Hrvatske inkunabule

Inkunabule

Prve tiskane knjige zovu se inkunabule. Tim se pojmom označavaju sve knjige tiskane od pojave tiskarskoga stroja do 1500. godine. Te knjige nisu izgledale poput današnjih i zapravo su izgledom jako podsjećale na rukopisne knjige prema čijim su predlošcima uglavnom nastale.

Danas je u svijetu sačuvano oko 500 000 primjeraka inkunabula. Vrijedne su zbog svojega sadržaja, tj. tekstova, ali i kao spomenici grafičkih i likovnih ostvarenja prvih tiskara koji su bili i umjetnici.

Hrvatske inkunabule

Ukupno je poznato 150 hrvatskih inkunabula od čega je 9 pisano hrvatskim jezikom na glagoljici ili latinici. U većini europskih zemalja inkunabule su tiskane latinicom. U Hrvatskoj se tiskaju i latinicom i glagoljicom pa su Hrvati jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima. Tiskalo se u tiskarama u Kosinju, Senju i Rijeci.

Povijesni kontekst nastanka hrvatskih inkunabula

Prisjeti se što se u hrvatskim zemljama zbiva sredinom 15. stoljeća.

Prve hrvatske tiskare i njihova izdanja svjedoče o intelektualnoj i materijalnoj moći hrvatskih zemalja u 15. st. i dokazuju kulturni doprinos hrvatskoga naroda europskoj kulturi toga doba.

Zašto je prva hrvatska tiskana knjiga bio upravo misal?

Izračunaj koliko je godina prošlo od tiskanja Gutenbergove Biblije do tiskanja prve hrvatske knjige. Zaključi jesu li Hrvati išli ukorak s europskim tehnološkim otkrićima.

Najveći dio hrvatske pismenosti srednjega vijeka čine crkvena i pobožna djela potrebna prije svega svećenicima. Među tim djelima ističu se misali i brevijari koji su se prepisivali s mnogo truda i čuvali kao prave dragocjenosti. I inkunabule su uglavnom vjerskoga sadržaja jer su bile tiskane za potrebe Crkve i vjernika.

 

Pročitaj kako je Anica Nazor u članku Hrvatskoglagoljske inkunabule opisala prvu hrvatsku tiskanu knjigu i potom odgovori na pitanja.

Tisak je dvobojan: crni i crveni. Crvenom su bojom otisnute rubrike i pojedini blagdani u kalendaru, a crnom ostali dijelovi teksta. (…) Savršenošću slova, ljepotom sloga i tiska glagoljski je Misal najljepša od svih tiskanih glagoljskih knjiga koje su izlazile od 15. sve do početka 20. stoljeća. (…) Jezik Misala je crkvenoslavenski hrvatske redakcije. Istim su jezikom napisani svi hrvatskoglagoljski misali i svi ostali hrvatskoglagoljski liturgijski tekstovi. (…) ni danas se ne može pouzdano reći tko je sudjelovao u priređivanju, slaganju i tiskanju najstarije hrvatskoglagoljske inkunabule i gdje je ona tiskana (…) Koliko je primjeraka Misala izašlo, nije poznato. U počecima tiskarstva naklada je varirala između 150 i 250 primjeraka. Od ukupne naklade Misala iz 1483. sačuvalo se jedanaest nepotpunih primjeraka na papiru i sedam fragmenata (listova), od kojih tri lista na pergameni. (…) Šest primjeraka čuva se u knjižnicama u Hrvatskoj i pet u inozemstvu.

Zanimljivost

U spomen na 22. veljače 1483., kad je tiskana prva hrvatska knjiga, u veljači 2019. godine Hrvatski je sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Hrvatske inkunabule

Inkunabule

Prve tiskane knjige zovu se inkunabule. Tim se pojmom označavaju sve knjige tiskane od pojave tiskarskoga stroja do 1500. godine. Te knjige nisu izgledale poput današnjih i zapravo su izgledom jako podsjećale na rukopisne knjige prema čijim su predlošcima uglavnom nastale.

Danas je u svijetu sačuvano oko 500 000 primjeraka inkunabula. Vrijedne su zbog svojega sadržaja, tj. tekstova, ali i kao spomenici grafičkih i likovnih ostvarenja prvih tiskara koji su bili i umjetnici.

Hrvatske inkunabule

Ukupno je poznato 150 hrvatskih inkunabula od čega je 9 pisano hrvatskim jezikom na glagoljici ili latinici. U većini europskih zemalja inkunabule su tiskane latinicom. U Hrvatskoj se tiskaju i latinicom i glagoljicom pa su Hrvati jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima. Tiskalo se u tiskarama u Kosinju, Senju i Rijeci.

Povijesni kontekst nastanka hrvatskih inkunabula

Prisjeti se što se u hrvatskim zemljama zbiva sredinom 15. stoljeća.

Prve hrvatske tiskare i njihova izdanja svjedoče o intelektualnoj i materijalnoj moći hrvatskih zemalja u 15. st. i dokazuju kulturni doprinos hrvatskoga naroda europskoj kulturi toga doba.

Zašto je prva hrvatska tiskana knjiga bio upravo misal?

Izračunaj koliko je godina prošlo od tiskanja Gutenbergove Biblije do tiskanja prve hrvatske knjige. Zaključi jesu li Hrvati išli ukorak s europskim tehnološkim otkrićima.

Najveći dio hrvatske pismenosti srednjega vijeka čine crkvena i pobožna djela potrebna prije svega svećenicima. Među tim djelima ističu se   i   koji su se prepisivali s mnogo truda i čuvali kao prave dragocjenosti. I inkunabule su uglavnom vjerskoga sadržaja jer su bile tiskane za potrebe Crkve i vjernika.

Pročitaj kako je Anica Nazor u članku Hrvatskoglagoljske inkunabule opisala prvu hrvatsku tiskanu knjigu i potom odgovori na pitanja ispod teksta.

Tisak je dvobojan: crni i crveni. Crvenom su bojom otisnute rubrike i pojedini blagdani u kalendaru, a crnom ostali dijelovi teksta. (…) Savršenošću slova, ljepotom sloga i tiska glagoljski je Misal najljepša od svih tiskanih glagoljskih knjiga koje su izlazile od 15. sve do početka 20. stoljeća. (…) Jezik Misala je   . Istim su jezikom napisani svi hrvatskoglagoljski misali i svi ostali hrvatskoglagoljski liturgijski tekstovi. (…) ni danas se ne može pouzdano reći tko je sudjelovao u priređivanju, slaganju i tiskanju najstarije hrvatskoglagoljske inkunabule i gdje je ona tiskana (…) Koliko je primjeraka Misala izašlo, nije poznato. U počecima tiskarstva naklada je varirala između 150 i 250 primjeraka. Od ukupne naklade Misala iz 1483. sačuvalo se jedanaest nepotpunih primjeraka na papiru i sedam fragmenata (listova), od kojih tri lista na pergameni. (…) Šest primjeraka čuva se u knjižnicama u Hrvatskoj i pet u inozemstvu.

Zanimljivost

U spomen na 22. veljače 1483., kad je tiskana prva hrvatska knjiga, u veljači 2019. godine Hrvatski je sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.