Luj XIV. i apsolutizam
Uvod
Luj XIV. je već u dobi od 5 godina postao kraljem. Umjesto njega vladala je njegova majka dok nije napunio 13 godina. Vladao je 72 godine pa je najdugovječniji vladar u povijesti Francuske i Europe. Tijekom njegova djetinjstva plemstvo se pobunilo protiv kraljevske vlasti pa je kao desetogodišnjak zarobljen u sukobima s plemstvom. Taj događaj na Luja je ostavio dubok dojam i snažno je utjecao na njega kao vladara.
Razmisli: Kako se Luj kao desetogodišnjak osjećao u zarobljeništvu? Zašto je do kraja života bio zabrinut za vlastitu sigurnost?
Kralj Sunce
Kad je savladao otpor plemstva, Luj se nametnuo kao moćan apsolutistički vladar. Za sebe i za Francusku imao je velike planove. U namjeri da Francusku učini najjačom državom u Europi poveo je brojne ratove. U namjeri da naglasi svoj uzvišen položaj u Francuskoj uzima nadimak Kralj Sunce.
Razmisli o odnosu Zemlje i Sunca. Pokušaj objasniti zašto se Luj XIV. poistovjećuje sa Suncem.
Luju se pripisuje jedna važna rečenica koja mnogo govori o njegovome shvaćanju svojega vladarskog položaja. Rečenica L’etat, c’est moi [leta se moa], u prijevodu Država, to sam ja kratko i jasno pokazuje što je i kakva je Lujeva vlast. Iako povjesničari nisu sigurni je li on ikad izgovorio ovu rečenicu, njome se opisuje Lujev apsolutizam.
Pročitaj/poslušaj što je o božanskoj prirodi apsolutne kraljevske vlasti 1699. godine pisao biskup Bossuet.
Monarhija je najstariji i najprirodniji oblik vlade. Kad se osnivaju države nastoji se doći do jedinstva, a nigdje nije bolje provedeno jedinstvo, nego pod jednim poglavarom. Nema nigdje veće snage, jer sve surađuje zajedno vodeći se k jednom cilju. Kraljevska vlast je prvo sveta, drugo očinska, treće neograničena. Vladari rade kao sluge božje i kao božji zastupnici na zemlji. Preko njih on izvršava svoju vlast. Vidimo, dakle, da kraljevsko prijestolje nije prijestolje čovjeka nego prijestolje Boga.
Slažeš li se sa stavom biskupa Bossueta o božanskoj prirodi kraljevske vlasti. Obrazloži svoj stav.