Bartolomé de las Casas – zaštitnik Indijanaca

Djelovanjem konkvistadora prekinut je razvoj civilizacije pretkolumbovske Amerike, a pridošli Europljani podredili su Ameriku svojim potrebama. Zbog izrazite vojne premoći, konkvistadori su ubrzo ovladali velikim dijelovima Amerike pri čemu je stradavalo starosjedilačko stanovništvo.

Uz pomoć online Enciklopedije istraži porijeklo riječi konkvistador.

Najpoznatiji konkvistadori su dvojica Španjolaca: Hernando Cortes i Francisco Pizarro. Važan dio misije svih konkvistadora u novom svijetu bilo je širenje kršćanstva koje su često provodili nasilno.

Pažljivo pročitaj sljedeće opise i izvore. Odgovori na pitanja.

Hernando Cortes je poznat kao osvajač države Asteka na području današnjeg Meksika. Njegova vojska opremljena oklopima, vatrenim oružjem i krećući se na konjima, porazila je vojsku Montezume II. te zarobila tog astečkog vladara. Cortes je osvojio grad Tenochititlan, a cilj mu je bio uzeti što više srebra i zlata.

Samo nekoliko stotina Španjolaca osvojilo je Meksiko što se smatralo jednim od najneobičnijih događaja u 16. stoljeću. U dvije godine cijelo carstvo od 15 milijuna ljudi je poraženo. Jedan od ključnih čimbenika uspjeha Španjolaca bio je u njihovoj sposobnosti da iskoriste svađe u aztečkom carstvu. Njihov savez s Tlaxcalanima, dugogodišnjim neprijateljem Asteka, imao je veliku ulogu u opsadi Tenochititlana. (Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo, Mozaik knjiga d.o.o. Zagreb, 2005.)

Francisco Pizarro je poznat kao osvajač države Inka na području današnjeg Perua. U sukobu s Inkama kod grada Cajamarce, zarobio je Atahualpu, vladara Inka.

Uvidjevši žudnju Španjolaca za zlatom, Atahualpa je ponudio da će ispuniti prostoriju zlatom i srebrom u zamjenu za svoje oslobađanje. Inke su danima dolazili natovareni blagom iz cijelog carstva, koje je zatim bilo rastopljeno i odneseno u Španjolsku u obliku poluga. Otkupnina je plaćena u cijelosti, no pohlepni Pizarro nije se držao svog dijela pogodbe. Atahualpa je zadavljen na glavnom gradskom trgu u lipnju 1533. Vojska Inka se povukla, a Pizarro nastavio neometano napredovati do drugog grada Inka, Cuzca. (Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo, Mozaik knjiga d.o.o. Zagreb, 2005.)

Usporedi sličnosti u djelovanju Cortesa i Pizarra:

  • Zbog čega kreću u osvajačke pohode?
  • Kako se ponašaju prema vladarima osvojenih država?
  • Zašto su tako lako porazili indijanske vladare?

Razmisli: jesu li vladari Inka i Asteka mogli pružiti otpor španjolskim osvajačima?

Tko je Bartolomé de las Casas?

Bartolomé de las Casas je u novi svijet došao vrlo mlad jer je njegova obitelj imala zemljišni posjed na otoku Hispoaniola (današnji Haiti).

Stigao je 15. travnja 1502. u Santo Domingo, mjesto gdje je živio i radio sljedećih pet godina, a zatim se ponovno vratio u Španjolsku. Dok je vodio poslove oko obrade zemlje i oko Indijanaca, svoje i svog oca trgovca, putovao je otokom kao opskrbljivač španjolskih vojnika. Tijekom tog ranog razdoblja, dok je pratio dvije različite vojne ekspedicije guvernera Ovanda, promatrao je tragičan masakr velike skupine indijanskih vođa. Mladi las Casas osudio je sva ubojstva i bio je užasnut zločinima kojima je svjedočio. Štoviše, dok je putovao kao opskrbljivač, iz prve je ruke počeo uviđati uvjete kojima su Indijanci podvrgnuti te uništenje tradicionalnog načina življenja uzrokovanog robovskim radom u rudnicima zlata. (David Orique, Bartolomé de las Casas: A Brief Outline of His Life and Labor)

Koje dužnosti je mladi de las Casas imao u novom svijetu? Čime je bio užasnut? Zašto je Španjolcima bio potreban robovski rad na otoku?

U istome djelu las Casas je zapisao i ovo:

Indijanci su nas jednom do­čekali s opskrbom i darovima na deset milja od jednog velikog naselja. Po našem dolasku, dali su nam veliku količinu ribe, kruha, hrane i sve što su mogli. Ubrzo, u mom prisustvu, bez motiva i povoda, kršćani, kao da je đavo ušao u njih, poklali su više od tri tisuće osoba: muškaraca, žena i djece, koji su ispred nas sjedili. Tu sam bio svjedokom tolike okrutnosti kakvu živa bića još nikada nisu vidjela niti će ikada vidjeti. Sve te narode, nebrojene, sveobuhvatne, različite, Bog je stvorio priprostima, bez zlobe i dvoličnosti… Oni su ponizniji, strpljiviji, miroljubiviji i mirniji od bilo kojeg naroda na svijetu, neprijatelji su svađa, tučnjava i kavge. Zaziru od zlobe i mržnje i ne žude za osvetom… To su ljudi također suhonjavi, krhki, nježnog ustrojstva: oni teško podnose tjelesne napore i vrlo lako umiru od bilo koje bolesti… Ovo su također vrlo siromašni ljudi, koji malo toga posjeduju i ne žele posjedovati materija­lna dobra: zato nisu ni oholi, ni častoljubivi, ni pohlepni…

Kako su se Indijanci ponašali prema kršćanima? Kako su se kršćani ponašali prema Indijancima? Koju osobinu ističe kao onakvu “kakvu živa bića još nikada nisu vidjela niti će ikada vidjeti”? Koju razliku u odnosu prema materijalnim dobrima uočava između Indijanaca i pridošlih Španjolaca?

Hrvati u Novom svijetu

Prvi poznati Hrvat u Novom svijetu bio je Korčulanin Vinko Paletin. U Ameriku odlazi kao konkvistador, kasnije pristupa dominikanskom redu. Godine 1559. piše raspravu pod naslovom O pravu i opravdanosti rata što ga kraljevi Španjolske vode protiv naroda Zapadne Indije, u kojoj govori sljedeće:

Indijanci (…) pijanci, kradljivci, izdajice i neprijatelji svake kreposti (…) koji nevine ljude žrtvuju svojim božanstvima, koji se odaju sodomiji i drugim grijesima protiv naravi (…) mogu se popraviti samo primjernim kaznama i primjenom sile.

Kako susret Indijanaca i Europljana opisuje Bartolomeo de las Casas, a kako Vinko Paletin? Kojim opisima više vjeruješ? Obrazloži svoj odgovor.

Bartolomé de las Casas – zaštitnik Indijanaca

Djelovanjem konkvistadora prekinut je razvoj civilizacije pretkolumbovske Amerike, a pridošli Europljani podredili su Ameriku svojim potrebama. Zbog izrazite vojne premoći, konkvistadori su ubrzo ovladali velikim dijelovima Amerike pri čemu je stradavalo starosjedilačko stanovništvo.

Uz pomoć online Enciklopedije istraži porijeklo riječi konkvistador.

Najpoznatiji konkvistadori su dvojica Španjolaca: Hernando Cortes i Francisco Pizarro. Važan dio misije svih konkvistadora u novom svijetu bilo je širenje kršćanstva koje su često provodili nasilno.

Pažljivo pročitaj sljedeće opise i izvore. Odgovori na pitanja.

Hernando Cortes je poznat kao osvajač države Asteka na području današnjeg Meksika. Njegova vojska opremljena oklopima, vatrenim oružjem i krećući se na konjima, porazila je vojsku Montezume II. te zarobila tog astečkog vladara. Cortes je osvojio grad Tenochititlan, a cilj mu je bio uzeti što više srebra i zlata.

Samo nekoliko stotina Španjolaca osvojilo je Meksiko što se smatralo jednim od najneobičnijih događaja u 16. stoljeću. U dvije godine cijelo carstvo od 15 milijuna ljudi je poraženo. Jedan od ključnih čimbenika uspjeha Španjolaca bio je u njihovoj sposobnosti da iskoriste svađe u aztečkom carstvu. Njihov savez s Tlaxcalanima, dugogodišnjim neprijateljem Asteka, imao je veliku ulogu u opsadi Tenochititlana. (Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo, Mozaik knjiga d.o.o. Zagreb, 2005.)

Francisco Pizarro je poznat kao osvajač države Inka na području današnjeg Perua. U sukobu s Inkama kod grada Cajamarce, zarobio je Atahualpu, vladara Inka.

Uvidjevši žudnju Španjolaca za zlatom, Atahualpa je ponudio da će ispuniti prostoriju zlatom i srebrom u zamjenu za svoje oslobađanje. Inke su danima dolazili natovareni blagom iz cijelog carstva, koje je zatim bilo rastopljeno i odneseno u Španjolsku u obliku poluga. Otkupnina je plaćena u cijelosti, no pohlepni Pizarro nije se držao svog dijela pogodbe. Atahualpa je zadavljen na glavnom gradskom trgu u lipnju 1533. Vojska Inka se povukla, a Pizarro nastavio neometano napredovati do drugog grada Inka, Cuzca. (Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo, Mozaik knjiga d.o.o. Zagreb, 2005.)

Usporedi sličnosti u djelovanju Cortesa i Pizarra:

  • Zbog čega kreću u osvajačke pohode?
  • Kako se ponašaju prema vladarima osvojenih država?
  • Zašto su tako lako porazili indijanske vladare?

Razmisli: jesu li vladari Inka i Asteka mogli pružiti otpor španjolskim osvajačima?

Tko je Bartolomé de las Casas?

Bartolomé de las Casas je u novi svijet došao vrlo mlad jer je njegova obitelj imala zemljišni posjed na otoku Hispoaniola (današnji Haiti).

Stigao je 15. travnja 1502. u Santo Domingo, mjesto gdje je živio i radio sljedećih pet godina, a zatim se ponovno vratio u Španjolsku. Dok je vodio poslove oko obrade zemlje i oko Indijanaca, svoje i svog oca trgovca, putovao je otokom kao opskrbljivač španjolskih vojnika. Tijekom tog ranog razdoblja, dok je pratio dvije različite vojne ekspedicije guvernera Ovanda, promatrao je tragičan masakr velike skupine indijanskih vođa. Mladi las Casas osudio je sva ubojstva i bio je užasnut zločinima kojima je svjedočio. Štoviše, dok je putovao kao opskrbljivač, iz prve je ruke počeo uviđati uvjete kojima su Indijanci podvrgnuti te uništenje tradicionalnog načina življenja uzrokovanog robovskim radom u rudnicima zlata. (David Orique, Bartolomé de las Casas: A Brief Outline of His Life and Labor)

Koje dužnosti je mladi de las Casas imao u novom svijetu? Čime je bio užasnut? Zašto je Španjolcima bio potreban robovski rad na otoku?

U istome djelu las Casas je zapisao i ovo:

Indijanci su nas jednom do­čekali s opskrbom i darovima na deset milja od jednog velikog naselja. Po našem dolasku, dali su nam veliku količinu ribe, kruha, hrane i sve što su mogli. Ubrzo, u mom prisustvu, bez motiva i povoda, kršćani, kao da je đavo ušao u njih, poklali su više od tri tisuće osoba: muškaraca, žena i djece, koji su ispred nas sjedili. Tu sam bio svjedokom tolike okrutnosti kakvu živa bića još nikada nisu vidjela niti će ikada vidjeti. Sve te narode, nebrojene, sveobuhvatne, različite, Bog je stvorio priprostima, bez zlobe i dvoličnosti… Oni su ponizniji, strpljiviji, miroljubiviji i mirniji od bilo kojeg naroda na svijetu, neprijatelji su svađa, tučnjava i kavge. Zaziru od zlobe i mržnje i ne žude za osvetom… To su ljudi također suhonjavi, krhki, nježnog ustrojstva: oni teško podnose tjelesne napore i vrlo lako umiru od bilo koje bolesti… Ovo su također vrlo siromašni ljudi, koji malo toga posjeduju i ne žele posjedovati materija­lna dobra: zato nisu ni oholi, ni častoljubivi, ni pohlepni…

Kako su se Indijanci ponašali prema kršćanima? Kako su se kršćani ponašali prema Indijancima? Koju osobinu ističe kao onakvu “kakvu živa bića još nikada nisu vidjela niti će ikada vidjeti”? Koju razliku u odnosu prema materijalnim dobrima uočava između Indijanaca i pridošlih Španjolaca?

Hrvati u Novom svijetu

Prvi poznati Hrvat u Novom svijetu bio je Korčulanin Vinko Paletin. U Ameriku odlazi kao konkvistador, kasnije pristupa dominikanskom redu. Godine 1559. piše raspravu pod naslovom O pravu i opravdanosti rata što ga kraljevi Španjolske vode protiv naroda Zapadne Indije, u kojoj govori sljedeće:

Indijanci (…) pijanci, kradljivci, izdajice i neprijatelji svake kreposti (…) koji nevine ljude žrtvuju svojim božanstvima, koji se odaju sodomiji i drugim grijesima protiv naravi (…) mogu se popraviti samo primjernim kaznama i primjenom sile.

Kako susret Indijanaca i Europljana opisuje Bartolomeo de las Casas, a kako Vinko Paletin? Kojim opisima više vjeruješ? Obrazloži svoj odgovor.