Jezik je sredstvo sporazumijevanja svakoga društva. Politički, vjerski i kulturni događaji utječu na jezik. Hrvatski jezik iznimno je puno riječi i izraza posudio iz drugih jezika: njemačkoga, mađarskoga, engleskoga, turskoga i drugih. Posuđivanje riječi iz stranih jezika rašireno je u gotovo svim jezicima. Razlozi jezičnoga posuđivanja su mnogostruki, no mi ćemo se koncentrirati na utjecaj političkih veza među Hrvatima i Osmanlijama te njihove gospodarske i kulturne veze na hrvatski jezik.

Riječi koje su u hrvatski jezik ušle iz turskoga jezika zovu se turcizmi. Većina njih u hrvatskomu su se jeziku udomaćile i za njih nemamo hrvatskih istoznačnica.

Osmanlije su sa sobom u Europu donosili jedan novi svijet, Europljanima dotad nepoznat. Mnoge riječi iz turskoga jezika vezane za kuhinju i kulinarstvo, administraciju, vojsku, odjevne predmete, rodbinske veze te vjerski život i običaje muslimana postale su dio hrvatskoga jezika.

Neki od turcizama u hrvatskomu jeziku su: šećer, bakar, badem, alat, bubreg, čarapa, džep, jastuk, jogurt, krevet, kutija, majmun, pamuk, rakija, tava, sat, top, boja, limun, badem, sapun, tambura, torba, marama, baklava,burek, rahat lokum, džezva, ćevap, čorba, ćup, bunar, oluk, tavan, čardak, kat, kapija, avlija.

O stoljetnome prožimanju hrvatskoga i turskoga jezika svjedoče i hrvatska prezimena turskoga podrijetla. Ta prezimena u svojoj osnovi imaju neku od turskih riječi. Najveći broj prezimena nastajao je od 16. stoljeća kad je Crkva uvela obvezu vođenja matičnih knjiga. U matičnim knjigama morala su se navoditi i prezimena ljudi. Stoljećima ranije ljudi su se identificirali samo osobnim imenom. Od toga je trenutka postalo važno da se uz osobno ime dodaje i prezime. Prezimena su se stvarala od osobnoga imena, zanimanja, nadimka, toponima itd. U to doba najveći je dio jugoistočne Europe pod osmanskom vlašću pa su mnogi ljudi dobivali prezimena od turskih riječi bez obzira na njihovu narodnost ili vjersku pripadnost. Motivacija za stvaranje prezimena uglavnom su bila zanimanja, obrti ili službe koju su obavljali te nadimci. Prezimena s turskom sastavnicom na našemu su prostoru najzastupljenija duž nekadašnje Vojne krajine, na području Like, Korduna, Dalmatinske zagore i Slavonije.

Turcizme pronalazimo i u frazemima, višečlanim jezičnim jedinicama koje se u jeziku uvijek ostvaruju kao cjelina. Frazemi su također jedan od dokaza zajedničke povijesti i utjecaja jednoga jezika na drugi. Neki od frazema s turcizma za koje si vjerojatno čuo/čula, a možda su ti poznati i u malo drugačijemu obliku (na tvojemu narječju ili lokalnome govoru).