Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe
Uvod
Reanimacija ili postupak ponovnog vraćanja u život predstavlja niz aktivnosti kojima se pruža prilika za preživljavanje osobama s potpunim prestankom rada srca. Reanimacija seže daleko u povijest.
Reanimacija ili postupak ponovnog vraćanja u život predstavlja niz aktivnosti kojima se pruža prilika za preživljavanje osobama s potpunim prestankom rada srca.
Reanimacija seže daleko u povijest.
Crtice iz povijesti medicine
Kliknite na karticu i saznajte koji su događaji značajni u povijesti oživljavanja.
Povijest oživljavanja (kardiopulmonalne reanimacije)
- 1740. Academie des Sciences u Parizu službeno preporučuje korištenje metode disanje usta na usta za oživljavanje žrtava utapanja.
- 1891. Fridrich Maass izvodi prvu kompresiju srca.
- 1972. u Seattleu je održana prva obuka građana o primjeni kardiopulmonalne reanimacije u kojoj je sudjelovalo preko 100 000 ljudi.
- 1960. Peter Safar, William Bennet Kouwenhoven (utemeljitelji modernog koncepta KPR-a) kombiniraju kompresiju prsišta uz ventilaciju pluća.
- 1966. Američko kardiološko društvo (eng. American Heart Association – AHA) razvija prve smjernice za izvođenje KPR-a.
- 1992. osniva se Međunarodni odbor za reanimaciju (ILCOR) s ciljem povezivanja glavnih organizacija za reanimaciju diljem svijeta i uspostavljanja jedinstvenih smjernica za primjenu KPR-a.
- Europsko vijeće za oživljavanje (engl. European Resuscitation Council – ERC) svakih pet godina aktualizira tehnike i algoritme BLS-a (eng. basic life support) te naprednog održavanja života ALS-a (advanced life support).
Kliknite na karticu.
Saznajte koji su događaji značajni u povijesti oživljavanja.
Povijest oživljavanja (kardiopulmonalne reanimacije)
- 1740. Academie des Sciences u Parizu službeno preporučuje korištenje metode disanje usta na usta za oživljavanje žrtava utapanja.
- 1891. Fridrich Maass izvodi prvu kompresiju srca.
- 1972. u Seattleu je održana prva obuka građana o primjeni kardiopulmonalne reanimacije
- u njoj je sudjelovalo preko 100 000 ljudi.
- u njoj je sudjelovalo preko 100 000 ljudi.
- 1960. Peter Safar, William Bennet Kouwenhoven (utemeljitelji modernog koncepta KPR-a) kombiniraju kompresiju prsišta uz ventilaciju pluća.
- 1966. Američko kardiološko društvo (eng. American Heart Association – AHA) razvija prve smjernice za izvođenje KPR-a.
- 1992. osniva se Međunarodni odbor za reanimaciju (ILCOR) s ciljem povezivanja glavnih organizacija za reanimaciju diljem svijeta i uspostavljanja jedinstvenih smjernica za primjenu KPR-a.
- Europsko vijeće za oživljavanje (engl. European Resuscitation Council – ERC) svakih pet godina aktualizira tehnike i algoritme:
- osnovnog održavanja života, BLS-a (eng. basic life support)
- naprednog održavanja života, ALS-a (eng. advanced life support).
U ovoj nastavnoj jedinici upoznat ćete se s postupkom koji bi svatko trebao znati, bez obzira radi li se o medicinskom djelatniku ili ne.
Saznat ćete kako ispravno i pravodobno reagirati i pomoći osobi koja je doživjela zastoj rada srca i/ili disanja (kardijalni i respiratorni arest).
Važno je znati!
Preživljenje nastalo zbog srčanog zastoja ovisi o kardiopulmonalnoj reanimaciji (KPR) te ranoj defibrilaciji.
U ovoj nastavnoj jedinici upoznat ćete se s postupkom koji bi svatko trebao znati, bez obzira radi li se o medicinskom djelatniku ili ne.
Saznat ćete kako:
- ispravno i pravodobno reagirati
- pomoći osobi koja je doživjela zastoj rada srca i/ili disanja (kardijalni i respiratorni arest).
Važno je znati!
Preživljenje nastalo zbog srčanog zastoja ovisi o:
- kardiopulmonalnoj reanimaciji (KPR)
- ranoj defibrilaciji.
Oživljavanje ili reanimacija
Kardiovaskularni sustav
Kardiovaskularni sustav sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Njegova osnovna funkcija jest prijenos hranjivih tvari i krvi bogate kisikom u sve dijelove tijela te prijenos deoksigenirane krvi natrag u pluća. Krvni optok je protjecanje krvi kroz srčano-žilni sustav.
Kardiovaskularni sustav sastoji se od:
- srca
- krvnih žila
- krvi.
Njegova osnovna funkcija jest:
- prijenos hranjivih tvari i krvi bogate kisikom u sve dijelove tijela
- prijenos deoksigenirane krvi natrag u pluća.
Krvni optok je protjecanje krvi kroz srčano-žilni sustav.
1. zadatak
- Promotrite sliku na kojoj je prikazana funkcija plućnog i tjelesnog krvotoka te nakon toga odgovorite na pitanja.
- Promotrite sliku na kojoj je prikazana funkcija plućnog i tjelesnog krvotoka.
- Nakon toga odgovorite na pitanja.
Kardiorespiracijski zastoj
Kardiorespiracijski zastoj iznenadan je prestanak spontanog i učinkovitog rada srca i disanja. Njegove posljedice su potpuni zastoj cirkulacije te hipoksija. Disanje i krvotok omogućuju da kisik iz okoline dolazi do svih stanica organizma, a preživljavanje ovisi o održavanju količine kisika u stanicama. Kada nastupi klinička smrt, postupkom KPR-a može se unesrećenu osobu ponovno vratiti u život.
Kardiorespiracijski zastoj iznenadan je prestanak spontanog i učinkovitog rada srca i disanja.
Njegove posljedice su:
- potpuni zastoj cirkulacije
- hipoksija.
Disanje i krvotok omogućuju da kisik iz okoline dolazi do svih stanica organizma, a preživljavanje ovisi o održavanju količine kisika u stanicama.
Kada nastupi klinička smrt, postupkom KPR-a može se unesrećenu osobu ponovno vratiti u život.
Kliknite na karticu i pročitajte objašnjenje za pojam srčani zastoj ili kardijalni arest.
- Srčani zastoj ili kardijalni arest nagli je i neočekivani prekid srčane funkcije, a potvrđuje se odsutnošću pulsa i disanja.
- Ovo stanje najčešće je posljedica električnog poremećaja u srcu. Električni poremećaji mogu dovesti do aritmija koje ometaju rad srca zaustavljajući protok krvi u tijelu. Ne dovodi svaka aritmija do zastoja srca, već samo ventrikularna fibrilacija (VF) i ventrikularna tahikardija (VT) bez pulsa.
- Zastoj srčanog rada i disanja treba prepoznati što prije.
Kliknite na karticu i saznajte koji su znakovi zastoja srčanog rada.
Znakovi zastoja srčanog rada su:
- gubitak svijesti (pojavljuje se do 15 sekundi nakon srčanog zastoja)
- prestanak disanja (prepoznaje se promatranjem odsutnosti pokreta prsnog koša i šuma disanja kod bolesnika)
- prestanak krvotoka ( prepoznaje se gubitkom pulsa na karotidnoj arteriji kod bolesnika).
Kliknite na karticu.
Pročitajte objašnjenje za pojam srčani zastoj ili kardijalni arest.
- Srčani zastoj ili kardijalni arest nagli je i neočekivani prekid srčane funkcije.
- Potvrđuje se odsutnošću pulsa i disanja.
- Ovo stanje najčešće je posljedica električnog poremećaja u srcu.
- Električni poremećaji mogu dovesti do aritmija koje ometaju rad srca zaustavljajući protok krvi u tijelu.
- Ne dovodi svaka aritmija do zastoja srca, već samo:
- ventrikularna fibrilacija (VF)
- ventrikularna tahikardija (VT) bez pulsa.
- Zastoj srčanog rada i disanja treba prepoznati što prije.
Kliknite na karticu.
Saznajte koji su znakovi zastoja srčanog rada.
Znakovi zastoja srčanog rada su:
- gubitak svijesti (pojavljuje se do 15 sekundi nakon srčanog zastoja)
- prestanak disanja (prepoznaje se promatranjem odsutnosti pokreta prsnog koša i šuma disanja kod bolesnika)
- prestanak krvotoka ( prepoznaje se gubitkom pulsa na karotidnoj arteriji kod bolesnika).
Mozak je najosjetljiviji organ na nedostatak kisika, a njegovo preživljavanje u uvjetima bez kisika ograničeno je na samo nekoliko minuta nakon čega nastaje moždana smrt (ireverzibilno oštećenje mozga). Nakon moždane smrti odumiru i ostali organi te nastupa biološka smrt ili smrt svih tkiva i njihovih stanica.
Mozak je najosjetljiviji organ na nedostatak kisika.
Njegovo preživljavanje u uvjetima bez kisika ograničeno je na samo nekoliko minuta nakon čega nastaje moždana smrt (ireverzibilno oštećenje mozga).
Nakon moždane smrti odumiru i ostali organi.
Tada nastupa biološka smrt ili smrt svih tkiva i njihovih stanica.
Oživljavanje / kardiopulmonalna reanimacija (KPR)
Oživljavanje / kardiopulmonalna reanimacija (KPR) kombinacija je više postupaka i terapijskih mjera koje se poduzimaju kako bi se osobi koja je doživjela zastoj rada srca i/ili disanja ponovno uspostavila srčana i plućna funkcija.
Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) dijeli se na:
Oživljavanje / kardiopulmonalna reanimacija (KPR) kombinacija je više postupaka i terapijskih mjera koje se poduzimaju kako bi se osobi koja je doživjela zastoj rada srca i/ili disanja ponovno uspostavila srčana i plućna funkcija.
Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) dijeli se na:
1. osnovno ili temeljno održavanje života (BLS – Basic Life Support)
2. napredne mjere oživljavanja (ALS – Advanced Life Support)
Osnovno ili temeljno održavanje života (BLS) obuhvaća postupke primarnog zbrinjavanja koji su jednostavniji, a mogu ih primijeniti laici ili medicinsko osoblje. Ti postupci su kompresije prsnog koša (vanjska masaža srca) i umjetno disanje. U izvanbolničkim uvjetima osnovno održavanje života koje provodi tim bez liječnika uključuje uporabu maske sa samoširećim balonom, jednosmjernom valvulom i spremnikom te ili tubusa.
Cilj osnovnih mjera oživljavanja / BLS-a jest osigurati dostatnu količinu kisika mozgu, srcu i drugim vitalnim organima – spriječiti oštećenja i očuvati život.
Napredno održavanje života (ALS) obuhvaća postupke sekundarnog zbrinjavanja koji su složeniji i uključuju uporabu za provođenje umjetnog disanja, pribora za uspostavu vaskularnog pristupa i ručnog defibrilatora. Ručni defibrilator upotrebljava se za procjenu srčanog ritma i defibrilaciju. Uvježbani član tima onaj je koji će otvoriti venski put.
Cilj uznapredovalog održavanja života uspostava je normalne funkcije disanja i srčanog rada primjenom lijekova i defibrilacije.
Osnovno ili temeljno održavanje života (BLS) obuhvaća postupke primarnog zbrinjavanja koji su jednostavniji.
Njih mogu primijeniti i laici i medicinsko osoblje.
Ti postupci su:
- kompresija prsnog koša (vanjska masaža srca)
- umjetno disanje.
U izvanbolničkim uvjetima osnovno održavanje života koje provodi tim bez liječnika uključuje uporabu:
- maske sa samoširećim balonom, jednosmjernom valvulom i spremnikom
- ili tubusa.
Cilj osnovnih mjera oživljavanja / BLS-a jest osigurati dostatnu količinu kisika mozgu, srcu i drugim vitalnim organima – spriječiti oštećenja i očuvati život.
Napredno održavanje života (ALS) obuhvaća postupke sekundarnog zbrinjavanja koji su složeniji i uključuju uporabu:
- za provođenje umjetnog disanja
- pribora za uspostavu vaskularnog pristupa
- ručnog defibrilatora.
Ručni defibrilator upotrebljava se za:
- procjenu srčanog ritma
- defibrilaciju.
Uvježbani član tima onaj je koji će otvoriti venski put.
Cilj uznapredovalog održavanja života uspostava je:
- normalne funkcije disanja
- srčanog rada primjenom lijekova i defibrilacije.
Važno je znati!
- Uspjeh kardiopulmonalne reanimacije ovisi o vremenu od trenutka prestanka rada srca do početka.
- Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje smanjuju se za 7 do10 % svakom minutom odgađanja reanimacije.
- U svim postupcima kardiopulmonalne reanimacije moramo poštovati smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju (European Resuscitation Council – ERC) koje se osvježavaju i nadopunjuju svakih pet godina.
Važno je znati!
- Uspjeh kardiopulmonalne reanimacije ovisi o vremenu od trenutka prestanka rada srca do početka.
- Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje smanjuju se za 7 do10 % svakom minutom odgađanja reanimacije.
- U svim postupcima kardiopulmonalne reanimacije moramo poštovati smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju (European Resuscitation Council – ERC) koje se osvježavaju i nadopunjuju svakih pet godina.
Algoritam osnovnih postupaka oživljavanja odraslih
Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe sastoji se od 10 koraka koji se moraju izvršiti točno određenim redoslijedom. KPR započinjemo ABCDE pristupom koji predstavlja sustavni i cjeloviti pristup teško bolesnim ili ozlijeđenim osobama kojemu je cilj da se na vrijeme prepoznaju i liječe stanja koja ih mogu životno ugroziti.
Nove smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju objavljene su 24. ožujka 2021. godine. Smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju daju specifične upute kako bi se trebali provoditi postupci u području reanimatologije te uzimaju u obzir lakoću učenja i poučavanja.
Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe sastoji se od 10 koraka koji se moraju izvršiti točno određenim redoslijedom.
KPR započinjemo ABCDE pristupom koji predstavlja sustavni i cjeloviti pristup teško bolesnim ili ozlijeđenim osobama.
Njegov cilj je na vrijeme prepoznati i liječiti stanja koja ih mogu životno ugroziti.
Nove smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju objavljene su 24. ožujka 2021. godine.
Smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju daju specifične upute kako bi se trebali provoditi postupci u području reanimatologije.
One uzimaju u obzir lakoću učenja i poučavanja.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom kardiopulmonalne reanimacije odrasle osobe
Intervencije koje pridonose uspješnoj reanimaciji mogu se prikazati kao „lanac preživljavanja“. I tehnika BLS-a dio je postupka lanca preživljavanja. Lanac preživljavanja sastoji se od četiri međusobno povezanih čimbenika:
- rano prepoznavanje i pozivanje pomoći
- rana kardiopulmonalna reanimacija
- rana defibrilacija
- postreanimacijska skrb
Lanac je onoliko uspješan koliko je uspješan njegov najslabiji dio.
Intervencije koje pridonose uspješnoj reanimaciji mogu se prikazati kao „lanac preživljavanja“.
Tehnika BLS-a je dio postupka lanca preživljavanja.
Lanac preživljavanja sastoji se od četiri međusobno povezanih čimbenika:
- rano prepoznavanje i pozivanje pomoći
- rana kardiopulmonalna reanimacija
- rana defibrilacija
- postreanimacijska skrb
Lanac je onoliko uspješan koliko je uspješan njegov najslabiji dio.
Osnovno ili temeljno održavanje života / BLS uključuje:
- vanjsku masažu srca
- umjetno disanje
Omjer vanjske masaže i umjetnog disanja je 30 : 2.
- vanjsku masažu srca
- umjetno disanje
Omjer vanjske masaže i umjetnog disanja je 30 : 2.
Važno je znati!
Ako pacijent nema znakove života:
- ne odgovara na podražaje
- ne diše i
- nema pulsa
treba započeti vanjsku masažu srca brzinom od 100 do 120 kompresija u minuti u omjeru od 30 kompresija i 2 udisaja.
Važno je znati!
Ako pacijent nema znakove života:
- ne odgovara na podražaje
- ne diše i
- nema pulsa
treba započeti vanjsku masažu srca:
- brzinom od 100 do 120 kompresija u minuti
- omjerom od 30 kompresija i 2 udisaja.
Vanjska masaža srca
Vanjska masaža srca temelj je kardiopulmonalne reanimacije. Pritiskom na prsni koš oponaša se prirodno istiskivanje krvi iz srca (sistola). To će se postići ako su pritisci vanjske masaže dovoljno snažni, ritmični i jednakomjerni, a tada će se osigurati i moždana cirkulacija. U fazi vanjske masaže, između dva pritiska prsni koš se vraća u prvobitan položaj čime se oponaša relaksacija srca tijekom koje se srce puni krvlju (dijastola).
Vanjska masaža podrazumijeva:
- 30 pritisaka na sredinu prsnog koša – donja polovica prsne kosti
- brzina od 100 do 120 potisaka u minuti
- dubina potiska od pet do šest centimetara.
Ona osigurava mali, ali važni protok krvi do mozga i srca i povećava uspješnost defibrilacije.
Vanjska masaža srca temelj je kardiopulmonalne reanimacije.
Pritiskom na prsni koš oponaša se prirodno istiskivanje krvi iz srca (sistola).
To će se postići ako su pritisci vanjske masaže:
- dovoljno snažni
- ritmični
- jednakomjerni.
Tada će se osigurati i moždana cirkulacija.
U fazi vanjske masaže, između dva pritiska prsni koš se vraća u prvobitan položaj.
Na taj način oponaša se relaksacija srca tijekom koje se srce puni krvlju (dijastola).
Vanjska masaža podrazumijeva:
- 30 pritisaka na sredinu prsnog koša – donja polovica prsne kosti
- brzina od 100 do 120 potisaka u minuti
- dubina potiska od pet do šest centimetara.
Ona osigurava mali, ali važni protok krvi do mozga i srca i povećava uspješnost defibrilacije.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom vanjske masaže srca
2. zadatak
3. zadatak
4. zadatak
- Pozorno pogledajte animaciju vanjske masaže srca. Što možete zaključiti o učinku kompresije na krvotok?
Pozorno pogledajte animaciju vanjske masaže srca.
Što možete zaključiti o učinku kompresije na krvotok?
Animacija vanjske masaže srca
Jeste li znali!
Prilikom vanjske masaže srca savjetuje se da u glavi imate ritam brze disco pjesme „Stayin Alive” Bee Geesa.
Jeste li znali!
Prilikom vanjske masaže srca savjetuje se da u glavi imate ritam brze disco pjesme „Stayin Alive” Bee Geesa.
Umjetno disanje
Zrak sadrži približno 21 % kisika i približno 79 % dušika. Zrak korišten tijekom umjetnog disanja naš je izdahnuti zrak te sadrži koncentraciju kisika od 16 %. Umjetno disanje dovest će zrak do pluća i povećati koncentraciju kisika u alveolama koji će difuzijom odlaziti u kapilare. Nakon 30 kompresija potrebno je ponovno otvoriti dišne putove zabacivanjem glave te započeti umjetno disanje s dva upuha metodom usta na usta, maske sa samoširećim balonom, jednosmjernom valvulom i spremnikom te orofaringealnim ili nazofaringealnim tubusom.
Zrak sadrži približno 21 % kisika i približno 79 % dušika.
Zrak korišten tijekom umjetnog disanja naš je izdahnuti zrak te sadrži koncentraciju kisika od 16 %.
Umjetno disanje dovest će zrak do pluća i povećati koncentraciju kisika u alveolama koji će difuzijom odlaziti u kapilare.
Nakon 30 kompresija potrebno je ponovno otvoriti dišne putove zabacivanjem glave te započeti umjetno disanje s dva upuha metodom usta na usta, maske sa samoširećim balonom, jednosmjernom valvulom i spremnikom te orofaringealnim ili nazofaringealnim tubusom.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom pružanja umjetnoga disanja (metoda usta na usta)
Ako se prsni koš ne podiže kao kod normalnog disanja, tada prije sljedećeg pokušaja upuhivanja zraka treba:
- provjeriti usnu šupljinu i ukloniti moguću opstrukciju
- ponovno provjeriti optimalnost položaja dišnih putova i ispravnost zabačene glave / podignute brade ili potisnuće donje čeljusti prema naprijed i gore.
Oživljavanje metodom usta na usta
Ako se prsni koš ne podiže kao kod normalnog disanja, tada prije sljedećeg pokušaja upuhivanja zraka treba:
- provjeriti usnu šupljinu i ukloniti moguću opstrukciju
- ponovno provjeriti:
- optimalnost položaja dišnih putova
- ispravnost zabačene glave / podignute brade ili
- potisnuće donje čeljusti prema naprijed i gore.
Važno je znati!
- Količina zraka koja se nalazi u vašim plućima dovoljna je za jedno upuhivanje.
- Prevelika količina upuhanog zraka može prouzročiti aspiraciju želučanog sadržaja, a time i nemogućnost daljnjeg upuhivanja.
Kardiopulmonalna reanimacija
Kardiopulmonalna reanimacija vrši se u omjeru 30 : 2. Važno je znati da je vanjska masaža srca naporna te treba nastojati zamijeniti osobu koja ju provodi svake dvije minute što je brže moguće.
U trenutku kada defibrilator bude dostupan, vanjsku masažu srca treba prekinuti. Srčani ritam procjenjuje se najdulje 5 sekundi i potom treba postupiti prema indikaciji te nastaviti s naprednim postupcima održavanja života.
Kardiopulmonalna reanimacija
Kardiopulmonalna reanimacija vrši se u omjeru 30 : 2.
Važno je znati da:
- je vanjska masaža srca naporna
- treba nastojati zamijeniti osobu koja ju provodi svake dvije minute što je brže moguće.
U trenutku kada defibrilator bude dostupan, vanjsku masažu srca treba prekinuti.
Srčani ritam procjenjuje se najdulje 5 sekundi.
Nakon toga treba postupiti prema indikaciji te nastaviti s naprednim postupcima održavanja života.
Razmislite, kada bi trebalo prekinuti s KPR-om?
Kliknite na karticu i usporedite svoj odgovor s ponuđenim.
U pravilu, reanimaciju bi trebalo raditi do:
- pojave spontanog disanja
- dolaska tima s liječnikom i donošenja automatskog vanjskog defibrilatora
- pojave jakog fizičkog zamora spasioca.
Razmislite, koje su potencijalne opasnosti kod izvođenja KPR-a?
Kliknite na karticu i usporedite svoj odgovor s ponuđenim.
Odgovor:
- fraktura (prijelom) prsne kosti ili rebara
- pneumotoraks, hematotoraks uslijed povrede pluća kod prijeloma rebara
- aspiracija želučanog sadržaja.
Jeste li znali...
... da se svake godine 16. listopada obilježava „Svjetski dan oživljavanja“ u svrhu podizanja svijesti o važnosti ranog prepoznavanja životno ugrožavajućih situacija i edukacije građana i zdravstvenih djelatnika.
Razmislite, kada bi trebalo prekinuti s KPR-om?
Kliknite na karticu i usporedite svoj odgovor s ponuđenim.
U pravilu, reanimaciju bi trebalo raditi do:
- pojave spontanog disanja
- dolaska tima s liječnikom i donošenja automatskog vanjskog defibrilatora
- pojave jakog fizičkog zamora spasioca.
Razmislite, koje su potencijalne opasnosti kod izvođenja KPR-a?
Kliknite na karticu.
Usporedite svoj odgovor s ponuđenim.
Odgovor:
- fraktura (prijelom) prsne kosti ili rebara
- pneumotoraks, hematotoraks uslijed povrede pluća kod prijeloma rebara
- aspiracija želučanog sadržaja.
Jeste li znali...
... da se svake godine 16. listopada obilježava „Svjetski dan oživljavanja“.
Svrha tog dana je:
- podizanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja životno ugrožavajućih situacija
- edukacija građana i zdravstvenih djelatnika.
Važno je znati!
Pozorno pogledajte videozapis Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe i odgovorite na pitanja.
Pozorno pogledajte videozapis Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe.
Odgovorite na pitanja.
Kardiopulmonalna reanimacija odrasle osobe
Odgovorite na pitanja:
- Navedite algoritam osnovnih postupaka kardiopulmonalne reanimacije odrasle osobe.
- Objasnite što vanjska masaža podrazumijeva (koliko pritisaka, kojom brzinom i kojom dubinom).
- Opišite postupak umjetnog disanja metodom usta na usta.
- Navedite omjer KPR-a.
Odgovorite na pitanja:
- Navedite algoritam osnovnih postupaka kardiopulmonalne reanimacije kod odrasle osobe.
- Objasnite što vanjska masaža podrazumijeva.
- koliko pritisaka ?
- kojom brzinom ?
- kojom dubinom ?
- Opišite postupak umjetnog disanja metodom usta na usta.
- Navedite omjer KPR-a.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Pogledajte videozapis KPR-a na vježbama u kabinetu te prilikom izvođenja i uvježbavanja postupka obavite vršnjačko vrednovanje uspješnosti postupka.
- Uvježbavanje postupka izvodite u paru tako da jedan učenik izvodi postupak, a drugi učenik provjerava i ispunjava tablicu vršnjačkog vrednovanja.
- Potom izvršite zamjenu uloga.
- Pogledajte videozapis KPR-a na vježbama u kabinetu.
- Prilikom izvođenja i uvježbavanja postupka obavite vršnjačko vrednovanje uspješnosti postupka.
- Uvježbavanje postupka izvodite u paru na način da:
- jedan učenik izvodi postupak
- drugi učenik provjerava i ispunjava tablicu vršnjačkog vrednovanja.
- Potom izvršite zamjenu uloga.