Hrvatske vladarice

Uvod

Povijest nam je sačuvala malo podataka o suprugama ranosrednjovjekovnih hrvatskih vladara, kneginjama i kraljicama. Zabilježena su uglavnom samo njihova imena, često u legendama, dok o njima kao osobama nema puno informacija.

Tuga i Buga

Prema staroj legendi hrvatske su kneginje Tuga i Buga, zvane Gospa i Jelena, tražeći lijek za bolesnu Gospavu stigle na područje grada Gospića. Gospava se izliječila izvorskom vodom te u znak zahvalnosti sazidaše kulu. Ubrzo se oko kule naselilo nekoliko obitelji pa cijelo mjesto po Gospavi dobije ime Gospić.

Maruša

Čedadski evanđelistar ili Čedadsko evanđelje znamenito je po tome što su na rubovima i među redcima zapisana imena uglednih hodočasnika, koji su od kraja 8. do kraja 10. st. posjećivali samostan u kojem se rukopis prvotno nalazio. Među imenima hodočasnika spominju se i imena hrvatskih knezova Braslava sa ženom, Trpimira sa sinom Petrom i Branimira sa ženom Mariosom (Marušom). Dakle, prva poimence poznata hrvatska kneginja je Maruša, supruga kneza Branimira.

Jelena Lijepa

Nepoznata je žena kneza Trpimira, kao i Domagojeva žena. Nigdje se ne spominje ni supruga Stjepana Držislava, no povijest je sačuvala ime njegove snahe, Mlečanke Hicele Orseolo. I Petar Krešimir IV. bio je oženjen, a o njegovoj neimenovanoj supruzi zna se tek da je imala zemljoposjed. Nešto više je podataka o Zvonimirovoj supruzi, kraljici Jeleni, prozvanoj Jelena Lijepa.

Kraljica Jelena I.

Najpoznatija i najznamenitija hrvatska kraljica bila je Jelena, majka Stjepana Držislava. Kraljica Jelena dala je kraj Solina sagraditi crkve sv. Marije i sv. Stjepana. U crkvi sv. Marije bila je pokopana, a na istome su se mjestu kasnije pokapali i drugi hrvatski kraljevi. Od tih grobova, osim natpisa s njezinim imenom, ništa nije ostalo sačuvano.

Najpoznatije i jedino svjedočanstvo o kraljici Jeleni latinski je natpis s njezina sarkofaga. Taj je natpis jedan od najduljih sačuvanih kamenih natpisa iz hrvatskoga ranog srednjeg vijeka. Ploču s  natpisom, razbijenu u desetke komadića, pronašao je u 19. stoljeću arheolog don Frane Bulić.

U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihovilu i majka kralja Stjepana. Ona je postigla mir u kraljevstvu. Dana 8. listopada godine…976. ovdje je bila pokopana… Ona, koja je za života bila majka kraljevstva, postala je majka sirota i zaštitnica udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: smiluj joj se duši!

“Ja ... kralj Hrvata, sin kralja ..., zajedno sa svojom kraljicom Domaslavom naložio sam da se napravi ovo djelo.”

Oltarna pregrada crkve sv. Vida u Klisu

Domaslava

Domaslava je, uz Marušu, Jelenu I. i Jelenu II., zvanu Lijepa, tek četvrta hrvatska vladarica koju znamo po imenu.,. Za ove tri zna se već stoljećima. Natpis kraljice Jelene I. otkriven je prije više od stotinu godina i to je donedavno bio posljednji takav nalaz s imenom neke kraljice.Godine 2011. u crkvi sv. Vida na Klisu otkriveno je nekoliko dijelova jednoga natpisa koji je bio znatno veći od onoga što se sačuvalo. Slova na sačuvanim fragmentima vrlo su čitka pa ih nije bilo teško pročitati. Problem je bio u tome kako iz tih nekoliko malih dijelova rekonstruirati smisao cjelovitoga natpisa. Natpis je bio dio oltarne pregrade, a kao što je uobičajeno, donosi podatke o tome tko je dao sagraditi crkvu, ili je barem ukrasiti novom pregradom. Iz sačuvanih je fragmenata jasno da je to učinio jedan hrvatski kralj, čije se ime nije sačuvalo, zajedno s kraljicom Domaslavom, koja mu je bila majka ili supruga. Nažalost, nedostaje i podatak o njihovoj rodbinskoj vezi.

I pitanje datiranja (određivanje vremena nastanka i trajanja nekoga događaja, pojave ili predmeta) natpisa još je uvijek otvoreno. Iz samoga teksta ne možemo izvesti nikakav zaključak o njegovoj starosti, osim da se radi o 10. ili 11. stoljeću. Povjesničar Neven Budak smatraje da je vjerojatno riječ o 11. stoljeću jer iz 10. stoljeća imamo natpis kraljice Jelene na kojem se ne spominje njezina kraljevska titula, već ju se samo označava kao ženu kralja Mihajla Krešimira II. i majku kralja Stjepana I. Držislava. Presudna će biti analiza načina klesanja slova, ali i eventualna veza natpisa s reljefom s prikazom Krista pronađenim u istoj crkvi. Reljef je iz 11. stoljeća pa ako se bude moglo pokazati da su natpis i reljef istovremeni, natpis će se morati datirati u 11. stoljeće.

Hrvatske vladarice

Uvod

Povijest nam je sačuvala malo podataka o suprugama ranosrednjovjekovnih hrvatskih vladara, kneginjama i kraljicama. Zabilježena su uglavnom samo njihova imena, često u legendama, dok o njima kao osobama nema puno informacija.

Tuga i Buga

Prema staroj legendi hrvatske su kneginje Tuga i Buga, zvane Gospa i Jelena, tražeći lijek za bolesnu Gospavu stigle na područje grada Gospića. Gospava se izliječila izvorskom vodom te u znak zahvalnosti sazidaše kulu. Ubrzo se oko kule naselilo nekoliko obitelji pa cijelo mjesto po Gospavi dobije ime Gospić.

Maruša

Čedadski evanđelistar ili Čedadsko evanđelje znamenito je po tome što su na rubovima i među redcima zapisana imena uglednih hodočasnika, koji su od kraja 8. do kraja 10. st. posjećivali samostan u kojem se rukopis prvotno nalazio. Među imenima hodočasnika spominju se i imena hrvatskih knezova Braslava sa ženom, Trpimira sa sinom Petrom i Branimira sa ženom Mariosom (Marušom). Dakle, prva poimence poznata hrvatska kneginja je Maruša, supruga kneza Branimira.

Jelena Lijepa

Nepoznata je žena kneza Trpimira, kao i Domagojeva žena. Nigdje se ne spominje ni supruga Stjepana Držislava, no povijest je sačuvala ime njegove snahe, Mlečanke Hicele Orseolo. I Petar Krešimir IV. bio je oženjen, a o njegovoj neimenovanoj supruzi zna se tek da je imala zemljoposjed. Nešto više je podataka o Zvonimirovoj supruzi, kraljici Jeleni, prozvanoj Jelena Lijepa.

Kraljica Jelena I.

Najpoznatija i najznamenitija hrvatska kraljica bila je Jelena, majka Stjepana Držislava. Kraljica Jelena dala je kraj Solina sagraditi crkve sv. Marije i sv. Stjepana. U crkvi sv. Marije bila je pokopana, a na istome su se mjestu kasnije pokapali i drugi hrvatski kraljevi. Od tih grobova, osim natpisa s njezinim imenom, ništa nije ostalo sačuvano.

Najpoznatije i jedino svjedočanstvo o kraljici Jeleni latinski je natpis s njezina sarkofaga. Taj je natpis jedan od najduljih sačuvanih kamenih natpisa iz hrvatskoga ranog srednjeg vijeka. Ploču s  natpisom, razbijenu u desetke komadića, pronašao je u 19. stoljeću arheolog don Frane Bulić.

U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihovilu i majka kralja Stjepana. Ona je postigla mir u kraljevstvu. Dana 8. listopada godine…976. ovdje je bila pokopana… Ona, koja je za života bila majka kraljevstva, postala je majka sirota i zaštitnica udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: smiluj joj se duši!

“Ja ... kralj Hrvata, sin kralja ..., zajedno sa svojom kraljicom Domaslavom naložio sam da se napravi ovo djelo.”

Oltarna pregrada crkve sv. Vida u Klisu

Domaslava

Domaslava je, uz Marušu, Jelenu I. i Jelenu II., zvanu Lijepa, tek četvrta hrvatska vladarica koju znamo po imenu.,. Za ove tri zna se već stoljećima. Natpis kraljice Jelene I. otkriven je prije više od stotinu godina i to je donedavno bio posljednji takav nalaz s imenom neke kraljice.Godine 2011. u crkvi sv. Vida na Klisu otkriveno je nekoliko dijelova jednoga natpisa koji je bio znatno veći od onoga što se sačuvalo. Slova na sačuvanim fragmentima vrlo su čitka pa ih nije bilo teško pročitati. Problem je bio u tome kako iz tih nekoliko malih dijelova rekonstruirati smisao cjelovitoga natpisa. Natpis je bio dio oltarne pregrade, a kao što je uobičajeno, donosi podatke o tome tko je dao sagraditi crkvu, ili je barem ukrasiti novom pregradom. Iz sačuvanih je fragmenata jasno da je to učinio jedan hrvatski kralj, čije se ime nije sačuvalo, zajedno s kraljicom Domaslavom, koja mu je bila majka ili supruga. Nažalost, nedostaje i podatak o njihovoj rodbinskoj vezi.

I pitanje datiranja (određivanje vremena nastanka i trajanja nekoga događaja, pojave ili predmeta) natpisa još je uvijek otvoreno. Iz samoga teksta ne možemo izvesti nikakav zaključak o njegovoj starosti, osim da se radi o 10. ili 11. stoljeću. Povjesničar Neven Budak smatraje da je vjerojatno riječ o 11. stoljeću jer iz 10. stoljeća imamo natpis kraljice Jelene na kojem se ne spominje njezina kraljevska titula, već ju se samo označava kao ženu kralja Mihajla Krešimira II. i majku kralja Stjepana I. Držislava. Presudna će biti analiza načina klesanja slova, ali i eventualna veza natpisa s reljefom s prikazom Krista pronađenim u istoj crkvi. Reljef je iz 11. stoljeća pa ako se bude moglo pokazati da su natpis i reljef istovremeni, natpis će se morati datirati u 11. stoljeće.