ABCDE pregled
Uvod
Razmislite o sljedećem scenariju i odgovorite na pitanja.
Razmislite o sljedećem scenariju.
Odgovorite na pitanja.
Za vrijeme druženja s prijateljima u vikendici, koja se nalazi izvan urbanog i uređenog naselja, djevojka iz vašeg društva iznenada padne na pod.
Odgovorite na pitanja, svoje odgovore zapišite u bilježnicu i na kraju nastavne jedinice provjerite jeste li točno odgovorili na pitanja.
- Kako biste se ponijeli u toj situaciji?
- Na što biste prvo obratili pažnju?
- Kako biste reagirali kad se ona ne bi dizala i kada bi se počela širiti panika u ostatku društva?
- Biste li mogli ostati pribrani?
- Znate li broj hitne medicinske službe?
Za vrijeme druženja s prijateljima u vikendici, koja se nalazi izvan urbanog i uređenog naselja, djevojka iz vašeg društva iznenada padne na pod.
- Kako biste se ponijeli u toj situaciji?
- Na što biste prvo obratili pažnju?
- Kako biste reagirali kad se ona ne bi dizala i kada bi se počela širiti panika u ostatku društva?
- Biste li mogli ostati pribrani?
Svoje odgovre zabilježite u bilježnicu i na kraju jedinice ponovno proanalizirajte jesu li vaši odgovori točni.
Pozorno proučite sadržaj ove jedinice i saznajte kako ispravno i pravodobno reagirati u takvim teškim i po život opasnim situacijama.
Pozorno proučite sadržaj ove jedinice.
Saznajte kako ispravno i pravodobno reagirati u takvim teškim i po život opasnim situacijama.
Procjena sigurnosti
Pri pružanju hitne medicinske pomoći postoje koji tumače koje korake treba slijediti u hitnim situacijama.
Neposredno prije pristupa bolesniku medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik trebaju:
- procijeniti sigurnost
- provesti mjere osobne zaštite.
Pri pružanju hitne medicinske pomoći postoje .
Oni tumače koje korake treba slijediti u hitnim situacijama.
Neposredno prije pristupa bolesniku medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik trebaju:
- procijeniti sigurnost
- provesti mjere osobne zaštite.
Procjena sigurnosti obuhvaća:
- procjenu osobne sigurnosti
- sigurnost medicinskog tima
- sigurnost mjesta događaja
- sigurnost unesrećene osobe
- sigurnost drugih prisutnih osoba (očevidaca događaja).
Potencijalno opasne situacije su:
- otvoren izvor električne energije, ruševine, vatra, dim, opasna isparavanja, vremenske nepogode, brzaci, virovi, mjesto zločina, mjesto eksplozije.
U takvim situacijama neophodno je angažirati odgovarajuću dodatnu pomoć, primjerice, policijske službenike, vatrogasce ili spasilačku ekipu s dodatnom opremom koja je specijalizirana za hitne slučajeve.
Potencijalno opasne situacije su:
- otvoren izvor električne energije
- ruševine
- vatra
- dim
- opasna isparavanja
- vremenske nepogode
- brzaci
- virovi
- mjesto zločina
- mjesto eksplozije.
U takvim situacijama neophodno je angažirati odgovarajuću dodatnu pomoć, primjerice:
- policijske službenike
- vatrogasce
- spasilačku ekipu s dodatnom opremom koja je specijalizirana za hitne slučajeve.
Provedba mjera osobne zaštite
Za učinkovitost provedbi mjera sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite, potrebno je osigurati i upotrijebiti osobna zaštitna sredstva, čija je svrha zaštita sluznica i kože zdravstvenih djelatnika od krvi i tjelesnih tekućina unesrećenika.
Za učinkovitost provedbi mjera sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite, potrebno je osigurati i upotrijebiti osobna zaštitna sredstva.
Njihova je svrha zaštita sluznica i kože zdravstvenih djelatnika od krvi i tjelesnih tekućina unesrećenika.
Svi zdravstveni djelatnici moraju se pridržavati mjera osobne zaštite jer time štite sebe, svoje suradnike i ozlijeđene od moguće infekcije. Mjere osobne zaštite i njihova primjena te uporaba zaštitnih sredstava definirani su: Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o uporabi osobnih zaštitnih sredstava. Zbog vlastite sigurnosti i zaštite na radu proučite navedeni zakon i pravilnik.
Svi zdravstveni djelatnici moraju se pridržavati mjera osobne zaštite.
Na taj način štite sebe, svoje suradnike i ozlijeđene od moguće infekcije.
Mjere osobne zaštite i njihova primjena te uporaba zaštitnih sredstva definirani su:
1. zadatak
Početna procjena
Početna procjena obuhvaća rano prepoznavanje stanja koja životno ugrožavaju bolesnika te primjenu učinkovitih postupaka u njihovu otkljanjanju.
Početna procjena uključuje:
- procjenu razine svijesti
- ABCDE pregled.
Početna procjena obuhvaća:
- rano prepoznavanje stanja koja životno ugrožavaju bolesnika
- primjenu učinkovitih postupaka u njihovu otkljanjanju.
Početna procjena uključuje:
- procjenu razine svijesti
- ABCDE pregled.
Procjena razine svijesti bolesnika
Medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik, nakon procjene sigurnosti mjesta nesreće, odmah trebaju provesti procjenu razine svijesti bolesnika.
Medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik, nakon procjene sigurnosti mjesta nesreće, odmah trebaju provesti procjenu razine svijesti bolesnika.
- ako osoba leži, a kod nje postoji sumnja na ozljede, medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik prilaze bolesniku s prednje strane i prije nego mu se obrate trebaju ručno stabilizirati glavu i vrat
- ako ne postoji sumnja na ozljede, medicinska sestra / medicinski tehničar bolesnika prima za ramena i lagano ga protrese te glasno postavlja pitanje: „Čujete li me?“
- ako bolesnik odgovara na pitanje, medicinska sestra / medicinski tehničar dobiva vrlo važne informacije: bolesnik je budan i orijentiran, a prohodnost dišnih puteva je održana
- u slučaju da osoba ne odgovara na pitanje, medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik primjenjuju ABCDE pristup
- ako osoba leži, a kod nje postoji sumnja na ozljede, medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik prilaze bolesniku s prednje strane
- prije nego mu se obrate trebaju ručno stabilizirati glavu i vrat
- ako ne postoji sumnja na ozljede, medicinska sestra / medicinski tehničar bolesnika prima za ramena, lagano ga protrese te glasno postavlja pitanje: „Čujete li me?“
- ako bolesnik odgovara na pitanje, medicinska sestra / medicinski tehničar dobiva vrlo važne informacije: bolesnik je budan i orijentiran, a prohodnost dišnih puteva je održana
- u slučaju da osoba ne odgovara na pitanje, medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik primjenjuju ABCDE pristup
ABCDE pristup
ABCDE pristup ili prvi pregled strukturirani je pristup procjene stanja i liječenja bolesnika kojim se otkrivaju životno ugrožavajuća stanja. ABCDE pristup na mjestu nesreće obuhvaća procjenu bolesnikova: dišnog puta, disanja, cirkulacije, brzog neurološkog pregleda i izloženost. Neprocjenjiva je metoda za početnu procjenu kritičnih stanja bolesnika kod kojih je vrijeme presudno.
ABCDE pristup ili prvi pregled strukturirani je pristup procjene stanja i liječenja bolesnika.
s pomoću njega otkrivaju se životno ugrožavajuća stanja.
ABCDE pristup na mjestu nesreće obuhvaća procjenu bolesnikova:
- dišnog puta
- disanja
- cirkulacije
- brzog neurološkog pregleda
- izloženost.
Neprocjenjivo je sredstvo za početnu procjenu kritičnih stanja bolesnika kod kojih je vrijeme presudno.
ABCDE pristup ili prvi pregled je strukturirani pristup procjene stanja i liječenja bolesnika kojim se otkrivaju životno ugrožavajuća stanja. ABCDE pristup na mjestu nesreće obuhvaća procjenu bolesnikova: dišnog puta, disanja, cirkulacije, brzog neurološkog pregleda i izloženost (skidanje i uklanjanje odjeće s bolesnika za temeljiti pregled). Neprocjenjivo je sredstvo za početnu procjenu kritičnih stanja bolesnika kod kojih je vrijeme presudno.
ABCDE pristup ili prvi pregled je strukturirani pristup procjene stanja i liječenja bolesnika.
Pomoću njega se otkrivaju životno ugrožavajuća stanja.
ABCDE pristup na mjestu nesreće obuhvaća procjenu bolesnikova:
- dišnog puta
- disanja
- cirkulacije
- brzog neurološkog pregleda
- izloženost.
Neprocjenjivo je sredstvo za početnu procjenu kritičnih stanja bolesnika kod kojih je vrijeme presudno.
2. zadatak
Životno ugrožavajuća stanja su ona u kojima je za spašavanje života bolesnika potrebno odreagirati u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Stanja neposredne životne ugroženosti su:
- besvjesno stanje i druge opasnosti od gušenja
- prestanak disanja
- prestanak rada srca
- jaka krvarenja.
Prepoznavanje znakova očigledne ili prijeteće ugroženosti života dio su temeljnih stručnih znanja svih zdravstvenih djelatnika.
Životno ugrožavajuća stanja stanja su u kojima je za spašavanje života bolesnika potrebno odreagirati u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Stanja neposredne životne ugroženosti su:
- besvjesno stanje i druge opasnosti od gušenja
- prestanak disanja
- prestanak rada srca
- jaka krvarenja.
Prepoznavanje znakova očigledne ili prijeteće ugroženosti života dio su temeljnih stručnih znanja svih zdravstvenih djelatnika.
Vrlo važan čimbenik u pružanju hitne pomoći kod teško stradalih vrijeme je početka rješavanja problema i pružanja pomoći, zato što o vremenu ovise izgledi bolesnika za preživljavanje.
Vrlo važan čimbenik u pružanju hitne pomoći kod teško stradalih vrijeme je početka rješavanja problema i pružanja pomoći.
O vremenu ovise izgledi bolesnika za preživljavanje.
3. zadatak
- Zapišite u bilježnicu ideje koje mogu pojasniti značenje pojma "zlatni sat" u hitnoj medicini.
Primijenite u razredu metodu "Vruća olovka".
Zapišite što više ideja koje mogu pojasniti značenje pojma "zlatni sat" u hitnoj medicini.
- Termin „zlatni sat“ vrijedi kod teško stradalih i unesrećenih osoba i temelji se na osiguranju početka rješavanja problema unutar prvih sat vremena od nastanka nesreće.
- Zlatni sat počinje trenutkom nastanka nesreće i završava predajom bolesnika u bolnicu.
- U hitnoj pomoći, ovaj prikladno nazvan "zlatni sat", može značiti razliku između preživljavanja i smrti.
A-AIRWAY – dišni put
Pozorno pogledajte animaciju Dišni (respiratorni) sustav i odgovorite na postavljeno pitanje.
Pozorno pogledajte animaciju Dišni (respiratorni) sustav.
Odgovorite na postavljeno pitanje.
Animacija – Dišni (respiratorni) sustav
Odgovorite na pitanje:
- Zašto se postupak otvaranja i održavanja dišnih putova smatra najvažnijim postupkom u zbrinjavanju ozlijeđenih i kritično oboljelih osoba?
Odgovorite na pitanje:
- Zašto se postupak otvaranja i održavanja dišnih putova smatra najvažnijim postupkom u zbrinjavanju ozlijeđenih i kritično oboljelih osoba?
Održavanje dišnih putova otvorenim jedan je od najvažnijih postupaka tijekom zbrinjavanja ozlijeđenih i kritično oboljelih osoba. Ne smije se prelaziti na zbrinjavanje disanja ili cirkulacije dok nisu osigurani dišni putovi. Cilj je procjene dišnih putova osigurati provođenje zraka u oba smjera.
Održavanje dišnih putova otvorenim jedan je od najvažnijih postupaka tijekom zbrinjavanja ozlijeđenih i kritično oboljelih osoba.
Ne smije se prelaziti na zbrinjavanje disanja ili cirkulacije dok nisu osigurani dišni putovi.
Cilj je procjene dišnih putova osigurati provođenje zraka u oba smjera.
4. zadatak
Opstrukcija dišnih putova predstavlja životno ugrožavajuće stanje, a osobe s opstrukcijom zahtijevaju hitno zbrinjavanje dišnih putova. Prolaz zraka kroz otvorene i prohodne dišne putove uz uredno disanje proces je koji se odvija bez napora pa se svako odstupanje od toga može smatrati opstrukcijom.
Opstrukcija dišnih putova predstavlja životno ugrožavajuće stanje.
Osobe s opstrukcijom zahtijevaju hitno zbrinjavanje dišnih putova.
Prolaz zraka kroz otvorene i prohodne dišne putove uz uredno disanje proces je koji se odvija bez napora.
Zato se svako odstupanje od toga može smatrati opstrukcijom.
Uzroci opstrukcije dišnih puteva:
- zapadanje jezika kod osoba bez svijesti
- prisustvo stranog tijela u dišnom putu
- povraćani sadržaj, krv, sluz u dišnom putu
- lokalno oticanje / edem glasnica, upala hipofarinksa, larinksa ili traheje
- ozljede kod kojih je prisutan gubitak svijesti.
Sva navedena stanja ubrajaju se u hitna stanja kod kojih je život bolesnika izravno ugrožen.
Sva navedena stanja ubrajaju se u hitna stanja.
Kod njih je život bolesnika izravno ugrožen.
5. zadatak
- Pozorno promotrite slike.
- Pažnju usmjerite na položaj korijena jezika u osobe s opstrukcijom dišnog puta i osobe koja normalno diše.
- Opišite odnos dišnog puta i korijena jezika u obje situacije.
- Pozorno promotrite slike.
- Uočavate li razliku položaja korijena jezika kod osobe koja leži na leđima u besvjesnom stanju i kod osobe koja je u svjesnom stanju.
- Koja opasnost prijeti osobi u besvjesnom stanju?
Osobi u besvjesnom stanju korijen jezika može opstruirati dišni put. Najčešće je mjesto opstrukcije dišnog puta . Uzrok opstrukcije opuštenost je jezičnih i vratnih mišića zbog čega korijen jezika nalegne na stražnji zid ždrijela te time djelomično ili u potpunosti opstruira dišne putove.
Osobi u besvjesnom stanju korijen jezika može opstruirati dišni put.
Najčešće mjesto opstrukcije dišnog puta je .
Uzrok opstrukcije opuštenost je jezičnih i vratnih mišića zbog čega korijen jezika nalegne na stražnji zid ždrijela.
Na taj način djelomično ili u potpunosti opstruira dišne putove.
Intervencije kod osobe bez svijesti
Osobi u besvjesnom stanju, koja ne diše spontano, prvo treba isključiti ozljedu vratne kralježnice i nakon toga potrebno je osloboditi gornje dišne putove od korijena jezika, koji blokira respiraciju. Kako bi uspostavio otvoren i prohodan dišni put, medicinska sestra / medicinski tehničar treba:
- odmah zabaciti glavu bolesniku
- pregledati bolesnikova usta i ždrijelo
- osigurati i zaštititi dišni put nekim pomagalom (,
).
Dišni put kod osobe bez svijesti otvaramo na dva načina:
Postupak zbrinjavanja dišnog puta provodi se postavljanjem bolesnika u pravilan položaj. Svi zdravstveni djelatnici, bez obzira na mjesto rada, moraju znati otvoriti dišni put sljedećim zahvatima:
- zabacivanje glave i podizanje brade (podizanje donje čeljusti)
- potiskivanje donje čeljusti prema naprijed (u slučaju sumnje na povredu vratne kralježnice).
Postupak zbrinjavanja dišnog puta provodi se postavljanjem bolesnika u pravilan položaj.
Svi zdravstveni djelatnici, bez obzira na mjesto rada, moraju znati otvoriti dišni put sljedećim zahvatima:
- zabacivanje glave i podizanje brade (podizanje donje čeljusti)
- potiskivanje donje čeljusti prema naprijed (u slučaju sumnje na povredu vratne kralježnice).
6. zadatak
- Pozorno promotrite slike u nizu koje prikazuju načine otvaranja dišnog puta kod osobe bez svijesti s opstrukcijom dišnog puta jezikom.
- Klikom na brojeve od 1 do 3 usporedite postupak otvaranja dišnog puta kod osobe bez povrede vratne kralježnice i osobe s povredom vratne kralježnice.
- Pozorno promotrite slike u nizu koje prikazuju načine otvaranja dišnog puta kod osobe bez svijesti.
- Klikom na brojeve od 1 do 3 povežite sliku i način otvaranja dišnoga puta.
Vizualna provjera usne šupljine
- Nakon otvaranja dišnog puta, medicinska sestra / medicinski tehničar treba vizualno provjeriti postoji li sadržaj u usnoj šupljini.
- Ako se utvrdi vidljiv sadržaj u usnoj šupljini, koji se može lako izvaditi prstima, to treba učiniti nakon što glavu bolesnika okrenemo u stranu.
- Ostale manipulacije prstima u usnoj šupljini bolesnika strogo su zabranjene jer postoji mogućnost da se strano tijelo pomakne u donje dišne puteve.
Uvidom u stanje dišnog puta bolesnika, medicinska sestra / medicinski tehničar treba odabrati trajniju odgovarajuću metodu otvaranja dišnih putova.
Pomagala su:
- orofaringealni tubus
- nazofaringealni tubus
- .
Promatranjem bolesnika, medicinska sestra / medicinski tehničar treba odabrati trajniju odgovarajuću metodu otvaranja dišnih putova.
Pomagala su:
- orofaringealni tubus
- nazofaringealni tubus
- .
Važno je znati!
Neliječena opstrukcija dišnih putova vrlo brzo dovodi do zastoja srca i smrti.
Važno je znati!
Neliječena opstrukcija dišnih putova vrlo brzo dovodi do zastoja srca i smrti.
B-BREATHING – procjena disanja (diše li bolesnik ili ne diše)
Funkcija disanja procjenjuje se nakon procjene prohodnosti dišnog puta. Uloga pluća opskrba je tijela kisikom i uklanjanje ugljikova dioksida iz krvotoka. Kisik je vitalan za život, a njegov nedostatak uzrokuje prestanak rada srca i mozga. Promjene u brzini, dubini i/ili ritmu disanja mogu ukazivati na promjene zdravstvenog stanja bolesnika.
Funkcija disanja procjenjuje se nakon procjene prohodnosti dišnog puta.
Uloga pluća je:
- opskrba tijela kisikom
- uklanjanje ugljikova dioksida iz krvotoka.
Kisik je vitalan za život.
Njegov nedostatak uzrokuje prestanak rada srca i mozga.
Kako i na koji način netko diše, jedan je od najočitijih pokazatelja zdravstvenog stanja bolesnika.
Normalno disanje trebalo bi biti bez napora, pravilno i tiho. Svaki poremećaj disanja treba odmah zbrinuti. Tijekom procjene traže se bilo kakvi znakovi .
Znakovi respiratornog zatajenja su:
- korištenje pomoćnih respiratornih mišića (abdominalno disanje)
- promjene brzine disanja
- pojava zvukova kod disanja.
Procjena disanja kod osoba pri svijesti
Pri provjeri disanja kod bolesnika pri svijesti, medicinska sestra / medicinski tehničar treba procijeniti: brzinu (frekvenciju), dubinu te ritam disanja tijekom jedne minute.
Pri provjeri disanja kod bolesnika pri svijesti, medicinska sestra / medicinski tehničar treba procijeniti:
- brzinu (frekvenciju)
- dubinu
- ritam disanja tijekom jedne minute.
Ako procijenimo da je disanje bolesnika ugroženo, trebamo ga postaviti u polusjedeći položaj i tako ga transportirati (uzglavlje povišeno za 45° – položaj koji olakšava disanje).
Ako procijenimo da je disanje bolesnika ugroženo, trebamo ga postaviti u polusjedeći položaj i tako ga transportirati (uzglavlje povišeno za 45° – položaj koji olakšava disanje).
Pronađite više podataka na mrežnoj stranici o saturaciji kisikom kojeg mjerimo pomoću pulsnog oksimetra.
Procjena disanja kod osoba bez svijesti
Kako bi provjerila/provjerio je li disanje kod osobe bez svijesti normalno, medicinska sestra / medicinski tehničar treba približiti svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenu položaju te istovremeno gledati, slušati i osjećati strujanje zraka tijekom deset sekundi.
Kako bi provjerila/provjerio je li disanje kod osobe bez svijesti normalno, medicinska sestra / medicinski tehničar treba približiti svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenu položaju.
Istovremeno gleda, sluša i osjeća strujanje zraka tijekom deset sekundi.
Srce i pluća povezani su krvnim žilama u kojima se izmjenjuje krv zasićena ugljikovim dioksidom i oksigenirana krv kojom se opskrbljuje cijeli organizam. Poremećaj rada jednog od ova dva organa dovodi do poremećaja rada drugog. U slučaju prestanka disanja za najviše tri minute dolazi do srčanog zastoja i potpunog zastoja cirkulacije pa tkiva ostaju bez dovoljne količine kisika. Mozak je najosjetljiviji na nedostatak kisika te nakon pet minuta bez kisika izumre većina moždanih stanica i nastaje nepovratno oštećenje mozga – moždana smrt. Nakon smrti mozga u različitim intervalima izumiru i ostali organi i tkiva do potpune biološke smrti. Veoma bitno je što ranije početi s kardiopulmonalnom reanimacijom.
Srce i pluća anatomski su i funkcionalno povezani.
Zato su i poremećaji njihova rada uzročno-posljedično povezani.
U slučaju prestanka disanja za najviše tri minute dolazi do:
- srčanog zastoja
- potpunog zastoja cirkulacije.
Na taj način tkiva ostaju bez dovoljne količine kisika.
Mozak je najosjetljiviji na nedostatak kisika.
Nakon pet minuta bez kisika izumre većina moždanih stanica i nastaje nepovratno oštećenje mozga – moždana smrt.
Nakon smrti mozga u različitim intervalima izumiru i ostali organi i tkiva do potpune biološke smrti.
Veoma bitno je što ranije početi s kardiopulmonalnom reanimacijom.
C-cirkulacija / krvotok
Procjenom cirkulacije procjenjujemo stanja koja ugrožavaju krvotok pacijenta i rad srca.
Medicinska sestra/tehničar i liječnik mjeri i procijenjuje:
Procjenom cirkulacije procjenjujemo stanja koja ugrožavaju:
- krvotok pacijenta
- rad srca.
Medicinska sestra/tehničar i liječnik mjeri i procijenjuje:
puls
- procjena pulsa uključuje određivanje njegove prisutnosti, brzine, pravilnosti i punjenosti tijekom jedne minute
- normalna frekvencija pulsa u mirovanju je između 60 i 100 otkucaja u minuti
- palpiramo ga istovremeno periferno na a. radialis i centralno na a. carotis
- ako je palpabilan samo karotidni puls, a periferni nije, smatra se da je sistolički krvni tlak ispod 90 mmHg
krvni tlak
- normalni krvni tlak je 120/80 mmHg
- teška hipertenzija: sistolički tlak > 180 mmHg ili dijastolički tlak > 100 mmHg
- hipotenzija: sistolički tlak < 90 mmHg
krvarenja
- vanjski znakovi krvarenja – epistaksa, hemoptiza, hematemeza, melena, vanjsko krvarenje uzrokovano ozljedama
- potrebno je identificirati je li krvotok ugrožen (ubrzan, slabo pipljiv puls, niski krvni tlak, hladna oznojena koža) te bolesniku osigurati otvoren intravenski pristup (kanilama širokog promjera 14G ili 16G) kako bi započeli nadoknadu volumena infuzijskim otopinama
kapilarno punjenje
- brzi test za procjenu protoka krvi kroz periferna tkiva
- normalna vrijednost je < 2 sekunde (pritiskom na područje prsne kosti ili čela u zdravih osoba početno bljedilo pritisnutog područja vraća se u normalnu boju za manje od dvije sekunde)
- ako je vrijeme za vraćanje duže od dvije sekunde ono sugerira lošu perifernu perfuziju
- određeni čimbenici (npr. hladno okruženje, slaba osvijetljenost, starija dob) mogu produljiti kapilarno punjenje
koža
- procjenjujemo boju, temperaturu i promjene na koži (ako su ruke i prsti plavi, blijedi i hladni mogu odražavati lošu perifernu cirkulaciju)
diureza
- normalno 1 mL/kg/sat – oko 1,5 L dnevno
7. zadatak
ABC pregled
- Dišni put, disanje i cirkulacija su osnovne vitalne funkcije bez kojih ljudski život ne može postojati stoga je stabilizacija ova tri područja osnova u pružanju hitne pomoći.
Ako bolesnik nije u kritičnu stanju, pregled se nastavlja kratkom neurološkom procjenom.
Ako bolesnik nije u kritičnu stanju, pregled se nastavlja kratkom neurološkom procjenom.
D-Disability – brza neurološka procjena
Brzom neurološkom procjenom ili AVPU metodom medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik procjenjuju razinu svijesti kod bolesnika.
Brzom neurološkom procjenom ili AVPU metodom medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik procjenjuju razinu svijesti kod bolesnika.
AVPU metoda – termin proizlazi iz engleskih skraćenica:
- A (eng. alert) – budan i govori
- V (eng. voice) – reagira samo na glasovni podražaj
- P (eng. pain) – reagira samo na bolni podražaj
- U (eng. unresponsive) – ne reagira na nikakav podražaj.
Najčešći uzroci gubitka svijesti su:
- teška
- smanjena opskrba mozga krvlju
- trauma mozga
- nedavna primjena i predoziranje ,
AVPU metoda – termin proizlazi iz engleskih skraćenica:
- A (eng. alert) – budan i govori
- V (eng. voice) – reagira samo na glasovni podražaj
- P (eng. pain) – reagira samo na bolni podražaj
- U (eng. unresponsive) – ne reagira na nikakav podražaj.
Najčešći uzroci gubitka svijesti su:
- teška
- smanjena opskrba mozga krvlju
- trauma mozga
- nedavna primjena i predoziranje ,
D-exposure – izloženost, razodijevanje
Kako bi bolesnik bio temeljito pregledan, trebamo s njega skinuti odjeću ili ukloniti pokrivač. U ovom postupku trebamo voditi računa o ljudskom dostojanstvu, etičnosti i POŠTIVANJU PRIVATNOSTI. Medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik pregledavaju bolesnika i uočavaju ima li znakova ozljeda, krvarenja, kožnih promjena (osip, hematom, ubodi) i na kraju mjeri tjelesnu temperaturu.
Procjena izloženosti obuhvaća:
- otkrivanje pokrivenog bolesnika
- skidanje odjeće
- fizikalni pregled i uzimanje anamneze.
Liječnik se za prikupljanje anamneze kod bolesnika u hitnim stanjima služi SAMPLE metodom.
Kako bi bolesnik bio temeljito pregledan, trebamo s njega skinuti odjeću ili ukloniti pokrivač.
U ovom postupku trebamo voditi računa o ljudskom dostojanstvu i etičnosti.
Medicinska sestra / medicinski tehničar i liječnik pregledavaju bolesnika i uočavaju ima li znakova:
- ozljeda
- krvarenja
- kožnih promjena (osip, hematom, ubodi).
Na kraju mjere pacijentu tjelesnu temperaturu.
Procjena izloženosti obuhvaća:
- otkrivanje pokrivenog bolesnika
- skidanje odjeće
- uzimanje statusa praesens i anamneze.
Liječnik se za prikupljanje anamneze kod bolesnika u hitnim stanjima služi SAMPLE metodom.
Ponovne procjene moraju se ponavljati svakih pet minuta za nestabilne bolesnike, a svakih 15 minuta za stabilne bolesnike. Do dolaska u bolnicu svaki bolesnik trebao bi imati barem dva mjerenja vitalnih znakova.
Ponovne procjene moraju se ponavljati svakih:
- 5 minuta za nestabilne bolesnike
- 15 minuta za stabilne bolesnike.
Do dolaska u bolnicu svaki bolesnik trebao bi imati barem dva seta vitalnih znakova.
Završetak
ABCDE strukturirani pristup procjene stanja kritično oboljele osobe osigurava da se na vrijeme primijete i na vrijeme liječe ona stanja koja životno ugrožavaju bolesnika.
U bilježnicu opišite postupak primjene ABCDE pristupa u situacijama:
- pri padu s bicikla, dječak star deset godina lupio je glavom o beton i izgubio je svijest
- u tramvaju je pozlilo starijoj osobi, počela je povraćati krv
Odgovore izložite na online zidu otvorene u alatu Padlet.
ABCDE strukturirani pristup služi procjeni stanja kritično oboljele osobe.
On osigurava da se na vrijeme primijete i na vrijeme liječe ona stanja koja životno ugrožavaju bolesnika.
Na mrežnim stranicama potražite informacije o mogućim životno ugrožavajućim stanjima i povežite ih s primjenom ABCDE pristupa.
Prikupljene informacije izložite na online zidu otvorene u alatu Padlet.