Život u srednjovjekovnim gradovima

Život u gradovima

Seoska domaćinstva uglavnom su proizvodila sve što je bilo potrebno za normalan život. U vrijeme dobrih žetvi i uroda nastajao je višak proizvoda. Taj višak seljaku je mogao poslužiti za stjecanje zarade ukoliko bi ga dobro prodao.

Trgovanje raznovrsnim proizvodima privlačilo je stanovnike u gradove. U gradovima su obrtnici otvarali svoje radionice i okupljali se u cehove. Uz trgovine i obrtničke radionice građene su kuće za sve veći broj stanovnika. Gradske kuće obično su udomljavale više obitelji koje su živjele zajedno.

Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja.

Povjesničar Eike Pies [ajke pis] istražio je cijene na tržnicama njemačkih gradova u 14. stoljeću. Kovani novac tad nije bio uređen poput današnjega gdje 1 kuna sadrži 100 lipa. Postolar je u to vrijeme po danu mogao zaraditi 1 Schilling [šiling].

Cijene u gradu Kölnu [kelnu]:

  • pola kg maslaca riže/lososa/šarana = 24 Pfennige [feninga] (ili 2 šilinga)
  • 100 jaja = 132 Pfennige (ili 11 šilinga)
  • 100 jabuka = 72 Pfennige (ili 6 šilinga)
  • par cipela = 84 Pfennige (ili 7 šilinga)

Cijene u gradovima Hamburg i Lübeck [lubek]:

  • pola kg maslaca = 4 Pfennige
  • 100 kg pšenice ili raži = 6 Schillinge
  • 100 kg zobi = 4 Schillinge
  • par cipela = 3 Schillinge
  • par čizama = 11 Schillinge
  • radni konj = 8 Marke
  • vol = 4 Marke
  • svinja (25 kg) = 15 Schillinge

Izračunaj koliko je postolar mogao zaraditi u mjesec dana. Što je za tu zaradu mogao kupiti? Je li mu to bilo dovoljno ukoliko je imao ženu i dvoje djece?

Gradski zdenci i česme lako su se zarazili bolestima pa se voda općenito smatrala nezdravim pićem. Zato se najčešće pilo pivo i vino. Premda je takva nezdrava sredina bila izvor bolesti, srednjovjekovni ljudi to nisu znali. Bolesti su povezivali s Božjom kaznom za njihove grijehe.

Brijači su imali važnu ulogu. Nisu samo uređivali kosu, brade i brkove, već su obavljali i medicinske usluge. Vadili su zube, puštali krv uz pomoć pijavica, previjali rane, pa čak obavljali i kirurške zahvate. Radili su amputacije i vadili žučne kamence.

Dan u gradu završavao je u sumrak kad su crkvena zvona označila vrijeme za večernju molitvu. To je bio znak da se kuće moraju zatvoriti. Zatvorena su i gradska vrata, a sve koji bi se našli na ulici sumnjičili bi da su razbojnici.

Život u srednjovjekovnim gradovima

Život u gradovima

Seoska domaćinstva uglavnom su proizvodila sve što je bilo potrebno za normalan život. U vrijeme dobrih žetvi i uroda nastajao je višak proizvoda. Taj višak seljaku je mogao poslužiti za stjecanje zarade ukoliko bi ga dobro prodao.

Trgovanje raznovrsnim proizvodima privlačilo je stanovnike u gradove. U gradovima su obrtnici otvarali svoje radionice i okupljali se u cehove. Uz trgovine i obrtničke radionice građene su kuće za sve veći broj stanovnika. Gradske kuće obično su udomljavale više obitelji koje su živjele zajedno.

Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja.

Trgovci i obrtnici

Povjesničar Eike Pies [ajke pis] istražio je cijene na tržnicama njemačkih gradova u 14. stoljeću. Kovani novac tad nije bio uređen poput današnjega gdje 1 kuna sadrži 100 lipa. Postolar je u to vrijeme po danu mogao zaraditi 1 Schilling [šiling].

Cijene u gradu Kölnu [kelnu]:

  • pola kg maslaca riže/lososa/šarana = 24 Pfennige [feninga] (ili 2 šilinga)
  • 100 jaja = 132 Pfennige (ili 11 šilinga)
  • 100 jabuka = 72 Pfennige (ili 6 šilinga)
  • par cipela = 84 Pfennige (ili 7 šilinga)

Cijene u gradovima Hamburg i Lübeck [lubek]:

  • pola kg maslaca = 4 Pfennige
  • 100 kg pšenice ili raži = 6 Schillinge
  • 100 kg zobi = 4 Schillinge
  • par cipela = 3 Schillinge
  • par čizama = 11 Schillinge
  • radni konj = 8 Marke
  • vol = 4 Marke
  • svinja (25 kg) = 15 Schillinge

Izračunaj koliko je postolar mogao zaraditi u mjesec dana. Što je za tu zaradu mogao kupiti? Je li mu to bilo dovoljno ukoliko je imao ženu i dvoje djece?

Gradski zdenci i česme lako su se zarazili bolestima pa se voda općenito smatrala nezdravim pićem. Zato se najčešće pilo pivo i vino. Premda je takva nezdrava sredina bila izvor bolesti, srednjovjekovni ljudi to nisu znali. Bolesti su povezivali s Božjom kaznom za njihove grijehe.

Brijači su imali važnu ulogu. Nisu samo uređivali kosu, brade i brkove, već su obavljali i medicinske usluge. Vadili su zube, puštali krv uz pomoć pijavica, previjali rane, pa čak obavljali i kirurške zahvate. Radili su amputacije i vadili žučne kamence.

Gradska kuća

Dan u gradu završavao je u sumrak kad su crkvena zvona označila vrijeme za večernju molitvu. To je bio znak da se kuće moraju zatvoriti. Zatvorena su i gradska vrata, a sve koji bi se našli na ulici sumnjičili bi da su razbojnici.