Sveti grad Jeruzalem

Uvod

U ovoj jedinici istraži što grad Jeruzalem znači za tri najveće monoteističke religije.

Židovski sveti grad Jeruzalem

Judaizam (ili židovstvo) najstarija je monoteistička religija. Grad Jeruzalem spominje se u Starome zavjetu, dijelu Biblije koji Židovi smatraju svetim. Za vrijeme židovskoga kralja Davida Jeruzalem postaje političkim i vjerskim središtem Izraelskoga Kraljevstva. Davidov sin Salamon daje graditi hram u kojemu je smješten Kovčeg saveza. Kovčeg je prema predaji sadržavao kamene ploče s Deset zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju.

Židovska država doživjela je slom kad je babilonski kralj Nabukodonosor provalio u Jeruzalem i uništio hram. Brojne Židove odveo je u ropstvo. Iako je hram kasnije obnovljen (naziva se i Drugi hram), Židovi su ostali raseljeni. Širenjem rimske države Jeruzalem i židovska država došli su pod vlast careva. Hram je dao nadograditi Herod Veliki, rimski saveznik i vazal.

Međutim, samo šest godina nakon dovršenja gradnje Rimljani su ugušili židovski ustanak i uništili hram po drugi put. Obnova hrama do danas je ostala neostvarena želja židovskih vjernika. Židovi su ostali raseljeni i bez svoje države do 20. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata nastala je država Izrael u koju su se vratile brojne židovske obitelji iz Europe. Osnivanje Izraela potaknulo je sukobe s arapskim narodima i državama. Taj sukob do danas nije okončan.

Kršćanski sveti grad Jeruzalem

Kršćanstvo je utemeljeno na učenju i djelovanju židovskoga propovjednika Isusa. On je svoje najvažnije vjerske poruke uputio upravo u Jeruzalemu. Isus je zbog svoga učenja došao u sukob sa židovskim vjerskim starješinama i s Rimljanima koji su tad vladali tom provincijom. Prema Bibliji Isus je u Jeruzalemu optužen i osuđen kao kralj Židova. Nakon osude odveden je na brdo Golgota gdje je razapet na križu.

Kršćanstvo se proširilo Europom još u vrijeme Rimskoga Carstva, a nakon velikih geografskih otkrića i u Novi svijet. Danas je kršćanstvo najrasprostranjenija religija kojoj pripada otprilike trećina čovječanstva. Uz Rim Jeruzalem ostaje najvažnije hodočasničko mjesto svih kršćana.

Muslimanski sveti grad Jeruzalem

Islam je monoteistička religija koju je utemeljio prorok Muhamed u 7. st. On je tijekom svoga vjerskog djelovanja boravio u Meki i Medini koje se smatraju svetim muslimanskim gradovima. Treći grad od velike važnosti za muslimane je Jeruzalem. U Kuranu je kratko opisan događaj koji se naziva El-Isra, u prijevodu Noćno putovanje. Kuran navodi da je Muhamed jedne noći jašući krilatoga Buraka stigao do hrama dalekog. Smatra se da je to Mesdžidul-aksa u Jeruzalemu.

Nakon Muhamedove smrti njegovi nasljednici kalifi proširili su svoju vlast i islam na sva tri kontinenta Staroga svijeta. Pod njihovu vlast došao je prostor koji židovi zovu Obećanom Zemljom, a kršćani Svetom Zemljom.

Tijekom stoljeća pripadnici triju vjera živjeli su u gradu zajedno, ali neki su povijesni događaji snažno utjecali na njihove međusobne odnose. U srednjemu vijeku to su bili križarski ratovi, a u moderno doba već spomenuto osnivanje židovske države Izrael.

Sveti grad Jeruzalem

Uvod

U ovoj jedinici istraži što grad Jeruzalem znači za tri najveće monoteističke religije.

Židovski sveti grad Jeruzalem

Judaizam (ili židovstvo) najstarija je monoteistička religija. Grad Jeruzalem spominje se u Starome zavjetu, dijelu Biblije koji Židovi smatraju svetim. Za vrijeme židovskoga kralja Davida Jeruzalem postaje političkim i vjerskim središtem Izraelskoga Kraljevstva. Davidov sin Salamon daje graditi hram u kojemu je smješten Kovčeg saveza. Kovčeg je prema predaji sadržavao kamene ploče s Deset zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju.

Židovska država doživjela je slom kad je babilonski kralj Nabukodonosor provalio u Jeruzalem i uništio hram. Brojne Židove odveo je u ropstvo. Iako je hram kasnije obnovljen (naziva se i Drugi hram), Židovi su ostali raseljeni. Širenjem rimske države Jeruzalem i židovska država došli su pod vlast careva. Hram je dao nadograditi Herod Veliki, rimski saveznik i vazal.

Međutim, samo šest godina nakon dovršenja gradnje Rimljani su ugušili židovski ustanak i uništili hram po drugi put. Obnova hrama do danas je ostala neostvarena želja židovskih vjernika. Židovi su ostali raseljeni i bez svoje države do 20. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata nastala je država Izrael u koju su se vratile brojne židovske obitelji iz Europe. Osnivanje Izraela potaknulo je sukobe s arapskim narodima i državama. Taj sukob do danas nije okončan.

Kršćanski sveti grad Jeruzalem

Kršćanstvo je utemeljeno na učenju i djelovanju židovskoga propovjednika Isusa. On je svoje najvažnije vjerske poruke uputio upravo u Jeruzalemu. Isus je zbog svoga učenja došao u sukob sa židovskim vjerskim starješinama i s Rimljanima koji su tad vladali tom provincijom. Prema Bibliji Isus je u Jeruzalemu optužen i osuđen kao kralj Židova. Nakon osude odveden je na brdo Golgota gdje je razapet na križu.

Kršćanstvo se proširilo Europom još u vrijeme Rimskoga Carstva, a nakon velikih geografskih otkrića i u Novi svijet. Danas je kršćanstvo najrasprostranjenija religija kojoj pripada otprilike trećina čovječanstva. Uz Rim Jeruzalem ostaje najvažnije hodočasničko mjesto svih kršćana.

Muslimanski sveti grad Jeruzalem

Islam je monoteistička religija koju je utemeljio prorok Muhamed u 7. st. On je tijekom svoga vjerskog djelovanja boravio u Meki i Medini koje se smatraju svetim muslimanskim gradovima. Treći grad od velike važnosti za muslimane je Jeruzalem. U Kuranu je kratko opisan događaj koji se naziva El-Isra, u prijevodu Noćno putovanje. Kuran navodi da je Muhamed jedne noći jašući krilatoga Buraka stigao do hrama dalekog. Smatra se da je to Mesdžidul-aksa u Jeruzalemu.

Nakon Muhamedove smrti njegovi nasljednici kalifi proširili su svoju vlast i islam na sva tri kontinenta Staroga svijeta. Pod njihovu vlast došao je prostor koji židovi zovu Obećanom Zemljom, a kršćani Svetom Zemljom.

Tijekom stoljeća pripadnici triju vjera živjeli su u gradu zajedno, ali neki su povijesni događaji snažno utjecali na njihove međusobne odnose. U srednjemu vijeku to su bili križarski ratovi, a u moderno doba već spomenuto osnivanje židovske države Izrael.