Korištenje AVD-a
Uvod
- Znate li da u Republici Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umire od nagle srčane smrti (čak oko 80 % slučajeva se događa bez prisutnosti medicinskog osoblja)?
- Znate li da svaka minuta koja prolazi bez pomoći osobi sa srčanim zastojem smanjuje šanse za preživljavanje čak 10 do 20 %?
Ako se započne s kardiopulmonalnom reanimacijom (KPR) četiri do pet minuta nakon srčanog zastoja, tada već nastaju ireverzibilna oštećenja mozga, a nakon što je prošlo 10 minuta od srčanoga zastoja, reanimacija uglavnom nije uspješna. Zato je važno rano započeti sa kvalitetnom kardiopulmonalnom reanimacijom jer dokazano je da se samo tako mogu povećati šanse za preživljavanje osobe sa srčanim zastojem.
Prisjetite se Algoritma osnovnih postupaka održavanja života tako što ćete riješiti sljedeći zadatak.
- Znate li da u Republici Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umire od nagle srčane smrti (čak oko 80 % slučajeva se događa bez prisutnosti medicinskog osoblja)?
- Znate li da svaka minuta koja prolazi bez pomoći osobi sa srčanim zastojem smanjuje šanse za preživljavanje čak 10 do 20 %?
Ako se započne s kardiopulmonalnom reanimacijom (KPR) četiri do pet minuta nakon srčanog zastoja, tada već nastaju ireverzibilna oštećenja mozga.
Nakon što je prošlo 10 minuta od srčanoga zastoja, reanimacija uglavnom nije uspješna.
Zato je važno rano započeti sa kvalitetnom kardiopulmonalnom reanimacijom.
Dokazano je da se samo tako mogu povećati šanse za preživljavanje osobe sa srčanim zastojem.
Prisjetite se Algoritma osnovnih postupaka održavanja života tako što ćete riješiti sljedeći zadatak.
1. zadatak
Održavanje života odraslih
U prethodnim jedinicama ste naučili kako se provode postupci pri održavanju života odraslih osoba. Saznali ste da ti postupci mogu biti osnovni i napredni. Osnovno održavanje života provodi se bez primjene posebnih pomagala pri održavanju prohodnosti dišnih putova, potpori disanju i cirkulaciji. Ne smije se zaboraviti da kod takvih postupaka treba koristiti zaštitnu opremu kao što su rukavice, , maska za lice ili štitnik.
U prethodnim jedinicama ste naučili kako se provode postupci pri održavanju života odraslih osoba.
Saznali ste da ti postupci mogu biti:
- osnovni
- napredni.
Osnovno održavanje života provodi se bez primjene posebnih pomagala pri:
- održavanju prohodnosti dišnih putova
- potpori disanju i cirkulaciji.
Ne smije se zboraviti da kod takvih postupaka treba koristiti zaštitnu opremu kao što su:
- rukavice
- maska za lice ili štitnik.
Važno je znati!
- Osnovnim održavanjem života nastoji se održavati stanje unesrećene osobe bez pogoršanja dok se ne steknu uvjeti za napredne postupke održavanja života.
Napredno održavanja života provodi medicinska sestra/medicinski tehničar dok se ne osigura prisutnost doktora medicine.
Napredno održavanje života uključuje upotrebu:
- u svrhu umjetnog disanja
- pribora za uspostavu vaskularnog pristupa
- ručnog .
Automatski Vanjski Defibrilator – AVD/AED (Automatic External Defibrillator)
Kliknite na karticu i informirajte se o imenu uređaja Automatski Vanjski Defibrilator.
- Automatski – jednostavan je jer za vas/umjesto vas odradi većinu posla
- Vanjski – jer se elektrode stavljaju na vanjski dio prsa kod unesrećene osobe
- Defibrilator – jer ispostavlja električnu šok struju koja će izvršiti defibrilaciju
Kliknite na karticu.
Informirajte se o imenu uređaja Automatski Vanjski Defibrilator.
- Automatski – jednostavan je jer za vas/umjesto vas odradi većinu posla
- Vanjski – jer se elektrode stavljaju na vanjski dio prsa kod unesrećene osobe
- Defibrilator – jer ispostavlja električnu šok struju koja će izvršiti defibrilaciju
Defibrilator je uređaj koji isporučuje električnu struju u pripadajuće mu elektrode. Tom strujom se izvodi defibrilacija čime se uspostavlja normalni ritam rada srca. AVD je uređaj kojim defibrilaciju mogu provoditi laici jer je jednostavan za korištenje. Postoji više modela AVD aparata, ali se svi jednako koriste. Postavljeni su na mjestima gdje se očekuje okupljanje većeg broja ljudi i gdje se može očekivati značajan postotak srčanog zastoja u nekom vremenu.
Defibrilator je uređaj koji isporučuje električnu struju u pripadajuće mu elektrode.
Tom strujom se izvodi defibrilacija čime se uspostavlja normalni ritam rada srca.
AVD je uređaj kojim defibrilaciju mogu provoditi laici jer je jednostavan za korištenje.
Postoji više modela AVD aparata, ali se svi jednako koriste.
Postavljeni su na mjestima gdje se:
- očekuje okupljanje većeg broja ljudi
- može očekivati značajan postotak srčanog zastoja u nekom vremenu.
AVD se sastoji iz dvije osnovne komponente:
- kućište (hardverski dio uređaja) u koji se stavljaju dijelovi za procjenu ritma
- samoljepljive elektrode.
2. zadatak
- Elektrode se postavljaju/lijepe na prsni koš pacijenta na točno određena mjesta (kako je prikazano na crtežu) na koja moraju prilijegati kako bi bile učinkovite.
- Putem elektroda se prati srčani ritam i izvodi defibrilacija kada je to potrebno.
- Pritiskom na gumb označen na slici isporučuje se struja za defibriliranje, a kod nekih defibrilatora to čini sam aparat.
- Elektrode se postavljaju/lijepe na prsni koš pacijenta na točno određena mjesta (kako je prikazano na crtežu)
- na ta mjesta moraju prilijegati kako bi bile učinkovite.
- Putem elektroda se:
- prati srčani ritam
- izvodi defibrilacija kada je to potrebno.
- Pritiskom na gumb označen na slici isporučuje se struja za defibriliranje
- kod nekih defibrilatora to čini sam aparat.
Lanac preživljavanja za osobu sa srčanim zastojem
Za osobe sa srčanim zastojem jako je važan niz postupaka koje treba provoditi u cilju preživljavanja. Taj niz naziva se Lanac preživljavanja, a sastoji se od četiri karike. Svima je poznato da je lanac čvrst onoliko koliko je čvrsta njegova najslabija karika i da sve karike moraju biti dobro povezane. Ako izostane jedna od karika u lancu preživljavanja, neće biti uspjeha u oživljavanju.
Za osobe sa srčanim zastojem jako je važan niz postupaka koje treba provoditi u cilju preživljavanja.
Taj niz naziva se Lanac preživljavanja, a sastoji se od četiri karike.
Svima je poznato da je lanac čvrst onoliko koliko je čvrsta njegova najslabija karika.
Sve karike moraju biti dobro povezane.
Ako izostane jedna od karika u lancu preživljavanja, neće biti uspjeha u oživljavanju.
3. zadatak
Jedan od najvažnijih dijelova Lanca preživljavanja za osobu sa srčanim zastojem je rana defibrilacija.
Dokazano je da rana defibrilacija uvelike poboljšava ishod kod srčanog zastoja uzrokovanog:
→ (VF)
→
Terapija za VF i VT bez pulsa je defibrilacija koja poništava nepravilnu struju ispostavom šoka izvana kroz prsište.
U srcu mogu biti i struje koje se ne defibriliraju, a to su:
- asistolija
- PEA (električna aktivnost bez pulsa).
PEA može imati normalan zapis EKG-a ali osoba nema pulsa.
Početna procjena
Postupak na terenu uvijek treba započeti provjerom sigurnosti okoline za spasioca i za unesrećene osobe. Ako se utvrdi da okolina nije sigurna treba razmotriti potrebu premještanja unesrećene osobe na sigurno. Osobe koje će se defibrilirati treba brzo smjestiti u suhi prostor bez metalne podloge jer su voda i metal dobri vodiči struje koja bi se mogla iz defibrilatora prenijeti i na osobe koje sudjeluju u oživljavanju.
Postupak na terenu uvijek treba započeti provjerom sigurnosti okoline za spasioca i za unesrećene osobe.
Ako se utvrdi da okolina nije sigurna treba razmotriti potrebu premještanja unesrećene osobe na sigurno.
Osobe koje će se defibrilirati treba brzo smjestiti u suhi prostor bez metalne podloge.
Voda i metal dobri su vodiči struje koja bi se mogla iz defibrilatora prenijeti i na osobe koje sudjeluju u oživljavanju.
Važno je znati!
Važno je poštivati protokole/algoritme u postupcima održavanja života uz primjenu AVD-a, što je nastavak osnovnih postupaka.
Algoritam osnovnih postupaka oživljavanja + AVD
- oprezno prići unesrećenoj osobi
- provjeriti je li unesrećena osoba ragira
- pozovati pomoć (osoba koja priđe ili je s vama možete donijeti AVD i pozvati 194/112)
- otvoriti dišni put
- provjeriti disanje
- zvati hitnu medicinsku pomoć (194)
- započeiti s reanimacijom
- reanimacija se prekida kada je AVD dostupan i spaja se AVD na unesrećenu osobu
- ako ima više osoba koje spašavaju unesrećenog i ako netko zna raditi KPR, ne prekida se reanimiranje, već netko za vrijeme reanimacije priprema AVD uređaj
- spojiti AVD uređaj
- pratiti glasovne upute aparata
Algoritam osnovnih postupaka oživljavanja + AVD
- oprezno prići unesrećenoj osobi
- provjeriti je li unesrećena osoba reagira
- pozovati pomoć (osoba koja priđe ili je s vama možete donijeti AVD i pozvati 194/112)
- otvoriti dišni put
- provjeriti disanje
- zvati hitnu medicinsku pomoć (194)
- započeiti s reanimacijom
- reanimacija se prekida kada je AVD dostupan i spaja se AVD na unesrećenu osobu
- ako ima više osoba koje spašavaju unesrećenog i ako netko zna raditi KPR, ne prekida se reanimiranje
- netko za vrijeme reanimacije priprema AVD uređaj
- spojiti AVD uređaj
- pratiti glasovne upute aparata
Primjena AVD uređaja
Uspješnost spašavanja života u slučajevima nagle srčane smrti ovisi o dostupnosti defibrilatora. AVD uređaji su postavljeni na mnogo lokacija po frekventnim mjestima u gradovima i označeni oznakom AVD uređaja. Tako postaju uočljivi, pa je moguća brza intervencija.
Uspješnost spašavanja života u slučajevima nagle srčane smrti ovisi o dostupnosti defibrilatora.
AVD uređaji:
- su postavljeni na mnogo lokacija po frekventnim mjestima u gradovima
- označeni oznakom AVD uređaja.
Tako postaju uočljivi pa je moguća brza intervencija.
Priprema uređaja i unesrećene osobe
- Kada AVD evidentira ritam kojeg treba defibrilirati, aparat se počne puniti strujom (neki će struju isporučiti automatski, a većina aparata samo prepozna ritam i preporuči isporurku šoka za što osoba koja radi treba pritisnuti gumb za isporuku struje)
- Prije toga treba udaljiti sve prisutne jer nitko ne smije dodirivati unesrećenu osobu pa ni vi, ako rukujete AVD-om.
- Nakon isporuke šoka odmah bez odgađanja treba nastaviti sa KPR-om u omjeru 30 kompresija : 2 upuha i nastaviti pratiti glasovne upute aparata.
- Uređaj svake dvije minute upućuje da se spasioc odmakne od unesrećenog kako bi krenula nova analiza srčanog ritma.
- Kada AVD evidentira ritam kojeg treba defibrilirati, aparat se počne puniti strujom
- neki će struju isporučiti automatski
- većina aparata samo prepozna ritam i preporuči isporurku šoka za što osoba koja radi treba pritisnuti gumb za isporuku struje
- Prije toga treba udaljiti sve prisutne jer nitko ne smije dodirivati unesrećenu osobu pa ni vi, ako rukujete AVD-om.
- Nakon isporuke šoka odmah bez odgađanja treba nastaviti sa KPR-om u omjeru 30 kompresija : 2 upuha i nastaviti pratiti glasovne upute aparata.
- Uređaj svake dvije minute upućuje da se spasioc odmakne od unesrećenog kako bi krenula nova analiza srčanog ritma.
- Ako pri prvoj analizi srčanog ritma AVD ne preporuči šok odmah treba nastaviti s oživljavanjem, pratiti glasovne upute i čekati slijedeću analizu ritma. Nakon slijedeće analize ritma AVD može preporučiti isporuku šoka ali može i ponoviti preporuku da se i dalje nastavi s oživljavanjem.
- Ako osoba počne normalno disati i pokazuje znakove života treba ju staviti u bočni položaj. Važno je znati da elektrode moraju ostati zalijepljene za slučaj da se ponovi srčani zastoj.
Ako pri prvoj analizi srčanog ritma AVD ne preporuči šok:
- odmah treba nastaviti s oživljavanjem
- pratiti glasovne upute
- čekati slijedeću analizu ritma.
Nakon slijedeće analize ritma AVD može:
- preporučiti isporuku šoka
- ponoviti preporuku da se i dalje nastavi s oživljavanjem.
Ako osoba počne normalno disati i pokazuje znakove života treba ju staviti u bočni položaj.
Važno je znati da elektrode moraju ostati zalijepljene za slučaj da se ponovi srčani zastoj.
Važno je znati!
- Postoje određeni srčani ritmovi koje sa srčanim zastojem ne treba i oni koje treba defibrilirati.
- AVD je aparat koji prepoznaje ritam koji treba defibrilirati.
- Bez obzira na to treba li ili ne treba defibrilirati bolesnika nastavak postupaka je usmjeren na vanjsku masažu srca, zbrinjavanje dišnog puta, umjetno disanje, postavljanje venskog puta i liječenje reverzibilnih čimbenika postojećeg stanja.
Važno je znati!
Postoje određeni srčani ritmovi koje:
- sa srčanim zastojem ne treba defibrilirati
- koje treba defibrilirati.
AVD je aparat koji prepoznaje ritam koji treba defibrilirati.
Bez obzira na to treba li ili ne treba defibrilirati bolesnika nastavak postupaka je usmjeren na:
- vanjsku masažu srca
- zbrinjavanje dišnog puta
- umjetno disanje
- postavljanje venskog puta
- liječenje reverzibilnih čimbenika postojećeg stanja.
Postupak
Utvrdite postupak održavanja života uz pozorno gledanje video zapisa Pravilna uporaba AVD-a i odgovorite na pitanja.
Utvrdite postupak održavanja života uz pozorno gledanje video zapisa Pravilna uporaba AVD-a.
Odgovorite na pitanja.
Pravilna uporaba AVD-a
Odgovorite na pitanja:
- Tko je išao po AVD?
- Što se radi do donošenja AVD-a?
- Što treba napraviti ako se nakon isporučenog šoka ne javi normalnii srčani ritam?
Odgovorite na pitanja:
- Tko je išao po AVD?
- Što se radi do donošenja AVD-a?
- Što treba napraviti ako se nakon isporučenog šoka ne javi normalnii srčani ritam?
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
Rad u grupi na vježbama
U kabinetu prilikom vježbi iz Hitnih medicinskih postupaka podijelite se u tri grupe i izvježbajte cijeli Algoritam osnovnih postupaka oživljavanja + AVD kod osobe sa srčanim zastojem.
- Prva grupa neka radi kao dio tima u kojem svi članovi znaju postupak oživljavanja.
- Druga grupa neka bude sastavljena od nekoliko pojedinaca koji jedini znaju raditi KPR i to tako da se postave u ulogu da su se sami zatekli na mjestu događaja i da pomoć unesrećenoj osobi trebaju pružiti bez ičije prisutnosti.
- Treća grupa neka bude sastavljena od jedne osobe koja jedina/jedini zna raditi KPR i ostalih nekoliko prolaznika koji ne znaju ništa o oživljavanju.
Svaka grupa neka analizira ostale grupe i nakon kratkog dogovora ukaže na propuste i dobro provedene postupke ostalih grupa.
U kabinetu prilikom vježbi iz Hitnih medicinskih postupaka podijelite se u tri grupe.
Izvježbajte cijeli Algoritam osnovnih postupaka oživljavanja + AVD kod osobe sa srčanim zastojem.
- Prva grupa neka radi kao dio tima u kojem svi članovi znaju postupak oživljavanja.
- Druga grupa neka bude sastavljena od nekoliko pojedinaca koji jedini znaju raditi KPR
- oni se postavljaju u ulogu da su se sami zatekli na mjestu događaja i da pomoć unesrećenoj osobi trebaju pružiti bez ičije prisutnosti.
- Treća grupa neka bude sastavljena od jedne osobe koja jedina/jedini zna raditi KPR i ostalih nekoliko prolaznika koji ne znaju ništa o oživljavanju.
Svaka grupa neka analizira ostale grupe.
Nakon kratkog dogovora svaka grupa neka ukaže na propuste i dobro provedene postupke ostalih grupa.
Dodatak vježbi
- Pronađite u gradu mjesta gdje se nalaze AVD-i fotografirajte ih, napišite adresu (odredište) i sve zalijepite na Padlet, te tako razmijenite informacije s ostalim učenicima u razredu.
Dodatak vježbi
- Pronađite u gradu mjesta gdje se nalaze AVD-i i :
- fotografirajte ih
- napišite adresu (odredište)
- sve zalijepite na Padlet
- Na taj način razmijenite informacije s ostalim učenicima u razredu.