Zajedno se sjećamo žrtve Vukovara (za 7. i 8. razred)
Uvod
Godine 1989. i 1990. komunistički režimi širom Europe doživljavali su slom. Ta zbivanja nisu mimoišla ni Hrvatsku. Nakon osnivanja prvih stranaka održani su prvi slobodni višestranački izbori, a 30. svibnja 1990. održana je prva sjednica novoizabranoga Hrvatskog sabora. Taj se dan u Republici Hrvatskoj slavi kao Dan državnosti. Poštujući volju velike većine građana, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine proglasio samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.
Oružanim napadom JNA-a (Jugoslavenske narodne armije) i srpskih vojnih i paravojnih snaga protiv samostalne i suverene Hrvatske počeo je 1991. godine Domovinski rat. Učinjena su velika materijalna razaranja, više stotina tisuća ljudi prognano je iz svojih domova, oko 13 000 vojnika i civila je poginulo, a oko 20 000 ljudi je ranjeno. Mnogi su gradovi bombardirani i pretvoreni u ruševine. Vukovar i Dubrovnik postali su simboli stradanja, ali i otpora. U dugoj i žestokoj Bitki za Vukovar Hrvatska vojska pokazala je svoje junaštvo koje će se trajno pamtiti u hrvatskoj ratnoj povijesti.
Od Vučedola do Vukovara
- Vukovar je najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu.
- Središte je Vukovarsko- -srijemske županije.
Otkrij više informacija o prošlosti Vukovara klikom na strelice.
Bitka za Vukovar
Pročitaj tekst, a zatim prouči kartu klikom na karticu.
Veće borbe za Vukovar počele su potkraj kolovoza 1991. godine. U rujnu te godine snage JNA-a (Jugoslavenske narodne armije) trebale su početi prodor iz Vojvodine prema Vinkovcima i dalje u područje Hrvatske. Zbog otpora branitelja taj je plan propao, nakon čega se JNA usredotočila na opkoljavanje i zauzimanje Vukovara.
Oko 1800 slabo naoružanih branitelja odolijevalo je stalnim topničkim napadima, napadima aviona te prodorima tenkova, oklopnih vozila i pješadije. Na vrhuncu bitke oko Vukovara je bilo oko 36 000 srpskih pobunjenika, dragovoljaca iz Srbije i vojnika JNA-a. Unatoč golemoj premoći u naoružanju JNA-u je trebalo više od mjesec dana da posve odsiječe Vukovar, odnosno prekine veze između toga grada i Vinkovaca. Početkom listopada 1991. godine većina sela oko Vukovara je okupirana, grad se našao u potpunome okruženju. Na položaje branitelja i na ostatak grada dnevno je padalo i do 8 000 granata, raketa i avionskih bombi u jednome od najnemilosrdnijih bombardiranja u modernoj povijesti.
Zapovjednik obrane Vukovara bio je Mile Dedaković Jastreb, a bitne uloge u organizaciji obrane grada imali su Branko Borković i Blago Zadro. Najžešći pokušaj proboja u grad počeo je 14. rujna i trajao je do 20. rujna. U tih sedam dana dotad najžešćih borbi u Domovinskome ratu branitelji Vukovara uništili su oko 60 tenkova ili oklopnih transportera, a Trpinjska cesta, na kojoj se odvijala glavnina napada, prozvana je grobljem tenkova.
Stalni napori, ranjavanja, smrt branitelja, nedostatak hrane i oružja doveli su do predaje grada. Vukovar je gotovo posve razoren. Bitka za Vukovar trajala je od 25. kolovoza do 18., odnosno 20. studenog 1991. Nakon višemjesečnoga otpora veći je dio grada 18. studenog pao u ruke neprijatelja. Samo se dio branitelja uspio u manjim skupinama izvući iz grada prije pada, a ostali su zarobljeni. S vukovarskoga područja protjerano je oko 32 000 ljudi. U svoje domove vratilo ih se oko dvije trećine. Prema podatcima Ministarstva obrane Republike Hrvatske, u obrani je ranjeno 770 branitelja, a 879 ih je poginulo. Poginula su 1132 civila među kojima i 86 djece.
Tijekom opsade porušeno je 91 % stambenih objekata. Novinar Blaine Harden za američki je dnevnik Washington Post zapisao:
Nijedan krov, vrata ili zid u cijelom Vukovaru nije izbjeglo ožiljke i razaranje koje su ostavili šrapnel, metci, bombe i topničke čahure – sve u tromjesečnom naporu srpskih pobunjenika i JNA-a pod srpskom kontrolom da istrgne grad od hrvatskih branitelja. Nijedna zgrada nije nastanjiva, ili čak popravljiva. Skoro svako drvo je uništeno bombardiranjem.
Što ti podatci govore o napadima na Vukovar?
Yves Debay, francuski novinar, bio je u Vukovaru za vrijeme njegove opsade. Za svoje je novine napisao:
Ako se Europa 1992. mora graditi na ruševinama Vukovara i Dubrovnika, više bih volio da je ne vidim.
Razmisli čemu je novinar morao svjedočiti kad je to napisao.
Iako je Bitka za Vukovar bila jedna od najkrvavijih bitaka Domovinskoga rata, ona je imala veliko strateško značenje za cijeli tijek Domovinskoga rata. Neprijatelj je naišao na neočekivan i žestok otpor hrvatskih branitelja i upravo su zbog toga trebali angažirati veći broj vojnika i veću količinu oružja tako da pobjedu kod Vukovara nisu mogli iskoristiti za daljnje napredovanje prema Osijeku, Vinkovcima i Đakovu.
Većina hrvatskoga teritorija oslobođena je 1995. g. u operacijama Bljesak i Oluja, a sporazumom u Erdutu dogovorena je mirna reintegracija Podunavlja. Srpskomu stanovništvu koje je ostalo živjeti na tome području zajamčena je prosvjetna i kulturna autonomija. Svim izbjeglicama i prognanicima zajamčeno je pravo povratka. Posljednji dio Hrvatske vraćen je u sastav Republike Hrvatske 15. siječnja 1998. g.
Vukovar danas
Nakon povratka u svoje domove stanovnici Vukovara i okolnih sela pristupili su obnovi svojih razrušenih i opljačkanih domova. Obnovljene su i ponovno izgrađene bolnice, škole i druge ustanove. U grad dolaze brojni umjetnici, kulturni i znanstveni radnici tako da se kulturni život grada brzo i uspješno obnovio.
Danas je Vukovar ponovno grad života. Njegovi su mu se stanovnici, unatoč svemu, vratili, podigli ga iz ruševina i svakim danom mu vraćaju stari sjaj.
Grad - to su Vukovarci!
Provjeri svoje znanje!
Za one koji žele znati više...
Hrvatski glazbenici za domovinu
Domovinski rat ujedinio je hrvatske glazbenike koji su na svoj način doprinijeli podršci hrvatskim braniteljima, stanovnicima, gradovima i selima koji su bili zahvaćeni ratom. Udruženi u Hrvatski Band Aid snimili su spot za pjesmu Moja domovina koju su skladali Zrinko Tutić i Rajko Dujmić. Ta je domoljubna pjesma prvi put emitirana 15. rujna 1991. godine, a tijekom Domovinskoga rata često se mogla čuti na radiju i televiziji kao moralna podrška.