Sigetska bitka

Osmansko je Carstvo u vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog bilo na svome vrhuncu. Osmanlije su često ratovali s Habsburškom Monarhijom, a zbog tadašnjega načina ratovanja obje su strane često tražile primirja. Sulejman je 1566. godine, kad je već imao 72 godine, odlučio prekinuti primirje i još jednom pokušati osvojiti Beč, centar Habsburške Monarhije.

Na temelju spoznaja dobivenih iz animacije sastavi kratak izvještaj o bitki. Razmisli koje sve bitne informacije moraš uvrstiti.

Mogući načini osvajanja utvrde

Prva je zadaća Osmanlija bila isušiti močvaru kako bi se što više približili zidinama. Zidine je trebalo nekako prijeći, stoga su Osmanlije pokušale primijeniti različite taktike. Osnovna je bila pokušati topovima probiti rupu. Drugi je način bilo podzemno miniranje. Kopali bi tunele pa bi ispod zidina postavljali barut kako bi eksplozija urušila zidine. Treći je način bila gradnja nasipa do visine dovoljne da vojska izravno uđe u grad. Nakon proboja ili prelaska zidina uslijedila je borba prsa o prsa u kojoj su se vojnici koristili svim oružjima i oruđima koje bi im se našlo pri ruci.

Slava nakon bitke

Sedmero je branitelja Sigeta preživjelo i pričalo o tome što se dogodilo. Glas o bitki kod Sigeta i hrabroj obrani Nikole Zrinskoga ubrzo se proširila po cijeloj tadašnjoj Europi. Francuski kardinal Richelieu napisao je: “Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to se čudo dogodilo u Sigetu.” Mnogi su Nikoli Zrinskom dali nadimak Novi Leonida. Po čemu je poznat spartanski vojskovođa Leonida?

Sjećanje na Nikolu Zrinskog Sigetskog


Ferenc Črnko, jedan od preživjelih branitelja, prvi je opisao bitku i hrabru smrt branitelja. Brojni su pisci u stoljećima nakon bitke pisali o junaštvu Nikole Zrinskoga i branitelja Sigeta.

Najpoznatije djelo o tome događaju svakako je opera Nikola Šubić Zrinski koju je 1876. godine skladao Ivan Zajc.

Poslušaj najpoznatiji, završni dio opere, ariju U boj, u boj.

Sigetska bitka

Osmansko je Carstvo u vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog bilo na svome vrhuncu. Osmanlije su često ratovali s Habsburškom Monarhijom, a zbog tadašnjega načina ratovanja obje su strane često tražile primirja. Sulejman je 1566. godine, kad je već imao 72 godine, odlučio prekinuti primirje i još jednom pokušati osvojiti Beč, centar Habsburške Monarhije.

Na temelju spoznaja dobivenih iz animacije sastavi kratak izvještaj o bitki. Razmisli koje sve bitne informacije moraš uvrstiti.

Mogući načini osvajanja utvrde

Prva je zadaća Osmanlija bila isušiti močvaru kako bi se što više približili zidinama. Zidine je trebalo nekako prijeći, stoga su Osmanlije pokušale primijeniti različite taktike. Osnovna je bila pokušati topovima probiti rupu. Drugi je način bilo podzemno miniranje. Kopali bi tunele pa bi ispod zidina postavljali barut kako bi eksplozija urušila zidine. Treći je način bila gradnja nasipa do visine dovoljne da vojska izravno uđe u grad. Nakon proboja ili prelaska zidina uslijedila je borba prsa o prsa u kojoj su se vojnici koristili svim oružjima i oruđima koje bi im se našlo pri ruci.

Slava nakon bitke

Sedmero je branitelja Sigeta preživjelo i pričalo o tome što se dogodilo. Glas o bitki kod Sigeta i hrabroj obrani Nikole Zrinskoga ubrzo se proširila po cijeloj tadašnjoj Europi. Francuski kardinal Richelieu napisao je: “Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to se čudo dogodilo u Sigetu.” Mnogi su Nikoli Zrinskom dali nadimak Novi Leonida. Po čemu je poznat spartanski vojskovođa Leonida?

Sjećanje na Nikolu Zrinskog Sigetskog


Ferenc Črnko, jedan od preživjelih branitelja, prvi je opisao bitku i hrabru smrt branitelja. Brojni su pisci u stoljećima nakon bitke pisali o junaštvu Nikole Zrinskoga i branitelja Sigeta.

Najpoznatije djelo o tome događaju svakako je opera Nikola Šubić Zrinski koju je 1876. godine skladao Ivan Zajc.

Poslušaj najpoznatiji, završni dio opere, ariju U boj, u boj.