Franačko Carstvo

Franci (germanski narod) naselili su se u sjeveroistočnoj Galiji sredinom 5. stoljeća i osnovali svoje državice. Ujedinili su se potkraj 5. stoljeća pod vodstvom Klodviga i utemeljili moćnu državu – Franačku. Budući da je Klodvig zajedno s cijelim svojim narodom prihvatio kršćanstvo, to je dodatno ojačalo državu jer ga je kraljem priznala i Kršćanska Crkva. Savez između Franačke i Crkve omogućio je 756. godine ustroj Papinske Države u srednjoj Italiji.

Na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće franačka je država na vrhuncu moći. To je doba vladavine Karla, poslije nazvanoga Karlo Veliki. Budući da je ratovima znatno proširio granice, Franačka je postala najmoćnijom europskom državom. Kako je povećavao državu, Karlo je širio i kršćanstvo te dalje štitio papinsku vlast. Crkva ga je zauzvrat podupirala u širenju vlasti, a on je istodobno širio i svoj utjecaj i kršćansku vjeru.

Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja.

Franačko Carstvo

Karlov život opisao je njegov bliski suradnik dvoranin Einhard u knjizi Život Karla Velikoga. Evo jednoga odlomka:

U jelu i piću bio je umjeren, ali je u piću bio umjereniji jer nije podnosio da se bilo tko opija (...) Za vrijeme objeda slušao bi kakvu glazbu ili čitanje. Čitali su mu o povijesti i djelima junaka iz davnine. Uživao je i u knjigama svetog Augustina...

...postupao je više po svojoj glavi nego po savjetu liječnika, koje je gotovo zamrzio jer su mu savjetovali neka se u prehrani odrekne pečenja. (...) Neumorno je vježbao jašući i loveći (…) često je tijelo vježbao plivanjem, u čemu je bio tako vješt da ga nitko nije mogao pravo nadmašiti. Radi toga je i sagradio palaču u Aachenu. (...) Sam materinski jezik nije mu bio dovoljan nego je uložio velik trud i u učenje stranih jezika. Pokušavao je i pisati i za tu svrhu običavao je držati pločice i sveščiće pergamene u krevetu pod uzglavljem da, kad ima slobodnog vremena, privikava ruku na oblikovanje slova. Ali slabo je uspijevao taj posao, krivo postavljen i prekasno započet. Toliko se brinuo za odgoj svojih sinova i kćeri da nikad nije bez njih objedovao kad je bio kod kuće i nikad nije bez njih kretao na put.

Pitanja za analizu izvora:

  1. Tko je autor ovoga izvora?
  2. Koja je to vrsta povijesnoga izvora?
  3. Zašto je napisao ovo djelo?
  4. Što su Karlu Velikome čitali dok je objedovao?
  5. Kojim se fizičkim aktivnostima bavio? Je li to činio iz potrebe ili jer se želio baviti sportom?
  6. Što se sve Karlo Veliki trudio naučiti?
  7. Kakav je Karlo bio otac?
  8. Misliš li da je Einhard bio objektivan u opisivanju s obzirom na blizak odnos s Karlom?

Franačko Carstvo

Franačka država

Franci (germanski narod) naselili su se u sjeveroistočnoj Galiji sredinom 5. stoljeća i osnovali svoje državice. Ujedinili su se potkraj 5. stoljeća pod vodstvom Klodviga i utemeljili moćnu državu – Franačku. Budući da je Klodvig zajedno s cijelim svojim narodom prihvatio kršćanstvo, to je dodatno ojačalo državu jer ga je kraljem priznala i Kršćanska Crkva. Savez između Franačke i Crkve omogućio je 756. godine ustroj Papinske Države u srednjoj Italiji.

Karlo Veliki

Na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće franačka je država na vrhuncu moći. To je doba vladavine Karla, poslije nazvanoga Karlo Veliki. Budući da je ratovima znatno proširio granice, Franačka je postala najmoćnijom europskom državom. Kako je povećavao državu, Karlo je širio i kršćanstvo te dalje štitio papinsku vlast. Crkva ga je zauzvrat podupirala u širenju vlasti, a on je istodobno širio i svoj utjecaj i kršćansku vjeru.

Pogledaj videoisječak i odgovori na pitanja.

Franačko Carstvo

Karlo Veliki u povijesnome izvoru

Karlov život opisao je njegov bliski suradnik dvoranin Einhard u knjizi Život Karla Velikoga. Evo jednoga odlomka:

U jelu i piću bio je umjeren, ali je u piću bio umjereniji jer nije podnosio da se bilo tko opija (...) Za vrijeme objeda slušao bi kakvu glazbu ili čitanje. Čitali su mu o povijesti i djelima junaka iz davnine. Uživao je i u knjigama svetog Augustina...

...postupao je više po svojoj glavi nego po savjetu liječnika, koje je gotovo zamrzio jer su mu savjetovali neka se u prehrani odrekne pečenja. (...) Neumorno je vježbao jašući i loveći (…) često je tijelo vježbao plivanjem, u čemu je bio tako vješt da ga nitko nije mogao pravo nadmašiti. Radi toga je i sagradio palaču u Aachenu. (...) Sam materinski jezik nije mu bio dovoljan nego je uložio velik trud i u učenje stranih jezika. Pokušavao je i pisati i za tu svrhu običavao je držati pločice i sveščiće pergamene u krevetu pod uzglavljem da, kad ima slobodnog vremena, privikava ruku na oblikovanje slova. Ali slabo je uspijevao taj posao, krivo postavljen i prekasno započet. Toliko se brinuo za odgoj svojih sinova i kćeri da nikad nije bez njih objedovao kad je bio kod kuće i nikad nije bez njih kretao na put.

Pitanja za analizu izvora:
  1. Zašto je Einhard napisao ovo djelo?
  2. Što su Karlu Velikome čitali dok je objedovao?
  3. Kojim se fizičkim aktivnostima bavio? Je li to činio iz potrebe ili jer se želio baviti sportom?
  4. Što se sve Karlo Veliki trudio naučiti?
  5. Kakav je Karlo bio otac?
  6. Misliš li da je Einhard bio objektivan u opisivanju s obzirom na blizak odnos s Karlom?