Primjeri

Izlazne kartice su samostalno kreirani obrasci koje nastavnici koriste za razne svrhe te mogu pomoći i nastavnicima i učenicima. Nastavnicima daju sliku o tome koliko su se učenici približili zadanim ishodima. Učenicima čak mogu dati i više informacija: da uvide što su naučili, da provjere svoje stavove o informacijama koje su primili te da kritički promišljaju o onome što uče, ali i o svome učenju.

Gotovim obrascima koji su objavljeni u ovim primjerima, pokušat će se olakšati rad nastavnicima. Dokumenti (obrasci) prikazani su u dva formata - PDF i Microsoft Word. PDF format namijenjen je onima koji u njima nemaju potrebu ništa mijenjati, dok je Microsoft Word format namijenjen onima koji ponuđene obrasce žele prilagoditi svojim potrebama. 

Izlazna kartica koja je primjer vršnjačkog vrednovanja jer daje informaciju timu koji je izlagao što treba dodatno pojasniti ostalim timovima. Na određenoj razini, može i nastavniku pružiti informaciju o dodatnim uputama koje treba dati učenicima priliko postavljanja zadatka.

Ove kartice nastavniku mogu dati informaciju o radu u paru ili timskom radu za određeni zadatak. Učenici također mogu promisliti o radu u paru ili timskom radu na određenoj vrsti zadatka i procijeniti odgovara li im više taj način rada.

Ova kartica vrlo je jednostavna. Daje mogućnost učeniku da jednostavnim emotikonom izrazi kako se u tome trenutku osjeća, ali i da pojasni zašto. Svoje trenutne osjećaje obajsnit će posredstvom pojma koji je razumio ili nije. Učenik tako analizira gradivo koje je nastavnik poučavao i svoje osjećaje o proteklom satu.

Ovom karticom nastavnik će dobiti povratne informacije od učenika o održanom nastavnom satu. Učenici bi mogli slobodnije iskazati mišljenje o nastavi jer pišu poruku koja se, na neki način, skriva u boci.

Kartica koje olakšavaju učenicima suradničko učenje. Krajem sata može ih iskoristiti nastavnik kako bi povezao učenike koji su usvojili određen pojmove s učenicima kojima treba dodatno pojašnjenje

Maleni obrazac kojim nastavnik pruža mogućnost učeniku da napiše sažetak protekloga nastavnoga sata u različitim oblicima podataka. Ne razmišljaju svi učenici na isti način i ne procesiraju i obrađuju podatke jednako. Možda će pojedinim učenicima biti lakše skicirati nastavni sat ili ga prikazati u obliku popisa. Nastavnik iz kartica opet može zaključiti koliko je od planiranih ishoda uspio postići, ali i uvidjeti na koji način učenici razmišljaju. Učenici predloženim načinima zapisa podataka možda dobiju poticaj za drugačiji pogled na obrađene pojmove.

Izlazna kartica može poslužiti na kraju učenja o gramatičkim obilježjima imenica (rod, broj, padež) kao oblik vrednovanja za učenje i učeniku i nastavniku. Prema iskustvu, učenicima su problematične kategorije roda i broja (singularia tantum, pluralia tantum), dvojni oblici, imenice na -lac, stoga su zadatci usmjereni na te kategorije. Prema rezultatima nastavnik će odlučiti treba li prilagoditi daljnje poučavanje, vratiti se gradivu, individualizirati pristup ili može nastaviti dalje.

Rubrike su iskoristive na različite načine i u različitu svrhu: kao povratna informacija učeniku, roditelju i nastavniku. Mogu se primijeniti u svim vrstama vrednovanja, s različitom svrhom, formativnom ili pak sumativnom. Obično se rubrika sastoji od nekoliko elemenata i razrađenih kriterija. Koliko će ih biti, ovisi prije svega o namjeni. Preciznije i detaljnije povratne informacije dobit ćemo uporabom analitičke rubrike, a općenitije informacije uporabom holističke rubrike. 

U nastavku se nalaze primjeri nekoliko rubrika iz prakse koje svaki nastavnik prema potrebi može vrlo jednostavno prilagoditi svojim potrebama.

Ova se rubrika lako može prilagoditi za različite potrebe vrednovanja. Može poslužiti za vrednovanje planiranoga intervjua (usmenog i pisanog) kao povratna informacija učeniku i nastavniku, ali mogla bi se iskoristiti i za vrednovanje integrirane aktivnosti (npr. intervju s piscem Augustom Šenoom ili Vjenceslavom Novakom) gdje bi učenici (i novinar i sugovornik) uz umijeće oblikovanja i vođenja intervjua, trebali pokazati i poznavanje građanske i stvaralačke biografije pisca, konteksta kojemu on pripada, razumijevanje djela, ovisno o zadatku. U tom bi slučaju trebalo dodati odgovarajući element, opisati ga i, prema njegovoj važnosti s obzirom na postavljeni zadatak, odrediti odgovarajući broj bodova. 

Učenik piše novinsku vijest publicističkim stilom o jednom događanju s ciljem informiranja razredne zajednice. S obzirom na ishod aktivnosti, rubrika je ustrojena od tri elementa i tri kriterija s razrađenim opisnicima, a namijenjena je formativnom vrednovanju. 

Ova je rubrika namijenjena vršnjačkom vrednovanju učeničkih timskih radova. Zadatak je bio kreativno-stvaralački: zadanu temu (Morfemi) prikazati kao scensku igru, strip, radijsku emisiju, videozapis, pjesnički tekst.

Izradili su je učenici na satu zadavanja zadatka. Vođeni nastavnikovim pitanjima zajednički su odredili 3 sastavnice vrednovanja (sadržaj; obrada teme; kreativnost, mašta, originalnost) i kriterije vrednovanja (1, 2, 3 boda). Sve je zapisano na ploču još na satu zadavanja zadatka.

Nakon izrade i predstavljanja radova (snimljena izvedba), na satu analize i vrednovanja timskoga rada proveli su vrednovanje prema definiranoj listi za procjenu. Svaki je snimak predstavljanja radova zajednički pogledan pa je provedeno vrednovanje prema definiranoj listi za procjenu. Učenici su bili dosljedni i kritični. Obrazlagali su dodijeljene bodove (svaki učenik bar jedno obrazloženje). Kako su i sami bili zadovoljni učinjenim, naknadno su izradili i skalu vrednovanja pa na kraju bodove pretvorili u ocjenu.

Vrednovati mogu nastavnik i učenici. Učenicima su unaprijed objavljeni i rastumačeni elementi i kriteriji vrednovanja. Tijekom krasnoslova učenici pozorno slušaju i potom vrednuju krasnoslov (tablica u bilježnici) pojedinoga učenika (mogu zabilježiti i komentar). Nastavnik vrednuje zasebno krasnoslov svakog učenika. Nakon što svi učenici završe krasnoslovljenje, nastavnik prije objavljivanja svojih bodova za svakoga učenika, prvo prozove nekog učenika da objavi svoje bodove za tog učenika i komentira ih. Tada i nastavnik objavi svoje bodove pa se usporedi. Ako je razlika značajna, može se prozvati više učenika i dalje uspoređivati. Taj je korak iznimno važan jer njime učenici osvještavaju proces vrednovanja tuđega rada, u konačnici osvještavaju i vlastiti rad. S vremenom postaju objektivniji, konstruktivno kritični i samokritični.

Ljestvica za samoprocjenu znanja i vještina iz predmeta Hrvatski jezik na početku prvoga razreda srednje škole može poslužiti  učenicima i nastavnicima kao vrijedan izvor informacija. Od učenika se traži da procijene znanje i vještine vezane uz nastavni predmet što nastavniku može pokazati i odnos učenika prema predmetu. U istom ili nešto promijenjenom, razrađenijemu obliku može se provesti i na kraju nastavne godine za usporedbu s inicijalnom samoprocjenom. Učenici će osvijestiti svoj napredak, uočiti promjene i pomake u odnosu na početno stanje  što može biti vrlo motivirajuće za daljnje učenje.  Na priloženoj poveznici možete otvoriti obrazac i u posebnom prozoru.

Ljestvica za učeničku samoprocjenu bogatstva rječnika. Također je dostupna i na poveznici.

Gotovi obrazac za provjeru čitanosti djela Augusta Šenoe Prijan Lovro. Mogu ga samostalno koristiti i učenici, a dostupan je i na poveznici.

Provjera čitanosti za djelo Vjenceslava Novaka Posljednji Stipančići. I ovaj obrazac učenici mogu koristiti samostalno. Dostupan je i na poveznici.

Obrazac pomoću kojeg se može procijeniti znanje učenika iz leksikologije. Kao i sve ostale obrasce, i ovaj učenici mogu koristi samostalno, pristupom na poveznicu.