Višeslavova krstionica
Istraživanje krstionice
Višeslavova krstionica
Višeslavova krstionica pronađena je sredinom 19. stoljeća u Veneciji, a u Hrvatsku je dopremljena sredinom 20. stoljeća. Original se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina u Ninu.
Krstionica je šesterokutnoga oblika. Visoka je 90 cm, a promjer je 120 cm. Dimenzije svjedoče da je bila predviđena za uranjanje odraslih ljudi.
Tekst koji je napisan oko gornjega ruba krstionice glasi:
Ovaj izvor prima nemoćne da ih prosvijetli. Ovdje ispiru grijehe što su ih primili od prvoga roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući Sveto Trojstvo. Ovo je djelo dao izraditi svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, iz pobožnosti i u čast sv. Ivana Krstitelja da posreduje za njega kao svoga zaštitnika.
Višeslavova krstionica pronađena je sredinom 19. stoljeća u Veneciji, a u Hrvatsku je dopremljena sredinom 20. stoljeća. Original se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a kopija se nalazi u Muzeju ninskih starina u Ninu.
Krstionica je šesterokutnoga oblika. Visoka je 90 cm, a promjer je 120 cm. Dimenzije svjedoče da je bila predviđena za uranjanje odraslih ljudi.
Različite perspektive
Nakon što si točno odgovorio / odgovorila na postavljena pitanja, uvidio si / uvidjela si da se na krstionici jasno ne navodi ni prostor ni vrijeme nastanka ni čiji je knez bio knez Višeslav. Krstionica je, zbog nedovoljnoga broja izvora, kao i nepotpunih izvora, tema brojnih znanstvenih rasprava.
Vrijeme nastanka: Neki od znanstvenika krstionicu smještaju u 9. stoljeće, a neki u 11. stoljeće.
Mjesto nastanka: Neki od znanstvenika smatraju da je krstionica nastala u Ninu pa je kasnije odnesena u Veneciju, a potom sredinom 20. stoljeća ponovno vraćena u Hrvatsku. Neki pak znanstvenici smatraju da je nastala u Veneciji i da je u Hrvatsku prvi put došla sredinom 20. stoljeća.
Višeslav? Neki znanstvenici Višeslava smatraju prvim hrvatskim knezom, a neki ga smatraju nepoznatim slavenskim knezom.
Što možemo zaključiti?
Dio znanstvenika vrijeme izrade krstionice smješta u 9. stoljeće, a drugi u 11. stoljeće.
Dio znanstvenika smatra da je krstionica nastala u Ninu i da je kasnije odnesena u Veneciju. Drugi znanstvenici smatraju da je nastala u Veneciji i da je u Hrvatsku prvi put došla sredinom 20. stoljeća.
Neki znanstvenici Višeslava smatraju prvim hrvatskim knezom, a neki ga smatraju nepoznatim slavenskim knezom.
Višeslavova krstionica danas je dio hrvatske kulturne baštine i važan dokaz pokrštavanja, ali povijesna znanost zbog nedostatka pouzdanih izvora još nije dala odgovore na brojna pitanja vezana za taj vrijedan hrvatski kulturno-povijesni spomenik.