Judita

Tko je Otac Hrvatske Književnosti?

Pjesnik i pisac europskoga ugleda, Marko Marulić, živio je i pisao u drugoj polovici 15. st. u Splitu. Zbog epa Judita prozvan je Ocem Hrvatske Književnosti.

Marulić je svoju Juditu napisao za one „koji đačke knjige ne razumiju“, odnosno onima koji ne znaju latinski jezik. Napisao ju je čakavštinom i štokavštinom jer hrvatskoga jezika kao takvoga u 16. st. još nije bilo. Koja su tri hrvatska narječja?

Tekst naslova: Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdarži istorija svete udovice Judit, u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili.

Na poveznici e-Lektire poslušaj Marulićev hrvatski jezik. Je li ti hrvatski jezik 16. stoljeća u potpunosti razumljiv? Zašto?

O Juditi i Juditi

Vrijeme u kojemu je ep nastao vrijeme je stalnih osmanlijskih napada na hrvatski prostor, no u samome se epu ni na jednome mjestu ne spominju Osmanlije. U književnim djelima nastalima u razdoblju humanizma i renesanse (od 14. do kraja 16. stoljeća) čest je prikaz osmanlijske opasnosti.

Marulić piše o hrabroj udovici Juditi koja je spasila svoj narod od Asiraca kako bi svome narodu pružio utjehu u onim teškim vremenima, ohrabrio ga i potaknuo na otpor nadmoćnijemu neprijatelju, naravno uz Božju pomoć. Preneseno značenje kojim se poslužio trebalo je njegovim suvremenicima savjetovati da će njihova dobrota, poštenje i bogobojaznost odbiti osmanlijsku vojsku i osloboditi Dalmaciju od Osmanlija. Marulićeva je ideja bila Juditinim primjerom podignuti svijest građana dalmatinskih gradova te ih potaknuti da i oni ustraju u borbi protiv Osmanlija.

Razmisli: Je li Juditin čin ubijanja kako bi obranila rodni grad zaista plemenit i je li njen podvig vrijedan hvale?

Zbog čega je Judita ostala u rukopisu puna dva desetljeća?

Ep Judita tiskan je u Veneciji tek 1521. godine. Zašto je Marulić toliko dugo čekao? Je li 1521. godina izabrana slučajno ili su povijesne političke prilike utjecale na to? Što se u povijesti Dalmacije i Splita zbivalo te 1521. godine?

Split je i u doba kad je Judita nastala, 1501. godine, bio izložen osmanlijskim napadima. To je vrijeme mletačko-turskoga rata kad su dalmatinske gradove Split, Zadar, Šibenik, Nin i Trogir često pustošile osmanlijske čete.

Do tiskanja Judite prošlo je 20 godina tijekom kojih je osmanlijska opasnost i u središnjoj Europi i u Dalmaciji bila svakodnevna stvar. Nakon tiskanja Judita postaje bestseller. Doživjela je tri izdanja u dvije godine što znači da je potražnja za knjigom bila velika. Publici se svidjela jer su mogli čitati i razumijeti svi. Rijetko je koji hrvatski pisac doživio za svojega života tolik broj tiskanja jednoga djela. U dvadesetim godinama 16. stoljeća knjige su se još uvijek rijetko objavljivale, a hrvatske su bile prava iznimka.

Judita

Tko je Otac Hrvatske Književnosti?

Pjesnik i pisac europskoga ugleda, Marko Marulić, živio je i pisao u drugoj polovici 15. st. u Splitu. Zbog epa Judita prozvan je Ocem Hrvatske Književnosti.

Marulić je svoju Juditu napisao za one „koji đačke knjige ne razumiju“, odnosno onima koji ne znaju latinski jezik. Napisao ju je čakavštinom i štokavštinom jer hrvatskoga jezika kao takvoga u 16. st. još nije bilo. Koja su tri hrvatska narječja?

Tekst naslova: Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdarži istorija svete udovice Judit, u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili.

Na poveznici e-Lektire poslušaj Marulićev hrvatski jezik. Je li ti hrvatski jezik 16. stoljeća u potpunosti razumljiv? Zašto?

O Juditi i Juditi

Vrijeme u kojemu je ep nastao vrijeme je stalnih osmanlijskih napada na hrvatski prostor, no u samome se epu ni na jednome mjestu ne spominju Osmanlije. U književnim djelima nastalima u razdoblju humanizma i renesanse (od 14. do kraja 16. stoljeća) čest je prikaz osmanlijske opasnosti.

Marulić piše o hrabroj udovici Juditi koja je spasila svoj narod od Asiraca kako bi svome narodu pružio utjehu u onim teškim vremenima, ohrabrio ga i potaknuo na otpor nadmoćnijemu neprijatelju, naravno uz Božju pomoć. Preneseno značenje kojim se poslužio trebalo je njegovim suvremenicima savjetovati da će njihova dobrota, poštenje i bogobojaznost odbiti osmanlijsku vojsku i osloboditi Dalmaciju od Osmanlija. Marulićeva je ideja bila Juditinim primjerom podignuti svijest građana dalmatinskih gradova te ih potaknuti da i oni ustraju u borbi protiv Osmanlija.

Razmisli: Je li Juditin čin ubijanja kako bi obranila rodni grad zaista plemenit i je li njen podvig vrijedan hvale?

Zbog čega je Judita ostala u rukopisu puna dva desetljeća?

Ep Judita tiskan je u Veneciji tek 1521. godine. Zašto je Marulić toliko dugo čekao? Je li 1521. godina izabrana slučajno ili su povijesne političke prilike utjecale na to? Što se u povijesti Dalmacije i Splita zbivalo te 1521. godine?

Split je i u doba kad je Judita nastala, 1501. godine, bio izložen osmanlijskim napadima. To je vrijeme mletačko-turskoga rata kad su dalmatinske gradove Split, Zadar, Šibenik, Nin i Trogir često pustošile osmanlijske čete.

Do tiskanja Judite prošlo je 20 godina tijekom kojih je osmanlijska opasnost i u središnjoj Europi i u Dalmaciji bila svakodnevna stvar. Nakon tiskanja Judita postaje bestseller. Doživjela je tri izdanja u dvije godine što znači da je potražnja za knjigom bila velika. Publici se svidjela jer su mogli čitati i razumijeti svi. Rijetko je koji hrvatski pisac doživio za svojega života tolik broj tiskanja jednoga djela. U dvadesetim godinama 16. stoljeća knjige su se još uvijek rijetko objavljivale, a hrvatske su bile prava iznimka.