Previjanje rana
Uvod
Zamislite sljedeću situaciju.
- Šetate parkom s prijateljem ili prijateljicom i ugledate dijete kako pada s bicikla.
Priđete mu bliže i vidite da jako krvari iz rane na koljenu.
Uz to je vrlo uznemiren i plače.
Što biste učinili?
Zamislite sljedeću situaciju:
Šetate parkom s prijateljem ili prijateljicom i ugledate dijete kako pada s bicikla.
Priđete mu bliže i vidite da jako krvari iz rane na koljenu.
Uz to je vrlo uznemiren i plače.
Što biste učinili?
Traumatska rana
Traumatske rane (vulnus) ili ozljede nastaju kao posljedica djelovanja vanjske sile tj. energije (mehaničke, toplinske, kemijske, električne i sl.).
Ozljede nastale djelovanjem mehaničke energije
Ozljede nastale djelovanjem mehaničke energije dijelimo na zatvorene i otvorene. Zatvorene ozljede one su kod kojih nije došlo do prekida kontinuiteta kože ili sluznice. To su kontuzije (contusio) ili nagnječenja i rupture ili razdori tkiva i organa. Otvorene traumatske ozljede ili rane dijele se prema sredstvu koje je uzrokovalo ranjavanje. Zbog prekida cjelovitosti kože, otvorene rane najčešće krvare.
Ozljede nastale djelovanjem mehaničke energije dijelimo na:
- zatvorene
- otvorene.
Zatvorene ozljede one su kod kojih nije došlo do prekida kontinuiteta kože ili sluznice.
To su:
- kontuzije (contusio) ili nagnječenja
- rupture ili razdori tkiva i organa.
Otvorene traumatske ozljede ili rane dijele se prema sredstvu koje je uzrokovalo ranjavanje.
Zbog prekida cjelovitosti kože, otvorene rane najčešće krvare.
Oguljotine
Oguljotine (excoriationes) su površinske ozljede kod kojih je oštećen samo epidermis.
Posjekotina
Posjekotina (vulnus scissum) ili rezna rana uzrokovana je oštrim predmetom kao što je nož, staklo, škare i sl. Ima ravne rubove, a dužina rane je u pravilu veća nego dubina.
Sjekotina
Sjekotina (vulnus secatum) je uzrokovana oštrim predmetom veće sile npr. sjekirom, sabljom, kosilicom... Dublja je od rezne rane te dovodi do oštećenja dubokih struktura pa čak i kosti.
Ubodna rana
Ubodna rana (vulnus puncutum seu ictum) uzrokovana je šiljastim predmetom poput igle, noža, mača i sl. Liječenje ovisi o dubini rane, lokalizaciji i oštećenim strukturama.
Razderotina
Razderotina (vulnus laceratum) najčešće nastaje pri padu ili udarcu tupim predmetom. Rubovi su rane nepravilni, a dno rane neravno.
Razderotina s nagnječenjem
Razderotina s nagnječenjem (vulnus lacerocontusum) nastaje slično kao razderotina, ali djelovanjem veće sile.
Konkvasacija
Konkvasacija (vulnus conquassatum) je teška rana uzrokovana kompresijom tkiva, najčešće udova. Oštećene su sve strukture do kosti uz oštećenje cirkulacije, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Strijelna rana
Strijelna rana (vulnus sclopetarium) uzrokovana je projektilom kao što je metak. Može biti ustrijelna (kada projektil zaostaje u tijelu), prostrijelna (kada projektil izađe iz tijela) i površinska ili tangencijalna.
Ugrizna rana
Ugrizna rana (vulnus morsum) uzrokovana je ugrizom čovjeka ili životinje. Takve rane imaju vrlo visok rizik za nastanak infekcije jer se u slini nalaze vrlo virulentne bakterije. Neurotoksini koji pri ugrizu nekih zmija, riba i insekata dospiju u krv mogu uzrokovati paralizu disanja i hemolitičke komplikacije.
Oguljotine (excoriationes) su površinske ozljede kod kojih je oštećen samo epidermis.
Posjekotina (vulnus scissum) ili rezna rana uzrokovana je oštrim predmetom kao što je nož, staklo, škare i sl.
Ima ravne rubove, a dužina rane u pravilu je veća nego dubina.
Sjekotina (vulnus secatum) je uzrokovana oštrim predmetom veće sile npr. sjekirom, sabljom, kosilicom...
Dublja je od rezne rane te dovodi do oštećenja dubokih struktura pa čak i kosti.
Ubodna rana (vulnus puncutum seu ictum) uzrokovana je šiljastim predmetom poput igle, noža, mača i sl.
Liječenje ovisi o dubini rane, lokalizaciji i oštećenim strukturama.
Razderotina (vulnus laceratum) najčešće nastaje pri padu ili udarcu tupim predmetom.
Rubovi rane su nepravilni, a dno rane neravno.
Razderotina s nagnječenjem (vulnus lacerocontusum) nastaje slično kao razderotina, ali djelovanjem veće sile.
Konkvasacija (vulnus conquassatum) je teška rana uzrokovana kompresijom tkiva, najčešće udova.
Oštećene su sve strukture do kosti uz oštećenje cirkulacije što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Strijelna rana (vulnus sclopetarium) uzrokovana je projektilom kao što je metak.
Može biti:
- ustrijelna (kada projektil zaostaje u tijelu)
- prostrijelna (kada projektil izađe iz tijela)
- površinska ili tangencijalna.
Ugrizna rana (vulnus morsum) uzrokovana je ugrizom čovjeka ili životinje.
Takve rane imaju vrlo visok rizik za nastanak infekcije jer se u slini nalaze vrlo virulentne bakterije.
Neurotoksini, koji pri ugrizu nekih zmija, riba i insekata dospiju u krv, mogu uzrokovati paralizu disanja i hemolitičke komplikacije.
Ozljede nastale djelovanjem toplinske energije
Ozljede nastale djelovanjem toplinske energije dijelimo na opekline (combustio) i smrzotine (congelatio). Ovisno o trajanju patološke topline na tijelo te stupnju oštećenja tkiva nastaju lokalne i opće promjene.
Ozljede nastale djelovanjem toplinske energije dijelimo na:
- opekline (combustio)
- smrzotine (congelatio).
Ovisno o trajanju patološke topline na tijelo te stupnju oštećenja tkiva nastaju lokalne i opće promjene.
Opekline
1. zadatak
- Imate li iskustva s opeklinama od sunca?
- Kojim ste postupcima olakšali bol i pečenje?
- Kako se možete zaštititi od ovih neugodnih ozljeda?
- Imate li iskustva s opeklinama od sunca?
- Kojim ste postupcima olakšali bol i pečenje?
- Kako se možete zaštititi od ovih neugodnih ozljeda?
Opekline nastaju djelovanjem toplinske energije na kožu, sluznice i dublja tkiva. Dijele se prema stupnju oštećenja kože u četiri stupnja.
Opekline nastaju djelovanjem toplinske energije na kožu, sluznice i dublja tkiva.
Dijele se prema stupnju oštećenja kože u 4. stupnja.
I. stupanj (combustio eritematosa) – zahvaća epidermis, koža je crvena radi i vrlo bolna (nakon 2 do 3 dana dolazi do spontanog izliječenja)
II. stupanj (combustio bullosa) – zahvaća i dijelove dermisa, pojavljuju se mjehuri (bule), prisutna je jaka bol
III. stupanj (combustio esharotica) – zahvaća kožu i potkožno tkivo (koža je suha, blijeda i bezbolna (oštećeni su nociceptori)
IV. stupanj (combustio gangrenosa) – zahvaća duboke strukture sve do kosti, opečeni dijelovi su pougljeni
I. stupanj - combustio eritematosa - zahvaća epidermis, koža je crvena radi i vrlo bolna. Nakon 2-3 dana dolazi do spontanog izliječenja.
II. stupanj - combustio bullosa - zahvaća i dijelove dermisa, pojavljuju se mjehuri (bule), prisutna je jaka bol.
III. stupanj - combustio esharotica - zahvaća kožu i potkožno tkivo. Koža je suha, blijeda i bezbolna (oštećeni su nociceptori).
IV. stupanj - combustio gangrenosa - zahvaća duboke strukture sve do kosti, opečeni dijelovi su pougljeni.
Opekline se također dijele prema postotku zahvaćenosti ukupne površine tijela prema Wallaceovom "pravilu devetke".
- Velike opekline zahvaćaju više od 25 % ukupne površine tijela. U velike se opekline ubrajaju i opekline funkcionalno značajnih dijelova tijela kao što su: šaka, lice, stopalo, oko, perineum. Također, velikom opeklinom smatra se i opeklina nastala električnom strujom, opeklina dišnog puta te sve opekline u djece i starijih osoba.
- Srednje opekline zahvaćaju 15 do 24 % ukupne površine tijela.
- Male opekline zahvaćaju manje od 15 % ukupne površine tijela.
Opekline se također dijele prema postotku zahvaćenosti ukupne površine tijela prema Wallaceovom "pravilu devetke".
Velike opekline zahvaćaju više od 25% ukupne površine tijela.
U velike se opekline ubrajaju i opekline funkcionalno značajnih dijelova tijela kao što su:
- šaka
- lice
- stopalo
- oko
- perineum.
Također, velikom opeklinom smatra se i:
- opeklina nastala električnom strujom
- opeklina dišnog puta
- opekline u djece i starijih osoba.
Srednje opekline zahvaćaju 15-24% ukupne površine tijela.
Male opekline zahvaćaju manje od 15% ukupne površine tijela.
2. zadatak
Služeći se sadržajem na 1. izvoru proučite glavne značajke za izvanbolničko liječenje opeklina te odgovorite na pitanja.
- Objasnite postupak rashlađivanja opečene površine na terenu.
- Zašto kod opečenih bolesnika moramo sprječavati ?
- Objasnite zašto je potrebno skinuti narukvice, prstenje i sličan nakit s bolesnika.
Smrzotine
Lokalna oštećenja hladnoćom bez smrzavanja su ozebline, rovovsko stopalo i promrzline.
Lokalna oštećenja hladnoćom bez smrzavanja su:
- ozebline
- rovovsko stopalo
- promrzline.
Kliknite na karticu i saznajte glavna obilježja ozeblina.
- Kod ozeblina zahvaćena područja su obamrla i crvena.
- Prilikom zagrijavanja nastaje bol i svrbež.
Kliknite na karticu i saznajte glavna obilježja rovovskoga stopala.
- Rovovsko stopalo je ozljeda nastala nakon dugotrajnog izlaganja vlazi i hladnoći (vojnici u rovu!).
Kliknite na karticu i saznajte glavna obilježja promrzline.
- Promrzline su ozljede kod kojih uslijed izlaganja hladnoći može doći do eritema, edema i svrbeža.
- Najčešće su zahvaćeni prsti i pretibijalno područje.
- Prolazi spontano.
- Kod ozeblina zahvaćena područja su obamrla i crvena. Prilikom zagrijavanja nastaje bol i svrbež.
- Rovovsko stopalo je ozljeda nastala nakon dugotrajnog izlaganja vlazi i hladnoći (vojnici u rovu!).
- Promrzline su ozljede kod kojih uslijed izlaganja hladnoći može doći do eritema, edema i svrbeža. Najčešće su zahvaćeni prsti i pretibijalno područje. Prolazi spontano.
Smrzotine
Ozljeda nastala smrzavanjem je smrzotina. Smrzotine (congellatio) nastaju ako tjelesna temperatura padne ispod 35 °C zbog izravnog djelovanja hladnoće na stanice te zbog promjena u mikrocirkulaciji. Ozljede najčešće zahvaćaju periferne dijelove tijela: prste, uške, nos.
Dijele se u četiri stupnja:
Ozljeda nastala smrzavanjem je smrzotina.
Smrzotine (congellatio) nastaju ako tjelesna temperatura padne ispod 35 °C zbog izravnog djelovanja hladnoće na stanice te zbog promjena u mikrocirkulaciji.
Ozljede najčešće zahvaćaju periferne dijelove tijela: prste, uške, nos.
Kliknite na karticu i doznajte više informacija o postupku ugrijavanja smrzotine vodenom kupkom.
- Ugrijavanje vodenom kupkom započeti vodom koja je onoliko topla koliko to ne izaziva bolove kod unesrećenog (oko 10 do 15 °C).
- Svakih 5 do 10 min. temperaturu vode podižemo za 5 °C do maksimalnih 40 °C.
- Za vrijeme vodene kupke unesrećenom se sugerira aktivno pokretanje prstiju.
- Uputno je dati analgetik jer je zagrijavanje smrzotine vrlo bolno.
Postupak ugrijavanja smrzotine vodenom kupkom
Ugrijavanje vodenom kupkom započeti vodom koja je onoliko topla koliko to ne izaziva bolove kod unesrećenog (oko 10-15 °C).
Svakih 5-10 minuta temperaturu vode podižemo za 5 °C do maksimalnih 40 °C.
Za vrijeme vodene kupke unesrećenom se sugerira aktivno pokretanje prstiju.
Uputno je dati analgetik jer je zagrijavanje smrzotine vrlo bolno.
Kemijske ozljede
Kemijske ozljede nastaju djelovanjem kiselina, lužina, fenola i drugih kemijskih tvari. Takve ozljede karakterizirane su ili zbog čega uvijek zahvaćaju punu debljinu kože. Izgledom podsjećaju na opekline III. stupnja.
Kemijske ozljede nastaju djelovanjem:
- kiselina
- lužina
- fenola
- drugih kemijskih tvari.
Takve ozljede karakterizirane su ili zbog čega uvijek zahvaćaju punu debljinu kože.
Izgledom podsjećaju na opekline III. stupnja.
Traumatska rana
Nakon transporta unesrećenog u bolnicu traumatsku ranu potrebno je pozorno pregledati i detaljno opisati jer ima veliki medicinski i sudskomedicinski značaj.
Nakon transporta unesrećenog u bolnicu traumatsku ranu potrebno je:
- pomno pregledati
- detaljno opisati.
Ona ima veliki medicinski i sudskomedicinski značaj.
1. Anamneza
Iz anamneze zdravstveni djelatnici dobivaju informacije o:
- okolnostima ozljeđivanja
- bolestima koje mogu utjecati na cijeljenje rane
- imunizaciji protiv tetanusa
- alergijama
- lijekovima koje bolesnik uzima.
2. Opis rane
Za svaku ranu potrebno je opisati:
- lokalizaciju
- veličinu (dužinu, širinu, dubinu)
- smjer rane
- izgled rubova i dna rane
- izgled okolne kože.
3. Antitetanička profilaksa
Antitetanička provodi se aktivnom imunizacijom tetanusnim anatoksinom (Ana-Te).
Pasivna imunizacija provodi se davanjem antitetaničkog seruma (HIG).
Preventivno cijepljenje provodi se s jednom dozom anatoksina im., u predjelu donjeg hvatišta mišića deltoideusa.
Zbog postizanja odgovarajućeg imuniteta cijepljenje je potrebno ponoviti.
4. Primarna obrada rane
Primarna obrada rane ili obrada rane po Friedrichu obuhvaća:
- pripremu i anesteziju operacijskog polja
- ispiranje rane
- eksciziju rubova rane i nekrotičnog tkiva
- hemostazu.
Obrada se provodi u aseptičkim uvjetima.
5. Zatvaranje rane
Pri zatvaranju rane važno je pravilno približiti sve anatomske strukture i zatvoriti ih šavovima, metalnim kopčama ili tkivnim ljepilima.
Zatvaranje rane s obzirom na vrijeme zatvaranja dijelimo na:
- primarno
- primarno-odgođeno
- sekundarno zatvaranje rane.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Prisjetite se situacije ozlijeđenog dječaka s početka ove jedinice.
- Kako biste sada postupili u takvoj situaciji po usvojenom novom znanju o zbrinjavanju rana?
- U digitalnom alatu Creately izradite Vennov dijagram – Postupak s ranom na terenu i u bolnici.
- Uradak prezentirajte ostalim učenicima u razredu.
- Usporedite Vennove dijagrame i diskutirajte o radovima s nastavnikom.
Prisjetite se fotografije ozlijeđenog dječaka s početka poglavlja.
Kako biste sada postupili u takvoj situaciji?
U digitalnom alatu Creately izradite Vennov dijagram - Postupak s ranom na terenu i u bolnici.
Svoj uradak prezentirajte ostalim učenicima i nastavniku u učionici.