Imobilizacija kralježnice
Uvod
Ozljede kralježnice relativno su rijetke, ali predstavljaju velik javnozdravstveni problem jer mogu uzrokovati invaliditet koji se može razviti kao posljedica ozljede kralježnične moždine što vodi do smanjenja kvalitete života. Dodatnu težinu daje činjenica da su ozljedama kralježnice sklonije osobe mlađe životne dobi. U ovoj nastavnoj jedinici saznat ćete kako možete pomoći unesrećenoj osobi kao član tima hitne medicinske pomoći.
Ozljede kralježnice relativno su rijetke, ali predstavljaju velik javnozdravstveni problem.
Mogu uzrokovati invaliditet koji se može razviti kao posljedica ozljede kralježnične moždine.
To vodi do smanjenja kvalitete života.
Dodatnu težinu daje činjenica da su ozljedama kralježnice sklonije osobe mlađe životne dobi.
U ovoj nastavnoj jedinici saznat ćete kako možete pomoći unesrećenoj osobi kao član tima hitne medicinske pomoći.
Podsjetnik iz anatomije i fiziologije
Kralježnica (lat. columna vertebralis) je glavni oslonac trupa nužan za pokretanje, potporu gornjeg dijela trupa i glave, stabilizaciju zdjelice, stav tijela i zaštitu osjetljivih struktura kralježnične moždine. Ona čini temeljni dio kostura te povezuje kosti glave, trupa i udova. Unutar kralježnice nalazi se kralježnični ili vertebralni kanal (lat. canalis vertebralis), šupljina u kojoj se nalazi kralježnična moždina (lat. medulla spinalis).
Kralježnica je sastavljena od 33 do 34 kralješka, a s obzirom na dio tijela kojem pripadaju, dijele se na:
- 7 vratnih kralježaka (cervikalni) CI – CVII
- 12 prsnih kralježaka (torakalni) TI – TXII
- 5 slabinskih kralježaka (lumbalni) LI – LV
- kralješci stražnjega dijela zdjelice gdje je spojeno 5 zdjeličnih (sakralni) i 3 – 5 trtičnih kralježaka (kokcigealni).
Između kralježaka nalazi se intervertebralni disk ili međukralježična pločica koja amortizira pritisak i pomaže pokretanju kralježnice.
Kralježnica (lat. columna vertebralis) je glavni oslonac trupa nužan za:
- pokretanje
- potporu gornjeg dijela trupa i glave
- stabilizaciju zdjelice
- stav tijela
- zaštitu osjetljivih struktura kralježnične moždine.
Ona čini temeljni dio kostura te povezuje kosti glave, trupa i udova.
Unutar kralježnice nalazi se kralježnični ili vertebralni kanal (lat. canalis vertebralis), šupljina u kojoj se nalazi kralježnična moždina (lat. medulla spinalis).
Kralježnica je sastavljena od 33 do 34 kralješka, a s obzirom na dio tijela kojem pripadaju, dijele se na:
- 7 vratnih kralježaka (cervikalni) CI –- CVII
- 12 prsnih kralježaka (torakalni) TI – TXII
- 5 slabinskih kralježaka (lumbalni) LI – LV
- kralješci stražnjega dijela zdjelice gdje su spojeni 5 zdjeličnih (sakralni) i 3 – 5 trtičnih kralješaka (kokcigealni).
Između kralježaka nalazi se intervertebralni disk ili međukralježična pločica koja:
- amortizira pritisak
- pomaže pokretanju kralježnice.
1. zadatak
Unutar kralježničnog kanala nalazi se kralježnična moždina – snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne dijelove tijela i obrnuto.
Unutar kralježničnog kanala nalazi se kralježnična moždina – snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto.
Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede.
Kralježnična moždina može biti oštećena u trenutku ozljede kralježnice, ali i kasnije prilikom pomicanja i nošenja unesrećene osobe.
Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu.
To dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede.
Kralježnična moždina može biti oštećena:
- u trenutku ozljede kralježnice
- prilikom pomicanja i nošenja unesrećene osobe.
Ozljede kralježnice
Ozljede koštanog dijela kralježnice prema načinu nastanka mogu biti direktne ili indirektne. Direktne ozljede nastaju izravnim djelovanjem sile na kralježak, a indirektne nastaju pri neprirodno ekstenzivnom pokretu glave i vrata i/ili tijela.
Ozljede koštanog dijela kralježnice prema načinu nastanka mogu biti:
- direktne
- indirektne.
Direktne ozljede nastaju izravnim djelovanjem sile na kralježak.
Indirektne ozljede nastaju pri neprirodno ekstenzivnom pokretu glave i vrata i/ili tijela.
Važno je ustanoviti je li ozljeda stabilna ili nestabilna.
Važno je ustanoviti je li ozljeda:
- stabilna
- nestabilna.
Kliknite na karticu i saznajte značajke stabilne ozljede kralježnice.
- Stabilna je ona ozljeda kralježnice kod koje ne dolazi do naknadnog pogoršanja ozljede i neurološke funkcije uslijed promjene položaja (npr. u prijevozu, tijekom transporta).
Kliknite na karticu.
Saznajte značajke stabilne ozljede kralježnice.
- Stabilna je ona ozljeda kralježnice kod koje ne dolazi do naknadnog pogoršanja ozljede i neurološke funkcije uslijed promjene položaja (npr. u prijevozu, tijekom transporta).
Najčešći uzroci ozljeda kralježnice:
- sudar automobila pri velikoj brzini
- pad s visine
- ronilačke nezgode
- probojne ozljede u blizini kralježnice i same kralježnice
- sportske ozljede glave i vrata
- ozlijeđeni bez svijesti.
Kliknite na karticu i saznajte koja su orijentacijska pitanja koja se moraju postaviti unesrećenoj osobi za utvrđivanje stanja kralježnice i leđne moždine.
Orijentacijska pitanja unesrećenoj osobi za utvrđivanje stanja kralježnice i leđne moždine – procjena motorike, osjeta i cirkulacije:
- Osjećate li bolove u vratu, leđima ili negdje drugdje?
- Možete li micati prstima ruku ili nogu (svaki ekstremitet pojedinačno)?
- Možete li stisnuti i opustiti šaku?
- Osjećate li dodir (šake, stopala, donji dio nadlaktica i potkoljenica)?
Kliknite na karticu.
Saznajte koja su orijentacijska pitanja koja se moraju postaviti unesrećenoj osobi za utvrđivanje stanja kralježnice i leđne moždine.
Orijentacijska pitanja unesrećenoj osobi za utvrđivanje stanja kralježnice i leđne moždine – procjena motorike, osjeta i cirkulacije:
- Osjećate li bolove u vratu, leđima ili negdje drugdje?
- Možete li micati prstima ruku ili nogu (svaki ekstremitet pojedinačno)?
- Možete li stisnuti i opustiti šaku?
- Osjećate li dodir (šake, stopala, donji dio nadlaktica i potkoljenica)?
Imobilizacija kralježnice
Kada sumnjate na ozljedu kralježnice, potrebno je ograničiti njezinu pokretljivost, odnosno imobilizirati kralježnicu.
Sredstva za imobilizaciju kralježnice
Za ograničavanje pokretljivosti kralježnice upotrebljavaju se sljedeća standardna sredstva:
- tvrdi ovratnik
- duga daska
- kratka daska
- Kendrickov prsluk za izvlačenje (KED prsluk)
- Millerova udlaga za tijelo
- Reevesova nosila
- vakuumski madrac.
Postavljanje tvrdog ovratnika
Za postupak postavljanja tvrdog ovratnika potrebna su dva spašavatelja. Prije postavljanja ovratnika potrebno je skinuti naušnice, ogrlice i ostalo što bi moglo smetati kod postavljanja ovratnika ili uzrokovati njegovo pomicanje.
Za postupak postavljanja tvrdog ovratnika potrebna su dva spašavatelja.
Prije postavljanja ovratnika potrebno je skinuti naušnice, ogrlice i ostalo.
Ti predmeti bi mogli ometati postavljanje ovratnika ili uzrokovati njegovo pomicanje.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom postavljanja tvrdog ovratnika unesrećenom
Važno je znati!
- Postavljanje ovratnika ne predstavlja konačnu imobilizaciju vratne kralježnice pa jedan spašavatelj mora nastaviti pridržavati glavu u neutralnom položaju do konačne fiksacije na dugoj dasci bočnim stabilizatorima i remenjem.
Važno je znati!
- Postavljanje ovratnika ne predstavlja konačnu imobilizaciju vratne kralježnice
- Zato jedan spašavatelj mora nastaviti pridržavati glavu u neutralnom položaju do konačne fiksacije na dugoj dasci bočnim stabilizatorima i remenjem.
Postavljanje na dugu dasku
Za postupak postavljanja unesrećene osobe na dugu dasku potrebna su minimalno tri spašavatelja.
Prije postavljanja unesrećene osobe na dugu dasku potrebno je postaviti tvrdi ovratnik (vidi 1. tablicu).
Za postupak postavljanja unesrećene osobe na dugu dasku potrebna su minimalno tri spašavatelja.
Prije postavljanja unesrećene osobe na dugu dasku potrebno je postaviti tvrdi ovratnik (vidi 1. tablicu).
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom postavljanja unesrećenog na dugu dasku
Postupak imobilizacije na dugu dasku
Postupak postavljanja unesrećenog na dugu dasku u literaturi se često naziva Log roll. Kako postaviti unesrećenog na dugu dasku ako leži na trbuhu, možete saznati u jedinici Log roll postupak kod bolesnika koji leži na trbuhu.
Postupak postavljanja unesrećenog na dugu dasku u literaturi se često naziva Log roll.
Kako postaviti unesrećenog na dugu dasku ako leži na trbuhu, možete saznati u jedinici Log roll postupak kod bolesnika koji leži na trbuhu.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom postupka imobilizacije na dugu dasku
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
Za postizanje što boljeg ishoda liječenja važno je pravilno postupanje u svakoj fazi zbrinjavanja ozljeda kralježnice što podrazumijeva inicijalno zbrinjavanje i imobilizaciju neposredno nakon ozljede.
Postupak imobilizacije kralježnice zahtijeva dobru koordinaciju i visok stupanj uvježbanosti članova tima.
Kako biste uvježbali postupak imobilizacije kralježnice:
- podijelite se u grupe od četiri učenika
- jedan učenik iz grupe neka glumi unesrećenu osobu, a ostalo troje učenika treba provesti vježbu imobilizacije unesrećenog na dugu dasku
- učenici iz grupe međusobno mijenjaju uloge.
Za postizanje što boljeg ishoda liječenja važno je pravilno postupanje u svakoj fazi zbrinjavanja ozljeda kralježnice.
To podrazumijeva:
- inicijalno zbrinjavanje
- imobilizaciju neposredno nakon ozljede.
Postupak imobilizacije kralježnice zahtijeva:
- dobru koordinaciju članova tima
- visok stupanj uvježbanosti članova tima.
Kako biste uvježbali postupak imobilizacije kralježnice:
- podijelite se u grupe od četiri učenika
- jedan učenik iz grupe neka glumi unesrećenu osobu, a ostalo troje učenika treba provesti vježbu imobilizacije unesrećenog na dugu dasku
- učenici iz grupe međusobno mijenjaju uloge.