Prevencija respiratornih komplikacija
Uvod
Respiratorne komplikacije predstavljaju veliki javnozdravstveni problem koji povećava broj dana bolničkog liječenja, povećava troškove liječenja, negativno utječe na cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika te je četvrti uzrok smrtnosti kod bolesnika starije životne dobi. U eri postojanja različitih vrsta antibiotika i drugih lijekova može li medicinska sestra / medicinski tehničar postupcima zdravstvene njege utjecati na smanjenje ovoga zdravstvenog problema?
Razvoj respiratorne infekcije
Respiratorne komplikacije predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.
One povećavaju:
- broj dana bolničkog liječenja
- troškove liječenja.
Negativno utječu na zdravstveno stanje bolesnika.
Četvrti su uzrok smrtnosti kod bolesnika starije životne dobi.
Odgovorite na pitanja.
- Znamo li pravilno disati?
- Može li pravilno, duboko disanje pomoći u smanjenju respiratornih komplikacija?
- Kolika je važnost dubokih udisaja i izdisaja kod svih nas, a naročito kod bolesnika koji dugo miruju ili su slabije pokretni?
Izmjena plinova u plućima
Odgovorite na pitanja.
- Znamo li pravilno disati?
- Može li pravilno, duboko disanje pomoći u smanjenju respiratornih komplikacija?
- Kolika je važnost dubokih udisaja i izdisaja kod svih nas, a naročito kod bolesnika koji dugo miruju ili su slabije pokretni?
Saznajmo kojim možemo održavati dobru ventilaciju pluća, učinkovito kašljanje i iskašljavenje sluzi, i spriječiti nastanak respiratornih infekcija kao najčešćih respiratornih komplikacija.
Saznajmo kako možemo razvoj respiratornih komplikacija i održati dobru ventilaciju pluća.
Kliknite na karticu i ponovite što je disanje.
Disanje je prijenos kisika iz atmosfere u pluća i u sve stanice tkiva, te prijenos ugljikova (IV) oksida u suprotnom smjeru.
Kliknite na karticu i ponovite što je disanje.
Disanje je prijenos kisika iz atmosfere u pluća i u sve stanice tkiva, te prijenos ugljikova (IV) oksida u suprotnom smjeru.
Kliknite na karticu i uočite razlike između dubokog i površnog disanja.
- Duboki udisaji važni su za održavanje razine kisika u krvi te za učinkovito kašljanje i izbacivanje sekreta iz dišnih puteva.
- Površno disanje dovodi do smanjene plućne ventilacije, zastoja sekreta te razvoja respiratornih komplikacija.
Kliknite na karticu i uočite razlike između dubokog i površnog disanja.
- Duboki udisaji važni su za održavanje razine kisika u krvi te za učinkovito kašljanje i izbacivanje sekreta iz dišnih puteva.
- Površno disanje dovodi do smanjene plućne ventilacije, zastoja sekreta te razvoja respiratornih komplikacija.
Respiratorne komplikacije
Respiratorne komplikacije češće su kod bolesnika koji dugo miruju, nakon velikih operacija, nakon opće anestezije, kod kroničnih respiratornih bolesti, kod bolesnika starije životne dobi, a posljedica su smanjene plućne ventilacije, zastoja sekreta i infekcija. Zbog površnog i poštednog disanja, donji dijelovi pluća slabije su ventilirani što pridonosi nastanku respiratornih komplikacija. Respiratorne komplikacije javljaju se u vidu , ili . Pravovremenom i adekvatnom prevencijom smanjuje se i , znatno se povećava uspjeh operacijskog liječenja, smanjuje se broj dana bolničkog liječenja i potrošnja lijekova.
Respiratorne komplikacije češće su:
- kod bolesnika koji dugo miruju nakon velikih operacija i opće anestezije
- kod kroničnih respiratornih bolesti
- kod bolesnika starije životne dobi.
Respiratorne komplikacije posljedica su:
- smanjene plućne ventilacije
- zastoja sekreta
- infekcija.
Donji dijelovi pluća slabije su ventilirani zbog površnog i poštednog disanja.
To pridonosi nastanku respiratornih komplikacija.
Respiratorne komplikacije javljaju se u vidu , ili .
Pravovremenom i adekvatnom prevencijom:
- znatno se povećava uspjeh operacijskog liječenja
- smanjuje se i
- smanjuje se broj dana bolničkog liječenja
- smanjuje se potrošnja lijekova.
Simptomi respiratorne infekcije
Često znakovi i simptomi nisu isti kod osoba mlađe i starije životne dobi. Kod osoba starije životne dobi prisutne su i promjene u mentalnom statusu, znakovi i , propadanje, , gubitak apetita, , i . Takvi atipični simptomi mogu dovesti do krive dijagnoze ili se dijagnoza postavi kasno kad je bolest već uznapredovala.
Rizični čimbenici za nastanak respiratornih komplikacija
- operativni zahvat ili kod kojih je potrebno dulje mirovanje
- bol
- starija životna dob
- smanjena pokretljivost
- pušenje
- uzimanje sedativa koji deprimiraju dišni sustav
- kronične respiratorne bolesti
- loši mikroklimatski uvjeti
- meteorizam.
- operativni zahvat ili kod kojih je potrebno dulje mirovanje
- bol
- starija životna dob
- smanjena pokretljivost
- pušenje
- uzimanje sedativa koji deprimiraju dišni sustav
- kronične respiratorne bolesti
- loši mikroklimatski uvjeti
- meteorizam
Mjere prevencije respiratornih komplikacija
Primjer: "Prikaz slučaja"
Bolesnik N.N., 78 godina, TV - 180 cm, TT - 110 kg, primljen je na odjel vaskularne kirurgije radi liječenja ulkusa desnog stopala i potkoljenice. 2016. godine izvršena je amputacija palca desne noge. Zadnjih deset godina bolesnik je na inzulinskoj terapiji zbog dijabetesa. Bolesnik boluje od arterijske hipertenzije te se liječi antihipertenzivima unatrag dvadeset godina. Bolesnik je teže pokretan uz izraziti zamor pri ustajanju. Bolesniku je potrebna pomoć pri ustajanju, pri odlasku na toalet, kod hranjenja, kupanja i oblačenja. Postoji visok rizik od pada. Bolesnik djeluje uplašeno i zabrinuto.
Zbog težega zdravstvenog stanja i slabije pokretnosti kod bolesnika, postoji rizik od nastanka respiratornih komplikacija.
Koje preventivne mjere možemo poduzeti kako bismo prevenirali nastanak respiratornih komplikacija kao dodatan zdravstveni problem na teško zdravstveno stanje bolesnika?
1. Pravilan položaj bolesnika u krevetu (Fowlerov položaj) te što ranije ustajanje iz kreveta
Najbolju ventilaciju pluća omogućuje Fowlerov položaj. Bolesnika koji miruje stavljamo gornjim dijelom tijela u polusjedeći ili sjedeći položaj s uzdignutim uzglavljem za 45° i nogama savijenim u koljenima. Ovakav položaj lako se postiže na specijalnim krevetima kod kojih je madrac sastavljen od tri dijela koji se po potrebi podešavaju. Ako u bolnici nema specijalnih kreveta, polusjedeći položaj postiže se naslonom od jastuka i podmetačima za noge. Bolesniku redovito mijenjamo položaj u krevetu svakih trideset minuta do dva sata. Promjenom položaja, okretanjem bolesnika na jedan ili na drugi bok, dolazi do bolje plućne ventilacije, olakšava se i produbljuje disanje i omogućuje lakše iskašljavanje sekreta.
Najbolju ventilaciju pluća omogućuje Fowlerov položaj.
Bolesnika koji miruje stavljamo gornjim dijelom tijela u polusjedeći ili sjedeći položaj.
Položaj mora biti s uzdignutim uzglavljem za 45° i nogama savijenim u koljenima.
Ovakav položaj lako se postiže na specijalnim krevetima.
Kod njih je madrac sastavljen od tri dijela koji se po potrebi podešavaju.
Ako u bolnici nema specijalnih kreveta, polusjedeći položaj postiže se naslonom od jastuka i podmetačima za noge.
Bolesniku redovito mijenjamo položaj u krevetu svakih trideset minuta do dva sata.
Okretanjem bolesnika na jedan ili na drugi bok:
- dolazi do bolje plućne ventilacije
- olakšava se i produbljuje disanje
- omogućuje se lakše iskašljavanje sekreta.
Rano ustajanje važan je postupak u sprječavanju komplikacija dugotrajnog ležanja, stoga bolesnik po pravilu ustaje prvi ili drugi postoperativni dan. Potrebna je fizička i psihička priprema bolesnika za prvo ustajanje od strane medicinske sestre / medicinskog tehničara.
Rano ustajanje važan je postupak u sprječavanju komplikacija dugotrajnog ležanja.
Bolesnik po pravilu ustaje prvi ili drugi postoperativni dan.
Potrebna je fizička i psihička priprema bolesnika za prvo ustajanje od strane medicinske sestre (tehničara).
2. Mikroklimatski uvjeti
Temperatura, vlažnost zraka i prozračnost bolesničke sobe imaju važnu ulogu u sprečavanju respiratornih komplikacija, posebno za bolesnike s respiratornim poteškoćama. Vrući i/ili suhi zrak isušuje i iritira sluznicu dišnih puteva, pogoduje razvoju respiratornih infekcija, razvoju , dovodi do dehidracije organizma i nadražujućeg kašlja. Ovisno o godišnjem dobu, bolesnička se soba zagrijava ili hladi.
U sprječavanju respiratornih komplikacija važnu ulogu imaju:
- temperatura
- vlažnost zraka
- prozračnost bolesničke sobe.
To se posebno odnosi na bolesnike s respiratornim poteškoćama.
Vrući i/ili suhi zrak:
- isušuje i iritira sluznicu dišnih puteva
- pogoduje razvoju respiratornih infekcija
- pogoduje razvoju
- dovodi do dehidracije organizma
- dovodi do nadražujućeg kašlja.
Ovisno o godišnjem dobu, bolesnička se soba zagrijava ili hladi.
Pravilnim i redovitim prozračivanjem bolesničke sobe osigurava se svježina i vlažnost zraka. Povoljna temperatura bolesničke sobe je 18 - 22 ºC. Optimalna vlažnost zraka u bolesničkim sobama je 30 – 60 %. U zimi, u bolesničkim sobama koje se griju centralnim grijanjem, postoji veća mogućnost za isušivanje zraka, te postoji potreba za stavljanjem na radijatore posude s vodom.
Pravilnim i redovitim prozračivanjem bolesničke sobe osigurava se svježina i vlažnost zraka.
Optimalna temperatura u bolesničkoj sobi tijekom dana je 18 – 20 ºC.
Optimalna vlažnost zraka u bolesničkim sobama je od 30 – 60 %.
Zimi, u bolesničkim sobama koje se griju centralnim grijanjem:
- postoji veća mogućnost za isušivanje zraka
- postoji potreba za stavljanjem na radijatore posude s vodom.
3. Mjere za sprječavanje kapljičnih infekcija
Medicinske sestre / medicinski tehničari imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti bolesnika provođenjem mjera za sprječavanje kapljičnih infekcija. Tijekom kontakta s bolesnikom, medicinske sestre / medicinski tehničari nose uniformu te odgovarajuća zaštitna sredstava, ako je bolesnik u izolaciji. Stavljanjem maske štite bolesnika od mogućih nosno-ždrijelnih infekcija, te respiratornih komplikacija. Medicinske sestre / medicinski tehničari moraju prati i dezinficirati ruke prije ulaska u sobu pacijenta, prije svakog postupka i iza svakog postupka.
Medicinske sestre (tehničari) imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti bolesnika provođenjem mjera za sprečavanje kapljičnih infekcija.
Tijekom kontakta s bolesnikom, medicinske sestre (tehničari) nose:
- uniformu
- odgovarajuća zaštitna sredstava, ako je bolesnik u izolaciji.
Stavljanjem maske štite bolesnika od:
- nosno-ždrijelnih infekcija
- respiratornih komplikacija.
Medicinske sestre (tehničari) moraju prati i dezinficirati ruke:
- prije ulaska u sobu pacijenta
- prije svakog postupka
- nakon svakog postupka.
Važno! Tijekom trajanja kapljičnih infekcija (gripe), zabranjuju se posjete bolesnicima ili posjeta od strane prehlađene osobe. Potrebno je upozoriti posjetu da ne sjeda na krevet bolesnika jer je moguć prijenos mikroorganizama iz vanjske okoline putem odjeće posjetitelja na krevet bolesnika.
Važno!
Tijekom trajanja kapljičnih infekcija (gripe):
- zabranjuju se posjete bolesnicima ili posjeta od strane prehlađene osobe
- potrebno je upozoriti posjetu da ne sjeda na krevet bolesnika.
4. Održavanje osobne higijene i promatranje bolesnika
Medicinska sestra / medicinski tehničar provođenjem redovite osobne higijene bolesnika (kupanje, masaža) i okretanjem bolesnika poboljšava cirkulaciju i postiže lokalnu te se tim postupcima posredno sprečavaju respiratorne komplikacije. Uz puls, tlak i temperaturu, medicinska sestra / medicinski tehničar prati parametre disanja, znakove patoloških oblika disanja i eventualne simptome respiratornih komplikacija.
Medicinska sestra / medicinski tehničar provođenjem redovite osobne higijene bolesnika (kupanje, masaža) i okretanjem bolesnika:
- poboljšava cirkulaciju
- postiže lokalnu
Tim se postupcima posredno sprečavaju respiratorne komplikacije.
Medicinska sestra (tehničar) prati:
- puls
- tlak
- temperaturu
- parametre disanja
- znakove patoloških oblika disanja
- eventualne simptome respiratornih komplikacija.
5. Smanjenje ili prestanak pušenja
Prilikom primitka bolesnika u bolnicu ili prije dogovora za operativni zahvat, potrebno je utvrditi puši li bolesnik ili ne. Savjetuje se prestanak pušenja ili ustezanje za vrijeme bolesti i 6 - 8 tjedana prije operativnog zahvata. Pušenje izaziva pojačano lučenje sekreta te u slušaju otežanog ili neredovitog iskašljavanja veća je mogućnost razvoja respiratorne infekcije.
Prilikom primitka bolesnika u bolnicu ili prije dogovora za operativni zahvat, potrebno je utvrditi puši li bolesnik ili ne.
Savjetuje se prestanak pušenja ili ustezanje za vrijeme bolesti i 6 - 8 tjedana prije operativnog zahvata.
Pušenje izaziva pojačano lučenje sekreta.
U slučaju otežanog ili neredovitog iskašljavanja veća je mogućnost razvoja respiratorne infekcije.
6. Adekvatna prehrana i hidracija bolesnika
Kod ležećih bolesnika potrebno je voditi brigu o stanju uhranjenosti, odnosno pothranjenosti. Kod pothranjenosti organizam troši vlastite proteine kako bi osigurao energiju potrebnu za rad pojedinih organa. Često postoji i deficit nutrijenata što dodatno slabi imunitet i povećava osjetljivost na respiratorne infekcije. Važan je dnevni adekvatni unos minerala, vitamina, proteina i drugih potrebnih kao i dovoljan unos tekućine (1,5 - 2l) čime se preveniraju mnoge bolesti i stvara otpornost organizma. Pravilna prehrana mora biti prilagođena biološkim potrebama organizma i trenutnom stanju bolesnika.
Kod ležećih bolesnika potrebno je voditi brigu o stanju uhranjenosti, odnosno pothranjenosti.
Kod pothranjenosti organizam troši vlastite proteine kako bi osigurao energiju potrebnu za rad pojedinih organa.
Često postoji i deficit nutrijenata što dodatno slabi imunitet i povećava osjetljivost na respiratorne infekcije.
Važan je:
- adekvatan dnevni unos minerala, vitamina, proteina i drugih potrebnih
- dovoljan unos tekućine (1,5 - 2l).
Time se preveniraju mnoge bolesti i stvara otpornost organizma.
Pravilna prehrana mora biti prilagođena biološkim potrebama organizma i trenutnom stanju bolesnika.
7. Primjena propisane terapije
Bolesnicima se daju propisani lijekovi
(, ), pazeći na . Ublažavaju se bolovi zbog kojih pacijent može imati poštedno, pliće disanje. Izbjegava se upotreba lijekova koji refleks disanja i kašljanja.
Propisani lijekovi (, ) daju se bolesnicima, pazeći na "pet pravila za primjenu lijeka".
Ublažavaju se bolovi zbog kojih pacijent može imati poštedno, pliće disanje.
Izbjegava se upotreba lijekova koji refleks disanja i kašljanja.
8. Vježbe disanja
Vježbe disanja iznimno su važne nakon operativnih zahvata, slabije pokretnosti ili potpune nepokretnosti i kod kroničnih bolesti. Neminovno je da tijekom života mogu zatrebati nama, ali i većini naših bližnjih. Važna je edukacija bolesnika od strane medicinske sestre / medicinskog tehničara kako bi postigli dobru ventilaciju pluća i prevenirali respiratorne komplikacije.
Vježbe disanja važan su čimbenik u prevenciji respiratornih infekcija.
Važna je edukacija bolesnika od strane medicinske sestre (tehničara) u prijeoperacijskom razdoblju.
Time se smanjuje stopa komplikacija u postoperativnom periodu.
Svrha je vježbi postići:
- što dublji udisaj i izdisaj, a time i ventilaciju pluća.
Vježbe se provode ovisno o bolesnikovom stanju:
- aktivno
- aktivno potpomognuto
- pasivno.
Vježbe se provode pasivno, aktivno pomognuto i aktivno, ovisno o bolesnikovu stanju.
Pasivne vježbe disanja provodi medicinska sestra / medicinski tehničar kod bolesnika bez svijesti tako da pri udisaju podigne bolesnikove ruke, a pri izdisaju ih spusti i pritiskom na prsa pojača izdisaj.
Aktivno pomognute vježbe disanja provode se kod bolesnika koji ne dišu s dovoljnim kapacitetom, te se vježbe potpomažu:
- podizanjem ruku pri udisaju, spuštanjem pri izdisaju od strane medicinske sestre / medicinskog tehničara ili ako bolesnik može sam, nadgledanjem
- pritiskom ruku na baze rebara ili na trbušnu stijenku od strane medicinske sestre / medicinskog tehničara ili fizioterapeuta.
Vježbe aktivnoga dubokog disanja bolesnici provode sami uz edukaciju i nadzor medicinske sestre / medicinskog tehničara. Dijelimo ih na:
- vježbe prsnog disanja
- abdominalnog disanja
- vježbe disanja s disalicom - Three balls.
Provode se u preoperativnom periodu, kod nepokretnih bolesnika i u bolesnika nakon operacije, koji zbog boli izbjegavaju duboko disanje. Vježbama trbušnog disanja pospješuje se ventilacija donjih dijelova pluća, naročito kod bolesnika s kroničnim opstruktivnim bolestima dišnih puteva.
U videozapisu pogledajte kako se provode "Vježbe prsnog, abdominalnog disanja, vježbe disanja s disalicom - Three balls".
Vježbe dubokog prsnog i trbušnog/dijafragmalnog disanja
9. Poticanje bolesnika na iskašljavanje sekreta
Zastoj sekreta u dišnim putevima pogoduje razvoju mikroorganizama. Malaksali bolesnici starije životne dobi, bolesnici s torakalnim ili abdominalnim operacijama posebno izbjegavaju iskašljavanje. Za vrijeme kašlja i iskašljavanja napinje se dišna i trbušna muskulatura, što kod bolesnika izaziva bol na mjestu operacijske rane.
Zastoj sekreta u dišnim putevima pogoduje razvoju mikroorganizama.
Bolesnici kod torakalnih i abdominalnih operacija posebno izbjegavaju iskašljavanje.
Za vrijeme kašlja i iskašljavanja napinje se dišna i trbušna muskulatura.
To kod bolesnika izaziva bol na mjestu operacijske rane.
Iskašljavanje sekreta
Medicinska sestra / medicinski tehničar treba educirati bolesnika o važnosti iskašljavanja te kako na pravilan način pri iskašljavanju umanjiti bol. Bolesnika treba educirati kako prilikom pravilnog iskašljavanja nema rizika od "pucanja šavova". Također se upućuje bolesnika na stavljanje dlanova, podlaktice ili maramica ispred usta tijekom kašljanja kako bismo smanjili širenje respiratornih aerosola.
Medicinska sestra (tehničar) treba educirati bolesnika o:
- važnosti iskašljavanja
- kako na pravilan način pri iskašljavanju umanjiti bol.
Bolesnika treba educirati kako prilikom pravilnog iskašljavanja nema rizika od "pucanja šavova".
- Tijekom vježbi iskašljavanja bolesnika treba posjesti uspravno, noge spustiti preko ruba kreveta. Kod nekih bolesnika posjedanje nije moguće te se mobilnost sekreta postiže kašljucanjem.
- Mjesto kirurškog reza treba lagano pritisnuti dlanom ili malim čvrstim jastukom. Bolesnik treba duboko udahnuti kroz nos i kašljati pri izdisaju, otvorenih usta.
- Ako je otežano izbacivanje sekreta, pokušava se s poticanjem kašlja tako da bolesnik duboko udahne kroz nos i snažno izdahne uz potencirani kašalj. Vježbe treba provoditi svaka dva sata.
- Ako se bolesnik ne može samostalno iskašljati, medicinska sestra / medicinski tehničar pomaže mu aspiriracijom sekreta. Također fizioterapeut može primijeniti tehniku perkusije i primjenu vibracije sa svrhom otpuštanja bronhalnog sekreta.
Tijekom vježbi iskašljavanja, bolesnika treba:
- posjesti uspravno
- noge mu spustiti preko ruba kreveta.
Kod nekih bolesnika posjedanje nije moguće te se mobilnost sekreta postiže kašljucanjem.
Mjesto kirurškog reza treba lagano pritisnuti dlanom ili malim čvrstim jastukom.
Bolesnik treba duboko udahnuti kroz nos i kašljati pri izdisaju, otvorenih usta.
Ako je otežano izbacivanje sekreta, pokušava se s poticanjem kašlja i bolesnik treba:
- duboko udahnuti kroz nos i
- snažno izdahnuti uz potencirani kašalj.
Vježbe treba provoditi svaka dva sata.
Ako se bolesnik ne može samostalno iskašljati, medicinska sestra (tehničar) pomaže mu aspiracijom sekreta.
Također se može primijeniti tehnika perkusije i primjena vibracije sa svrhom otpuštanja bronhalnog sekreta.
Provjerite usvojeno znanje
Tko želi znati više?
Položaj bolesnika s obiljem sekreta – posturalna drenaža
Često se događa da unatoč davanju lijekova, poticanju na iskašljavanje, vlastitom trudu, bolesnik jednostavno ne može iskašljati obilje sekreta u uspravnom položaju. Može li medicinska sestra / medicinski tehničar pomoći stavljanjem bolesnika u adekvatan položaj koji će doprinijeti lakšem iskašljavanju sekreta?
Posturalna drenaža omogućuje gravitacijskoj sili da pomogne u uklanjanju sekreta kod infektivnih plućnih bolesti koje su praćene stvaranjem većih količina sekreta. U Quinckeovom drenažnom položaju tijela sekret se pod djelovanjem gravitacije slijeva iz donjih dijelova pluća u glavne bronhije i vrlo brzo stiže do mjesta grananja dušnika. To mjesto ima najveću osjetljivost na refleks kašlja te se sekret lakše iskašljava. Ako je liječnik ordinirao, medicinska sestra / medicinski tehničar prije posturalne drenaže daje bronhodilatatore (lijekovi koji šire dišne puteve) i mukolitike (pomažu iskašljavanje smanjujući sekreta).
Posturalna drenaža omogućuje gravitacijskoj sili uklanjanje sekreta kod infektivnih plućnih bolesti koje su praćene stvaranjem većih količina sekreta.
U Quinckeovom drenažnom položaju tijela sekret se pod djelovanjem gravitacije slijeva iz donjih dijelova pluća u glavne bronhije.
Tako vrlo brzo stiže do mjesta grananja dušnika.
To mjesto ima najveću osjetljivost na refleks kašlja te se sekret lakše iskašljava.
Ako je liječnik ordinirao, medicinska sestra (tehničar) prije posturalne drenaže daje:
- bronhodilatatore (lijekovi koji šire dišne puteve)
- mukolitike (pomažu iskašljavanje smanjujući sekreta).
Quinckeov položaj postiže se pozicioniranjem specijalnog kreveta tako da je središnji dio kreveta povišen za 40 cm ili podmetanjem jastuka ispod prsa/abdomena bolesnika. Na pripremljeni krevet bolesnik liježe potrbuške. Drenaža se primjenjuje prije obroka, a bolesnik u tom položaju ostaje 10 - 20 minuta. Različiti položaji pridonose učinkovitoj drenaži različitoga plućnog režnja.
Quinckeov položaj postiže se pozicioniranjem specijalnog kreveta.
Središnji dio kreveta treba biti povišen za 40 cm ili podmetanjem jastuka ispod prsa/abdomena bolesnika.
Na pripremljeni krevet bolesnik liježe potrbuške.
Drenaža se primjenjuje prije obroka, a bolesnik u tom položaju ostaje 10 - 20 minuta.
Različiti položaji pridonose učinkovitoj drenaži različitoga plućnog režnja.
Završetak
Disanje spada u najvažnije funkcije našeg tijela. Svakodnevnim pravilnim disanjem možemo spriječiti, umanjiti te otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme. Disanje punim plućima u prirodnom okružju bez onečišćujućih tvari nešto je najvažnije što svaki pojedinac može učiniti za sebe. Suprotno od toga neminovno vodi prema različitim respiratornim bolestima.
Disanje je jedna od najvažnijih funkcija našeg tijela.
Svakodnevnim pravilnim disanjem možemo spriječiti, umanjiti te otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme.
Disanje punim plućima u prirodnom okružju bez onečišćujućih tvari najvažnije je što svaki pojedinac može učiniti za sebe.
S pomoću digitalnog alata The BioDigital Human napravite detaljni pregled dišnog sustava te nakon pregleda sustava možete unutar istog alata odabrati opciju kviza s 5, 10, 20 ili 50 pitanja s jednim ili više točnih odgovora, kako biste provjerili svoje znanje o anatomiji dišnog sustava. Unutar opisa samog alata nalazi se poveznica za nabavku alata.
Nakon što ste ponovili anatomiju i fiziologiju dišnog sustava, riješili kviz, možete u paru provesti vježbe dubokoga prsnog i abdominalnog disanja. Iznesite članu para vlastiti osjećaj i dojmove tijekom vježbi te prihvatite povratnu informaciju od člana para o ispravnosti provođenja vježbi važnih u prevenciji respiratornih bolesti.
S pomoću digitalnog alata The BioDigital Human napravite detaljni pregled dišnog sustava.
Nakon pregleda sustava možete unutar istog alata odabrati opciju kviza s 5, 10, 20 ili 50 pitanja.
Svako pitanje ima jedan ili više točnih odgovora.
Tim putem možete provjeriti svoje znanje o anatomiji dišnog sustava.