O hrvatskome grbu

Prisjeti se koje smo pomoćne povijesne znanosti učili u petome razredu. Heraldika ili grboslovlje pomoćna je povijesna znanost koja se bavi postankom, razvitkom i umjetničkom izradom grbova od njihove prve pojave potkraj 11. stoljeća do danas.

Legende

Prema legendi nastanak hrvatskoga grba vežemo uz kralja Stjepana Držislava. Legenda kaže da je kralj Držislav ratovao s Mlečanima. U jednome takvom ratu kralj je pao u mletačko zarobljeništvo. Mletački dužd čuo je da kralj Držislav dobro igra šah. Zato mu je uputio sljedeći izazov: ako ga u tri partije šaha pobijedi, biti će oslobođen i moći će se vratiti u svoju zemlju. Držislav je prihvatio izazov i u sve tri partije pobijedio. Dužd je održao riječ, hrvatski se kralj vratio kući i u sjećanje na taj trenutak uzeo šahovsku ploču kao svoj grb i grb svojega naroda.

Prema drugoj legendi crvena i bijela boja na hrvatskome grbu predstavljaju ratničku sudbinu hrvatskoga naroda. Crvena polja simbolizira krv i rat, a bijela mir.

Treće tumačenje crvenu i bijelu boju na hrvatskome grbu dovodi u vezu s običajima nomadskih stepskih naroda s područja iz kojih su vrlo vjerojatno došli i predci današnjih Hrvata. Oni su na ulaze u svoj logor stavljali crvenu i bijelu zastavu koje su označavale strane svijeta.

Prvi prikazi hrvatskoga grba

Prvi prikazi hrvatskoga grba sačuvani su u kamenim ulomcima. Hrvatski grb ugrađen je u zvonik crkve sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku.

Želeći spriječiti krivotvorine grbova, a samim time i laži oko plemićkoga statusa pojedinaca ili čitavih obitelji, kraljevi su od 14. stoljeća počeli izdavati isprave kojima su potvrđivali plemićki status. U takvim ispravama, nazvanim grbovnice, bio je opisan grb.

Najstariji dosad poznati prikazi državnoga grba Hrvatske potječu iz vremena kralja Ludovika I. Anžuvinca. Kraljevski grb Ludovika I. iz rukopisnoga grbovnika sadrži i grb Hrvatske s tri lavlje glave (1370. – 1414.).

Šahirani grb pojavljuje se od kraja 15. stoljeća. U povelji o izboru nadvojvode Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskoga kralja 1. siječnja 1527. godine otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom „Pečat Kraljevstva“.

Grb Republike Hrvatske

Republika Hrvatska danas upotrebljava svoj povijesni grb sa štitom na kojemu je 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja u 5 redova i 5 stupaca. Prvo je polje crvene boje. Iznad njega nalazi se kruna s pet povijesnih grbova hrvatskih pokrajina koji su poredani s lijeve na desnu stranu štita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavome polju žutu šesterokraku zvijezdu s bijelim mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrome polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavome polju tri žute okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrome polju žutu kozu s crvenim papcima i rogovima okrenutu ulijevo. Slavonski grb sadrži u štitu na plavome polju dvije poprečne bijele grede koje predstavljaju Dravu i Savu, dvije rijeke koje omeđuju Slavoniju, a između greda je crveno polje s kunom. U gornjemu plavom polju je žuta šesterokraka zvijezda.

O hrvatskome grbu

Prisjeti se koje smo pomoćne povijesne znanosti učili u petome razredu. Heraldika ili grboslovlje pomoćna je povijesna znanost koja se bavi postankom, razvitkom i umjetničkom izradom grbova od njihove prve pojave potkraj 11. stoljeća do danas.

Legende

Prvi prikazi hrvatskoga grba

Grb Republike Hrvatske