Senjski uskoci

Tko su uskoci?

Uskoke je u Klisu (utvrdi u zaleđu Splita), prvi okupio Petar Kružić. Oni su morali napustiti svoje domove zbog osmanske opasnosti pa su potražili zaštitu u utvrdama kao što je Klis. Osim zaštite, uskoci su tražili način da pomognu u naporima da se Osmanlije zaustavi. Njihovo ime dolazi od glagola uskočiti jer su uskočili u borbe protiv Osmanlija. Petar Kružić je 1537. godine poginuo u još jednom pokušaju obrane Klisa, a Osmanlije su osvojile Klis. Stanovništvo naselja podno utvrde zajedno s uskocima je potražilo zaštitu u Senju.

Pročitaj što je uskocima u 19. stoljeću napisao Mile Magdić:

Nu ne samo na kopnu već i na moru zadavahu Senjani Uskoci Turkom golemih jada. Tako su oni ploveć cielim jadranskim morem jako često trgovačke karavane turske napadali, razbijali i plienili. Kako su već i na moru Turkom dosadili bili, vidi se najbolje po tom, što se je godine 1565. car Soliman potužio bio na senjske Uskoke, koji su sa dveima ladjami u Makarskoj veliku trgovačku karavanu Turaka razbili i oplienili bili.

Koju su gospodarsku djelatnost Osmanlija uskoci ugrožavali na moru? Kojeg osmanskog sultana autor ovog ulomka naziva “car Soliman”? S obzirom na to kako uskoci djeluju, kojim postrojbama osmanske vojske su slični?

Nakon Sulejmanove smrti 1566. i poraza u pomorskoj bitki kod Lepanta 1571., Osmansko Carstvo pokazuje prve znakove slabljenja. To su iskoristili dalmatinski plemići i uskoci i da bi pod svoju vlast vratili Klis. U tome ih je podupirala Habsburška Monarhija. Ipak nisu uspjeli jer je Mlečanima bilo važnije održati trgovačke odnose s Osmanskim Carstvom nego pomoći kršćanskoj vojsci da pobjedi kod Klisa.

Pročitaj mletački izvještaj iz 1598. Godine:

U Rogoznici, 4 milje od Šibenika, prejasni generalni providur Moro s galijama i 3 broda zatvorio je i s morske strane opsjeo 670 uskoka na 18 lađa, a s kopnene strane opkolili su ih Šibenčani i Turci … Kako se (mletačke) galije nisu mogle zbog nevremena zadržati na ulazu u zaljev, povukle su se u Primošten, ali je 11 lađa i dalje nadziralo priobalne prolaze. Poslije 13 dana uskoci su unatoč nevremenu noću izašli na otvoreno more i 26. veljače stigli do Krka, ušli u gradsku luku gdje su našli galije Canale i Morosini i 5 lađa te ih napali u 2 sata iza ponoći tako žestoko, da je od 800 vojnika koje su zatekli na spavanju pobjeglo samo 6… potom su oslobodili sve kažnjenike privezane za vesla i izvršili još mnoga druga nasilja…

Što su nakon 13 dana opsade uskoci iskoristili da pobjegnu Mlečanima? Zašto je uskočki napad na Krk izveden uspješno? Jesu li Mlečani s pravom uskoke nazivali gusarima?

Car Rudolf II. iz dinastije Habsburgovaca je bio i hrvatsko-ugarski kralj. Prema uskocima je osjećao divljenje, ali zbog savezništva s Mletačkom Republikom morao je reagirati na uskočke napade. To je početak suzbijanja uskočih akcija. Mlečani su bili voljni sporazumjeti se s carom oko mira navodeći jedan jedini uvjet: potpuno uništenje senjskih uskoka. U Senj 1601. godine stiže carev izaslanik Josip Rabatta. Razoružao je i protjerao uskoke, a dio njih je čak izručio Mlečanima. Međutim, to ipak nije bio kraj senjskih uskoka. Dio njih nastavio je još ogorčeniju borbu protiv Mlečana i Osmanlija.

Između Mletačke Republike i Habsburške Monarhije 1615. godine izbio je tzv. Uskočki rat. Nakon dvije godine borbi, mirom u Parizu određeno je da će uskoci biti prognani iz Senja, njihovi brodovi spaljeni, a u Senj će doći njemačka posada. 1618. uskoci su preseljeni na područje Žumberka i oko Otočca a manji dio je završio u Istri.

Senjski uskoci

Tko su uskoci?

Uskoke je u Klisu (utvrdi u zaleđu Splita), prvi okupio Petar Kružić. Oni su morali napustiti svoje domove zbog osmanske opasnosti pa su potražili zaštitu u utvrdama kao što je Klis. Osim zaštite, uskoci su tražili način da pomognu u naporima da se Osmanlije zaustavi. Njihovo ime dolazi od glagola uskočiti jer su uskočili u borbe protiv Osmanlija. Petar Kružić je 1537. godine poginuo u još jednom pokušaju obrane Klisa, a Osmanlije su osvojile Klis. Stanovništvo naselja podno utvrde zajedno s uskocima je potražilo zaštitu u Senju.

Pročitaj što je uskocima u 19. stoljeću napisao Mile Magdić:

Nu ne samo na kopnu već i na moru zadavahu Senjani Uskoci Turkom golemih jada. Tako su oni ploveć cielim jadranskim morem jako često trgovačke karavane turske napadali, razbijali i plienili. Kako su već i na moru Turkom dosadili bili, vidi se najbolje po tom, što se je godine 1565. car Soliman potužio bio na senjske Uskoke, koji su sa dveima ladjami u Makarskoj veliku trgovačku karavanu Turaka razbili i oplienili bili.

Koju su gospodarsku djelatnost Osmanlija uskoci ugrožavali na moru? Kojeg osmanskog sultana autor ovog ulomka naziva “car Soliman”? S obzirom na to kako uskoci djeluju, kojim postrojbama osmanske vojske su slični?

Nakon Sulejmanove smrti 1566. i poraza u pomorskoj bitki kod Lepanta 1571., Osmansko Carstvo pokazuje prve znakove slabljenja. To su iskoristili dalmatinski plemići i uskoci i da bi pod svoju vlast vratili Klis. U tome ih je podupirala Habsburška Monarhija. Ipak nisu uspjeli jer je Mlečanima bilo važnije održati trgovačke odnose s Osmanskim Carstvom nego pomoći kršćanskoj vojsci da pobjedi kod Klisa.

Pročitaj mletački izvještaj iz 1598. Godine:

U Rogoznici, 4 milje od Šibenika, prejasni generalni providur Moro s galijama i 3 broda zatvorio je i s morske strane opsjeo 670 uskoka na 18 lađa, a s kopnene strane opkolili su ih Šibenčani i Turci … Kako se (mletačke) galije nisu mogle zbog nevremena zadržati na ulazu u zaljev, povukle su se u Primošten, ali je 11 lađa i dalje nadziralo priobalne prolaze. Poslije 13 dana uskoci su unatoč nevremenu noću izašli na otvoreno more i 26. veljače stigli do Krka, ušli u gradsku luku gdje su našli galije Canale i Morosini i 5 lađa te ih napali u 2 sata iza ponoći tako žestoko, da je od 800 vojnika koje su zatekli na spavanju pobjeglo samo 6… potom su oslobodili sve kažnjenike privezane za vesla i izvršili još mnoga druga nasilja…

Što su nakon 13 dana opsade uskoci iskoristili da pobjegnu Mlečanima? Zašto je uskočki napad na Krk izveden uspješno? Jesu li Mlečani s pravom uskoke nazivali gusarima?

Car Rudolf II. iz dinastije Habsburgovaca je bio i hrvatsko-ugarski kralj. Prema uskocima je osjećao divljenje, ali zbog savezništva s Mletačkom Republikom morao je reagirati na uskočke napade. To je početak suzbijanja uskočih akcija. Mlečani su bili voljni sporazumjeti se s carom oko mira navodeći jedan jedini uvjet: potpuno uništenje senjskih uskoka. U Senj 1601. godine stiže carev izaslanik Josip Rabatta. Razoružao je i protjerao uskoke, a dio njih je čak izručio Mlečanima. Međutim, to ipak nije bio kraj senjskih uskoka. Dio njih nastavio je još ogorčeniju borbu protiv Mlečana i Osmanlija.

Između Mletačke Republike i Habsburške Monarhije 1615. godine izbio je tzv. Uskočki rat. Nakon dvije godine borbi, mirom u Parizu određeno je da će uskoci biti prognani iz Senja, njihovi brodovi spaljeni, a u Senj će doći njemačka posada. 1618. uskoci su preseljeni na područje Žumberka i oko Otočca a manji dio je završio u Istri.