Feudalizam i srednjovjekovno društvo

Budući da zemlja služi uzgoju hrane, ona je iznimno važna. Povjesničari Ivo Goldsten i Borislav Grgin u knjizi Europa i Sredozemlje u srednjemu vijeku pišu:

... nije bilo prostora za pokuse; zbog vrlo malih prinosa premala je bila razlika između preživljavanja i gladi. Ljudi nisu smjeli eksperimentirati, pa metodom pokušaja i pogrešaka uzgajati jednu ili drugu kulturu, ili na nekoj kulturi primjenjivati drugačije metode od već iskušanih – pravo na pogrešku nije postojalo jer je ona mogla značiti masovnu glad i smrt.

Što zaključuješ o važnosti zemlje na temelju ovoga izvora?

Prema srednjovjekovnome shvaćanju najmoćniji vojskovođa postaje kralj Božjom voljom. Božjom voljom raspolaže zemljom i svima koji žive na njoj. Kralj dio te zemlje daje ljudima koji mu obećaju vjernost u zamjenu za vojnu službu. Takvi su feudalni odnosi oblikovani u Franačkome Carstvu tijekom 9. stoljeća.

Povjesničari Ivo Goldsten i Borislav Grgin u knjizi Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku pišu:

U hrvatskim zemljama početni oblici feudalnih odnosa mogu se iščitati iz dokumenata već potkraj 11. stoljeća. Već u 12. st. pojavljuju se prve velikaške (feudalne) obitelji.

Vazalna prisega Bernarda Attona

Razmisli. Na što se sve zaklinje Bernard Atton? Zašto se obred izvodio pred relikvijama svetaca? Što misliš zašto je to doživotna prisega? Podsjeća li te ova zakletva na nešto iz suvremenoga doba?

Obveze vazala

Zemlju obrađuju slobodni i neslobodni seljaci – kmetovi. Obradom zemlje privređuju hranu za sebe i svoju obitelj te proizvode koje kao dio svojih obveza moraju dati drugima.

Dio obveza prema feudalcu bila je i radna obveza. Kmet mora određeni broj dana raditi na feudalčevu  . Feudalna renta u ranome srednjem vijeku plaćala se u proizvodima, a kasnije u novcu. Što je za kmeta značila mogućnost da svoje proizvode može prodati? Razmisli je li to moglo poboljšati njegov položaj.

Feudalizam i srednjovjekovno društvo

Značaj zemlje

Budući da zemlja služi uzgoju hrane, ona je iznimno važna. Povjesničari Ivo Goldsten i Borislav Grgin u knjizi Europa i Sredozemlje u srednjemu vijeku pišu:

... nije bilo prostora za pokuse; zbog vrlo malih prinosa premala je bila razlika između preživljavanja i gladi. Ljudi nisu smjeli eksperimentirati, pa metodom pokušaja i pogrešaka uzgajati jednu ili drugu kulturu, ili na nekoj kulturi primjenjivati drugačije metode od već iskušanih – pravo na pogrešku nije postojalo jer je ona mogla značiti masovnu glad i smrt.

Što zaključuješ o važnosti zemlje na temelju ovoga izvora?

Srednjovjekovno društvo

Prema srednjovjekovnome shvaćanju najmoćniji vojskovođa postaje kralj Božjom voljom. Božjom voljom raspolaže zemljom i svima koji žive na njoj. Kralj dio te zemlje daje ljudima koji mu obećaju vjernost u zamjenu za vojnu službu. Takvi su feudalni odnosi oblikovani u Franačkome Carstvu tijekom 9. stoljeća.

Doznaj o  feudalnoga društva uz pomoć animacije.

Feudalno društvo

Povjesničari Ivo Goldsten i Borislav Grgin u knjizi Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku pišu:

U hrvatskim zemljama početni oblici feudalnih odnosa mogu se iščitati iz dokumenata već potkraj 11. stoljeća. Već u 12. st. pojavljuju se prve velikaške (feudalne) obitelji.

Vazalna prisega Bernarda Attona

Razmisli. Na što se sve zaklinje Bernard Atton? Zašto se obred izvodio pred relikvijama svetaca? Što misliš zašto je to doživotna prisega? Podsjeća li te ova zakletva na nešto iz suvremenoga doba?

Obveze vazala

Zemlju obrađuju slobodni i neslobodni seljaci – kmetovi. Obradom zemlje privređuju hranu za sebe i svoju obitelj te proizvode koje kao dio svojih obveza moraju dati drugima.

Dio obveza prema feudalcu bila je i radna obveza. Kmet mora određeni broj dana raditi na feudalčevu  . Feudalna renta u ranome srednjem vijeku plaćala se u proizvodima, a kasnije u novcu. Što je za kmeta značila mogućnost da svoje proizvode može prodati? Razmisli je li to moglo poboljšati njegov položaj.