, kamenje i koplja.

Vikinzi su se borili do kraja, odnosno sve dok nisu u potpunosti porazili neprijatelja i rastjerali preostale vojnike. Imali su i jednu dobru taktiku, a to je stvaranje strašne buke. Zveckali su držačima za strijele i ispuštali užasne krikove. Tako su zastrašivali neprijatelje i prikazivali se nadmoćnijima.

Promotri i opiši kako izgleda vikinška kaciga. Od kojega materijala je izrađena? Promotri i opiši ukrase. Razmisli kakvu su važnost za jednoga ratnika imali ukrasi na kacigi.

Vikinški brodovi

Za kratka putovanja uz obalu izrađivali su male lagane brodove nazivane knarr, a za duža putovanja gradili su brodove sa širokim i dubokim trupom koje su zvali drakkar. Drakkar je ranosrednjovjekovni vikinški brod poznat i pod nazivima dugi brod i zmajev brod. Dobio je ime po izrezbarenim zmajevim glavama na pramcu. Zmajeva glava nije imala samo ukrasnu funkciju, nego je prije svega služila da noću zle duhove drži na udaljenosti.

Zašto Vikinzi u srednjemu vijeku kreću na put u nepoznata morska prostranstva?

Neki znanstvenici smatraju da su Vikinzi krenuli na osvajanja zbog prenapučenosti skandinavskoga poluotoka, dok drugi smatraju da su se upućivali u daleke zemlje zbog njihovoga velikog bogatstva. Suparništvo prema Franačkome Carstvu i poboljšanje plovidbenih tehnika bili su poticaj Vikinzima da se odvaže na dalek istraživački put. Presudnu važnost ipak ima društveni prestiž koji je proizlazio samo iz ratne slave i bogatstva.

Došavši na Island u 4. st. pr. Kr., Vikinzi su se približili otoku Grendlandu čiji su stanovnici trgovali sa Skandinavcima. Povijesni zapisi govore i o prvim Europljanima na tlu Sjeverne Amerike. Početkom 11. stoljeća Vikinzi su dospjeli do obala Sjeverne Amerike. Sin Erika Crvenog, Leif Eriksson, potaknut očevim otkrićem Grenlanda, krenuo je na put prema zapadu u potrazi za tajanstvenom zemljom. Rezultat toga je prvo iskrcavanje Europljana u Ameriku u blizini najsjevernijega vrha Newfoundlanda. Iskrcavanje u Americi smatra se vrhuncem vikinških prekomorskih osvajanja. Vikinzi su pokušali nekoliko puta naseliti Ameriku, no velika opasnost od putovanja oceanom i udaljenost od skandinavskih domova učinile su taj pokušaj vrlo teškim.

Tko su Vikinzi?

Tko su Vikinzi?

Vikinzi, Normani ili narod sa sjevera naziv je za stanovništvo koje je u srednjemu vijeku živjelo na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Vikinzi su bili moreplovci, trgovci, obrtnici, ratnici i veliki istraživači. Bili su i kolonizatori koji su na novootkrivenim mjestima podizali naselja, utvrde i gradove. Često su nazivani gusarima jer su sudjelovali u morskim pothvatima radi pljačke i osvajanja. Vikinzi su se bavili ratarstvom i stočarstvom. Vikinško doba traje je od 8. do 11. stoljeća.

Vikinzi - ratnici

Vikinzi su smatrali da je ratovanje osobna stvar. Vojni vođe imali su veći ugled i oko sebe su okupljali ratnike. Vikinške ratne horde sebi su priskrbile ugled iznenadnih napadača koji bi se povlačili odmah po završetku napada. Njihova brza pokretnost bila je ključ uspjeha Vikinga i velikoga poštovanja koje su uživali.

Vikinzi su najčešće vodili bitke pješadijom i to borbom prsa o prsa jer su imali veliku prednost – fizički su bili veći od ostalih naroda. Tipičan sukob započeo bi tako da suprotstavljene vojske stoje jedna nasuprot drugoj na udaljenosti od svega nekoliko stotina metara. Na početku bi vođa ratnika izgovorio nekoliko riječi ohrabrenja svojim vojnicima koji bi potom izvikivali uvrede neprijateljima. Nakon toga dvije strane su se počele približavati jedna drugoj bacajući strelice, kamenje i koplja.

Vikinzi su se borili do kraja, odnosno sve dok nisu u potpunosti porazili neprijatelja i rastjerali preostale vojnike. Imali su i jednu dobru taktiku, a to je stvaranje strašne buke. Zveckali su držačima za strijele i ispuštali užasne krikove. Tako su zastrašivali neprijatelje i prikazivali se nadmoćnijima.

Promotri i opiši kako izgleda vikinška kaciga. Od kojega materijala je izrađena? Promotri i opiši ukrase. Razmisli kakvu su važnost za jednoga ratnika imali ukrasi na kacigi.

Vikinški brodovi

Za kratka putovanja uz obalu izrađivali su male lagane brodove nazivane knarr, a za duža putovanja gradili su brodove sa širokim i dubokim trupom koje su zvali drakkar. Drakkar je ranosrednjovjekovni vikinški brod poznat i pod nazivima dugi brod i zmajev brod. Dobio je ime po izrezbarenim zmajevim glavama na pramcu. Zmajeva glava nije imala samo ukrasnu funkciju, nego je prije svega služila da noću zle duhove drži na udaljenosti.

Zašto Vikinzi u srednjemu vijeku kreću na put u nepoznata morska prostranstva?

Neki znanstvenici smatraju da su Vikinzi krenuli na osvajanja zbog prenapučenosti skandinavskoga poluotoka, dok drugi smatraju da su se upućivali u daleke zemlje zbog njihovoga velikog bogatstva. Suparništvo prema Franačkome Carstvu i poboljšanje plovidbenih tehnika bili su poticaj Vikinzima da se odvaže na dalek istraživački put. Presudnu važnost ipak ima društveni prestiž koji je proizlazio samo iz ratne slave i bogatstva.

Došavši na Island u 4. st. pr. Kr., Vikinzi su se približili otoku Grendlandu čiji su stanovnici trgovali sa Skandinavcima. Povijesni zapisi govore i o prvim Europljanima na tlu Sjeverne Amerike. Početkom 11. stoljeća Vikinzi su dospjeli do obala Sjeverne Amerike. Sin Erika Crvenog, Leif Eriksson, potaknut očevim otkrićem Grenlanda, krenuo je na put prema zapadu u potrazi za tajanstvenom zemljom. Rezultat toga je prvo iskrcavanje Europljana u Ameriku u blizini najsjevernijega vrha Newfoundlanda. Iskrcavanje u Americi smatra se vrhuncem vikinških prekomorskih osvajanja. Vikinzi su pokušali nekoliko puta naseliti Ameriku, no velika opasnost od putovanja oceanom i udaljenost od skandinavskih domova učinile su taj pokušaj vrlo teškim.