Postupak s bolesnikom nakon operacije
Uvod
Zahtjevniji trening ili lijep izlet u prirodu primjeri su aktivnog odmora. Osoba koja se fizički ne pripremi za takve izazove može imati posljedice u obliku jače upale mišića i dr. Kako ste se vi osjećali nakon zahtjevnije fizičke aktivnosti ili treninga? Koliko vam je vremena bilo potrebno za oporavak? Jeste li se pridržavali nekih isprobanih postupaka?
Koliko je fizički zahtjevna operacija? Koliko je vremena potrebno za oporavak nakon operacije?
Zahtjevniji trening ili lijep izlet u prirodu primjeri su aktivnog odmora.
Osoba koja se fizički ne pripremi za takve izazove, može imati posljedice u obliku jače upale mišića i dr.
Kako ste se vi osjećali nakon zahtjevnije fizičke aktivnosti ili treninga?
Koliko vam je vremena bilo potrebno za oporavak?
Jeste li se pridržavali nekih isprobanih postupaka?
Koliko je fizički zahtjevna operacija?
Koliko je vremena potrebno za oporavak nakon operacije?
Operacijski zahvat jedan je od "izazova" na putu liječenja kirurških bolesnika. Poslije operacijskog zahvata slijedi oporavak od opće anestezije koji traje duže od uvođenja u jer se anestetik zadržava u mastima i mišićima. se sporije oslobađa iz masnog tkiva pa će oporavak osoba s većom tjelesnom masom biti sporiji. Oporavak neće ovisiti samo o količini masnog tkiva, već o nizu drugih faktora.
Operacijski zahvat jedan je od "izazova" na putu liječenja kirurških bolesnika.
Poslije operacijskog zahvata slijedi oporavak od opće anestezije koji traje duže od uvođenja u .
Razlog je tomu zadržavanje anestetika u mastima i mišićima.
se sporije oslobađa iz masnog tkiva.
Stoga će oporavak osoba s većom tjelesnom masom biti sporiji.
Oporavak neće ovisiti samo o količini masnog tkiva, već o nizu drugih faktora.
Neposredna poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika
Po kirurškom zahvatu, bez obzira na vrstu anestezije koju je bolesnik dobio (opća, lokalna, regionalna...), bolesnika se premješta u sobu za buđenje.
Anesteziolog i medicinska sestra instrumentarka / medicinski tehničar instrumentar prate bolesnika do sobe za buđenje gdje usmeno i pismeno prenose informacije o bolesniku. Bolesnici koji su imali opsežniji i teži kirurški zahvat (npr. operacija resekcije crijeva ili želudca) odvoze se izravno u jedinicu intenzivnog liječenja.
Po kirurškom zahvatu, bez obzira na vrstu anestezije koju je bolesnik dobio (opća, lokalna, regionalna...), bolesnika se premješta u sobu za buđenje.
Anesteziolog i medicinska sestra instrumentarka / medicinski tehničar instrumentar prate bolesnika do sobe za buđenje.
Ondje usmeno i pismeno prenose informacije o bolesniku.
Bolesnici koji su imali opsežniji i teži kirurški zahvat (npr. operacija resekcije crijeva ili želudca) odvoze se izravno u jedinicu intenzivnog liječenja.
Svrha je poslijeoperacijske zdravstvene njege što ranije postići stanje bolesnika u kojem će on samostalno zadovoljavati svoje potrebe. Brzina oporavka nije jednaka za sve bolesnike. Oporavak neće biti jednak niti kod bolesnika koji imaju istu dijagnozu bolesti i sličan ili isti operativni zahvat jer zbog raznih okolnosti bolesnici nemaju jednaku prijeoperativnu pripremu, pa tako neće imati niti jednak tijek operacije kao niti tijek poslijeoperacijskog oporavka.
Brzina oporavka bolesnika ovisi o:
Svrha je poslijeoperacijske zdravstvene njege što ranije postići stanje bolesnika u kojem će on samostalno zadovoljavati svoje potrebe.
Brzina oporavka nije jednaka za sve bolesnike.
Oporavak neće biti jednak niti kod bolesnika koji imaju istu dijagnozu bolesti i sličan ili isti operativni zahvat.
To se događa zato što, zbog raznih okolnosti, bolesnici nemaju jednaku prijeoperativnu pripremu, pa tako neće imati niti jednak tijek operacije kao niti tijek poslijeoperacijskog oporavka.
Brzina oporavka bolesnika ovisi o:
- rizičnim čimbenicima za kirurški zahvat
- općem stanju bolesnika
- vrsti anestezije
- opća, regionalna ili lokalna
- trajanju i vrsti operacije
- potrebi dobivanja krvi i krvnih pripravaka i/ili infuzijskih otopina
- mogućim neželjenim incidentima za vrijeme operacije
- , alergijske reakcije, veći gubitak krvi i sl.
- javljanju poteškoća
- javljanju komplikacija.
- rizičnim čimbenicima za kirurški zahvat
- općem stanju bolesnika
- vrsti anestezije
- opća, regionalna ili lokalna
- trajanju i vrsti operacije
- potrebi dobivanja krvi i krvnih pripravaka i/ili infuzijskih otopina
- mogućim neželjenim incidentima za vrijeme operacije
- , alergijske reakcije, veći gubitak krvi i sl.
- javljanju poteškoća
- javljanju komplikacija.
Unatoč provođenju propisanih postupaka zdravstvene njege s bolesnikom nakon operacije, moguć je razvoj poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija. Poslijeoperacijske poteškoće ne ugrožavaju život bolesnika za razliku od poslijeoperacijskih komplikacija, ali usporavaju i otežavaju oporavak. Neke poteškoće mogu uzrokovati nastanak komplikacija.
Unatoč provođenju propisanih postupaka zdravstvene njege s bolesnikom nakon operacije, moguć je razvoj poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija.
Poslijeoperacijske poteškoće ne ugrožavaju život bolesnika za razliku od poslijeoperacijskih komplikacija, ali usporavaju i otežavaju oporavak.
Neke poteškoće mogu uzrokovati nastanak komplikacija.
Kliknite na karticu i informirajte se o poslijeoperacijskim poteškoćama.
- bol
- mučnina, povraćanje
- abdominalna distenzija
- žeđ
- štucavica
- poteškoće s mokrenjem
- poteškoće s vjetrovima i stolicom
Kliknite na karticu i informirajte se o poslijeoperacijskim komplikacijama.
- poslijeoperacijski šok
- tromboza, tromboflebitis
- respiratorne komplikacije
- postoperacijski parotitis
Poslijeoperacijske poteškoće
- bol
- mučnina, povraćanje
- abdominalna distenzija
- žeđ
- štucavica
- poteškoće s mokrenjem
- poteškoće s vjetrovima i stolicom
Poslijeoperacijske komplikacije
- poslijeoperacijski šok
- tromboza
- tromboflebitis
- respiratorne komplikacije
- postoperacijski parotitis
Zdravstvena njega bolesnika u sobi za buđenje
Po završetku operativnog zahvata medicinsko osoblje pažljivo premješta bolesnika s kolica na krevet. Anesteziolog i medicinska sestra instrumentarka / medicinski tehničar instrumentar prate operiranog bolesnika do sobe za buđenje gdje usmeno i pismeno vrše primopredaju bolesnika medicinskim sestrama / medicinskim tehničarima. Tom prilikom prenose informacije o tijeku kirurškog zahvata bolesnika što uključuje: vrstu anestezije, trajanje kirurškog zahvata, vitalne znakove, diurezu za vrijeme operacije, terapiju koju je bolesnik primao (transfuziju, infuziju, lijekove...), nalaze koji su napravljeni, sondu i drenove koji su postavljeni, stanje svijesti, moguće incidente, ako ih je bilo za vrijeme operacije, te na kraju upute o terapiji i položaju u koji bolesnika treba namjestiti.
Po završetku operativnog zahvata medicinsko osoblje pažljivo premješta bolesnika s kolica na krevet.
Anesteziolog i medicinska sestra instrumentarka / medicinski tehničar instrumentar prate operiranog bolesnika do sobe za buđenje gdje usmeno i pismeno vrše primopredaju bolesnika medicinskim sestrama / medicinskim tehničarima.
Tom prilikom prenose informacije o tijeku kirurškog zahvata bolesnika što uključuje:
- vrstu anestezije
- trajanje kirurškog zahvata
- vitalne znakove
- diurezu za vrijeme operacije
- terapiju koju je bolesnik primao (transfuziju, infuziju, lijekove...)
- nalaze koji su napravljeni
- sondu i drenove koji su postavljeni
- stanje svijesti
- moguće incidente ako ih je bilo za vrijeme operacije
- upute o terapiji i položaju u koji bolesnika treba namjestiti.
Soba za buđenje smještena je u blizini operacijske sale kako bi se bolesnika moglo brzo premjestiti u prostoriju koja je opremljena aparatima i uređajima za praćenje funkcija koje su u sali bile svedene na minimum (disanje, tlak, puls, temperatura) ili su bile djelomično isključene (svijest, disanje, rad srca). S pomoću tih uređaja kontrolira se stanje svijesti, disanje i tlak dok se ponovo ne stabiliziraju. Zadaća anesteziologa i medicinskih sestara / medicinskih tehničara, koji rade u sobi za buđenje, neprestano je praćenje bolesnikova stanja, zbog održavanja i uspostavljanja svih vitalnih funkcija. Bolesnika treba stalno promatrati, kontrolirati ranu i , primjenjivati ordiniranu terapiju, provoditi odgovarajuću zdravstvenu njegu i pružati stručnu pomoć, ako nastupe komplikacije.
Soba za buđenje smještena je u blizini operacijske sale kako bi se bolesnika moglo brzo premjestiti u prostoriju koja je opremljena aparatima i uređajima za praćenje funkcija koje su u sali bile:
- svedene na minimum (disanje, tlak, puls, temperatura) ili
- djelomično isključene (svijest, disanje, rad srca).
S pomoću tih uređaja kontrolira se:
- stanje svijesti
- disanje
- tlak.
One se kontroliraju dok se ponovo ne stabiliziraju.
Zadaća anesteziologa i medicinskih sestara / medicinskih tehničara, koji rade u sobi za buđenje, neprestano je praćenje bolesnikova stanja.
To se radi zbog održavanja i uspostavljanja svih vitalnih funkcija.
Bolesnika treba:
- stalno promatrati
- kontrolirati ranu i
- primjenjivati ordiniranu terapiju
- provoditi odgovarajuću zdravstvenu njegu
- pružati stručnu pomoć, ako nastupe komplikacije.
Medicinska sestra / medicinski tehničar ima važnu zadaću pri prepoznavanju i otkrivanju ranih simptoma poteškoća i komplikacija. Pažljivim praćenjem stanja bolesnika medicinska sestra / medicinski tehničar može na vrijeme uočiti prve pokazatelje pogoršanja stanja bolesnika.
Česti simptomi poslije operacije su:
- bol koji se javlja nakon prestanka djelovanja anestezije
- mučnina i povraćanje
- žeđ.
Medicinska sestra / medicinski tehničar ima važnu zadaću pri prepoznavanju i otkrivanju ranih simptoma poteškoća i komplikacija.
Pažljivim praćenjem stanja bolesnika medicinska sestra / medicinski tehničar može na vrijeme uočiti prve pokazatelje pogoršanja stanja bolesnika.
Česti simptomi poslije operacije su:
- bol koji se javlja nakon prestanka djelovanja anestezije
- mučnina i povraćanje
- žeđ.
Bolesnici operirani u općoj anesteziji ostaju u sobi za buđenje dok se potpuno ne razbude i postanu kontaktibilni, sa stabilnim vitalnim funkcijama.
Bolesnici kod kojih su rađeni manji zahvati vraćaju se isti dan na odjel, a oni sa zahtjevnijim i dugotrajnijim operacijama idu direktno u jedinicu intenzivnog liječenja.
Bolesnici operirani u općoj anesteziji ostaju u sobi za buđenje dok se potpuno ne razbude i postanu kontaktibilni, sa stabilnim vitalnim funkcijama.
Bolesnici kod kojih su rađeni manji zahvati vraćaju se isti dan na odjel.
Bolesnici sa zahtjevnijim i dugotrajnijim operacijama idu direktno u jedinicu intenzivnog liječenja.
Zdravstvena njega bolesnika na bolesničkom odjelu
Na odjelu, medicinska sestra / medicinski tehničar treba pripremiti sobu za premještanje bolesnika iz sobe za buđenje, ovisno o stanju bolesnika i vrsti operacijskog zahvata. Krevet se priprema kao za bolesnika, zbog što manjih manipulacija s tek operiranim bolesnikom prilikom mijenjanja posteljine na kojoj može biti krvi, urina, stolice...
Na odjelu, medicinska sestra / medicinski tehničar treba pripremiti sobu za premještanje bolesnika iz sobe za buđenje.
Priprema ovisi o stanju bolesnika i vrsti operacijskog zahvata.
Krevet se priprema kao za bolesnika.
To se radi zbog što manjih manipulacija s tek operiranim bolesnikom prilikom mijenjanja posteljine, na kojoj može biti krvi, urina, stolice...
U bolesničkoj je sobi potrebno pripremiti sav pribor koji bi mogao zatrebati u zdravstvenoj njezi oko bolesnika s obzirom na njegovo stanje i vrstu napravljenoga operacijskog zahvata:
U bolesničkoj je sobi potrebno pripremiti sav pribor koji bi mogao zatrebati u zdravstvenoj njezi oko bolesnika s obzirom na njegovo stanje i vrstu napravljenoga operacijskog zahvata:
- aspirator
- pribor za primjenu kisika
- stalak za infuziju
- tlakomjer
- pribor za primjenu lijekova
- bubrežastu zdjelicu i staničevinu
- ostali pribor prema potrebi (držač za dren, vrećica s pijeskom, zavoji...)
- temperaturnu listu
- liste za sestrinsku dokumentaciju.
- aspirator
- pribor za primjenu kisika
- stalak za infuziju
- tlakomjer
- pribor za primjenu lijekova
- bubrežastu zdjelicu i staničevinu
- ostali pribor prema potrebi (držač za dren, vrećica s pijeskom, zavoji...)
- temperaturnu listu
- liste za sestrinsku dokumentaciju.
Po dolasku bolesnika na odjel treba provjeriti njegov identitet i dokumentaciju. Bolesniku treba osigurati uvjete za miran i brz oporavak:
- povoljne mikroklimatske uvjete (vlažnost zraka, temperaturu)
- mir (sobu s manje kreveta)
- tišinu (pridržavati se pravila u radu i ne lupati, vikati, skratiti broj i vrijeme posjeta)
- dodati zvono na dohvat ruke.
Po dolasku bolesnika na odjel treba provjeriti njegov identitet i dokumentaciju.
Bolesniku treba osigurati uvjete za miran i brz oporavak:
- povoljne mikroklimatske uvjete (vlažnost zraka, temperaturu)
- mir (sobu s manje kreveta)
- tišinu (pridržavati se pravila u radu i ne lupati, vikati, skratiti broj i vrijeme posjeta)
- dodati zvono na dohvat ruke.
Bolesnik na odjel dolazi nakon stabilizacije vitalnih funkcija i vraćanja pune svijesti. Zbog mogućeg pogoršanja stanja bolesnika i razvoja poteškoća i/ili komplikacija nakon operacije, bolesnika treba i dalje intenzivno nadzirati.
Bolesnik na odjel dolazi nakon stabilizacije vitalnih funkcija i vraćanja pune svijesti.
Zbog mogućeg pogoršanja stanja bolesnika i razvoja poteškoća i/ili komplikacija nakon operacije, bolesnika treba i dalje intenzivno nadzirati.
Prati se:
- vanjski izgled bolesnika
- vitalne funkcije
- stanje svijesti i bolesnikovo ponašanje
- izlučevine
- rana
- drenaža
- primjena terapije.
Prati se:
- vanjski izgled bolesnika
- vitalne funkcije
- stanje svijesti i bolesnikovo ponašanje
- izlučevine
- rana
- drenaža
- primjena terapije.
Čovječji organizam u stresnim situacijama čuva natrij. U tomu sudjeluje nadbubrežna žlijezda koja je "zadužena" za pripremu organizma za stresne situacije (bijeg ili borba). Nadbubrežna žlijezda tad luči adrenalin, ali i hormon aldosteron koji sudjeluje u regulaciji elektrolita. Svojim djelovanjem aldosteron nakon operacije i anestezije u organizmu zadržava natrij koji čuva vodu u međustaničnom prostoru. Zadržavanjem vode u međustaničnom prostoru prevenira se dehidracija i šok. Zbog toga bolesnik ima na dan operativnog zahvata.
Šok se može razviti i kao posljedica stresa, a tada se krv cirkulacijom preusmjerava u vitalne organe (mozak, pluća i srce ) u cilju održavanja života. Ovaj mehanizam razvijen je tijekom evolucije kako bi se jedinka sačuvala od opasnosti. Važni su bili i mišići kako bi čovjeku omogućili bijeg od opasnih životinja i drugih ugroza, zato su i mišići u takvim situacijama dobro opskrbljeni krvlju i energijom.
Čovječji organizam u stresnim situacijama čuva natrij.
U tomu sudjeluje nadbubrežna žlijezda koja je "zadužena" za pripremu organizma za stresne situacije (bijeg ili borba).
Nadbubrežna žlijezda tad luči adrenalin, ali i hormon aldosteron koji sudjeluje u regulaciji elektrolita.
Svojim djelovanjem aldosteron nakon operacije i anestezije u organizmu zadržava natrij koji čuva vodu u međustaničnom prostoru.
Zadržavanjem vode u međustaničnom prostoru prevenira se dehidracija i šok.
Zbog toga bolesnik ima na dan operativnog zahvata.
Šok se može razviti i kao posljedica stresa.
Tad se krv cirkulacijom preusmjerava u vitalne organe (mozak, pluća i srce) u cilju održavanja života.
Ovaj mehanizam razvijen je tijekom evolucije kako bi se jedinka sačuvala od opasnosti.
Važni su bili i mišići kako bi čovjeku omogućili bijeg od opasnih životinja i drugih ugroza.
Zato su i mišići u takvim situacijama dobro opskrbljeni krvlju i energijom.
Bijeg od opasnosti
Uz intenzivan nadzor svijesti i vitalnih funkcija, bolesniku se omogućuje odmor i miran san, komunikacija s medicinskim osobljem. Provode se svi potrebni postupci zdravstvene njege u cilju postizanja stanja u kojem će bolesnik moći samostalno zadovoljavati osnovne ljudske potrebe. Pritom treba ukloniti bol, žeđ, mučninu i povraćanje, ako se jave zbog operacije i djelovanja opće anestezije.
- uzimanje hrane i tekućine
- eliminaciju otpadnih tvari
- kretanje
- oblačenje
- higijenu tijela
Uz intenzivan nadzor svijesti i vitalnih funkcija, bolesniku se omogućuje:
- odmor
- miran san
- komunikacija s medicinskim osobljem.
Provode se svi potrebni postupci zdravstvene njege.
Njihov je cilj postizanje stanja u kojem će bolesnik moći samostalno zadovoljavati osnovne ljudske potrebe.
Pritom treba ukloniti bol, žeđ, mučninu i povraćanje ako se jave zbog operacije i djelovanja opće anestezije.
- uzimanje hrane i tekućine
- eliminaciju otpadnih tvari
- kretanje
- oblačenje
- higijenu tijela
Uklanjanje bolova, žeđi, mučnine i povraćanja
Prevencija i uklanjanje bolova
Bol se može javiti zbog prestanka djelovanja anestezije, zategnutog zavoja ili udlage, edema i/ili hematoma u rani, drena, neudobnog položaja...
Bol se može javiti zbog:
- prestanka djelovanja anestezije
- zategnutog zavoja ili udlage
- edema i/ili hematoma u rani
- drena
- neudobnog položaja...
Medicinska sestra / medicinski tehničar treba znati:
- lokalizaciju bola
- karakter bola: tup, oštri, pulsirajući, nagli...
- vrijeme trajanja bola.
Bol može smanjiti:
- dobra psihička priprema
- dobar položaj
- popuštanje zategnutosti zavoja, udlage
- , ako nije .
Važno je znati!
Za sve bolove bolesnika koji traju duže od 48 sati treba provjeriti uzrok – infekcija rane.
Uklanjanje žeđi
Žeđ je svjesna želja za pijenjem vode koja se poslije operacije javlja zbog:
- dehidracije
- premedikacije
- gubitka tekućine za vrijeme operacije
- zabrane pijenja tekućine nakon operacije.
Pomoć bolesniku koji ima žeđ:
- vlaženje usnica mokrom gazom
- njega usne šupljine
- primjena propisanih infuzijskih otopina
- davanje tekućine per os po odredbi liječnika.
Žeđ je svjesna želja za pijenjem vode.
Ona se poslije operacije javlja zbog:
- dehidracije
- premedikacije
- gubitka tekućine za vrijeme operacije
- zabrane pijenja tekućine nakon operacije.
Pomoć bolesniku koji ima žeđ:
- vlaženje usnica mokrom gazom
- njega usne šupljine
- primjena propisanih infuzijskih otopina
- davanje tekućine per os po odredbi liječnika.
Pomoć pri javljanju mučnine i povraćanja
Mučnina se javlja kao posljedica djelovanja anestetika i nakupljenoga želučanog sadržaja. Neki bolesnici teže podnose opću anesteziju, a kod pretilih osoba anestetik se duže resorbira.
Pomoć bolesniku koji ima mučninu i/ili povraća:
Mučnina se javlja kao posljedica djelovanja anestetika i nakupljenoga želučanog sadržaja.
Neki bolesnici teže podnose opću anesteziju.
Kod pretilih osoba anestetik se duže resorbira.
Pomoć bolesniku koji ima mučninu i/ili povraća:
- uputiti ga da duboko diše
- savjetovati ga da izbjegava pokrete koji mogu izazvati mučninu i povraćanje
- davati tekućinu na usta samo u malim količinama ako je dozvoljeno zbog zahvata
- obavijestiti liječnika.
- uputiti ga da duboko diše
- savjetovati ga da izbjegava pokrete koji mogu izazvati mučninu i povraćanje
- davati tekućinu na usta samo u malim količinama ako je dozvoljeno zbog zahvata
- obavijestiti liječnika.
Važno je znati!
Ako mučnina i povraćanje kod bolesnika traju duže od 24 sata, po odredbi liječnika treba uvesti nazogastričnu sondu.
Važno!
Ako mučnina i povraćanje kod bolesnika traju duže od 24 sata, po odredbi liječnika treba uvesti nazogastričnu sondu.
Pomoć pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba
Uzimanje hrane i tekućine
Prehrana bolesnika nakon operacije uvjetovana je anestezijom, indikacijom, vrstom i mjestom kirurškog zahvata.
Prehrana bolesnika nakon operacije uvjetovana je:
- anestezijom
- indikacijom
- vrstom i mjestom kirurškog zahvata.
Prehrana bolesnika može biti:
- parenteralna
- totalna parenteralna prehrana
- parcijalna parenteralna prehrana
- enteralna
- uvodi se nazogastrična sonda
- peroralna
- tekuća dijeta
- puna tekuća dijeta
- kašasta dijeta
- dijeta uvjetovana osnovnom bolešću.
Prehrana bolesnika može biti:
- parenteralna
- totalna parenteralna prehrana
- parcijalna parenteralna prehrana
- enteralna
- uvodi se nazogastrična sonda
- peroralna
- tekuća dijeta
- puna tekuća dijeta
- kašasta dijeta
- dijeta uvjetovana osnovnom bolešću.
Bolesnici, ovisno o mjestu operacije na probavnom traktu, mogu imati uvedenu nazogastričnu sondu. Sonda ostaje uvedena dok se ne uspostavi peristaltika. Sve dok je uvedena nazogastrična sonda bolesnik ne smije ništa dobivati na usta niti na sondu.
Bolesnici ovisno o mjestu operacije na probavnom traktu mogu imati uvedenu nazogastričnu sondu.
Sonda ostaje uvedena dok se ne uspostavi peristaltika.
Sve dok je uvedena nazogastrična sonda bolesnik ne smije ništa dobivati na usta niti na sondu.
Čaj ili voda prve su tekućine koje bolesnik smije uzeti kad počinje s peroralnom prehranom nakon operacije. Ako se nakon opće anestezije javi mučnina i povraćanje, prvu tekućinu treba uzeti tek sljedeći dan. Uzima se prvo nekoliko gutljaja, pa se tek nakon par sati može postepeno uzimati i više gutljaja tekućine, ako u međuvremenu nije bilo mučnine, povraćanja, nadutosti, bolova. Prva dva dana bolesnik je na kašastoj dijeti, a zatim na običnoj hrani ili dijeti uvjetovanoj osnovnom bolešću.
Čaj ili voda prve su tekućine koje bolesnik smije uzeti kad počinje s peroralnom prehranom nakon operacije.
Ako se nakon opće anestezije javi mučnina i povraćanje, prvu tekućinu treba uzeti tek sljedeći dan.
- Uzima se prvo nekoliko gutljaja.
- Nakon par sati može se postepeno uzimati i više gutljaja tekućine, ako u međuvremenu nije bilo mučnine, povraćanja, nadutosti, bolova.
Prva dva dana bolesnik je na kašastoj dijeti.
Nakon toga je na običnoj hrani ili dijeti uvjetovanoj osnovnom bolešću.
Eliminacija otpadnih tvari
Mokrenje može biti otežano u prvim satima nakon abdominalne operacije, spinalne anestezije, dehidracije ili psihičkih i fizičkih poteškoća koje mogu imati neki bolesnici.
Postupci koji mogu izazvati podražaj na mokrenje:
- stavljanje bolesnika na toplu noćnu posudu
- uranjanje ruku u toplu vodu
- puštanje vode iz slavine kako bi zvuk otjecanja vode stimulirao mokrenje
- postavljanje bolesnika u sjedeći položaj
- postavljanje paravana.
Mokrenje može biti otežano u prvim satima nakon:
- abdominalne operacije
- spinalne anestezije
- dehidracije
- psihičkih i fizičkih poteškoća koje mogu imati neki bolesnici.
Postupci koji mogu izazvati podražaj na mokrenje:
- stavljanje bolesnika na toplu noćnu posudu
- uranjanje ruku u toplu vodu
- puštanje vode iz slavine kako bi zvuk otjecanja vode stimulirao mokrenje
- postavljanje bolesnika u sjedeći položaj
- postavljanje paravana.
Ako navedeni postupci ne pomognu, liječnik može ordinirati uvođenje urinarnog katetera. Količina primljene i izlučene tekućine treba se izregulirati u roku od 48 sati.
Gastrointestinalni sustav može zbog pripreme za operaciju i djelovanja anestezije prva dva dana biti neaktivan. se normalno uspostavlja krajem prvog ili početkom drugog poslijeoperativnog dana, što se može ustanoviti pojavom vjetrova kod bolesnika ili abdomena, pri čemu se čuju zvukovi crijevne aktivnosti.
Ako navedeni postupci ne pomognu, liječnik može ordinirati uvođenje urinarnog katetera.
Količina primljene i izlučene tekućine treba se izregulirati u roku od 48 sati.
Gastrointestinalni sustav može zbog pripreme za operaciju i djelovanja anestezije prva dva dana biti neaktivan.
se normalno uspostavlja krajem prvog ili početkom drugog poslijeoperativnog dana.
To se može ustanoviti pojavom vjetrova kod bolesnika ili abdomena, pri čemu se čuju zvukovi crijevne aktivnosti.
Uslijed neaktivnosti ili slabije aktivnosti probavnog sustava može se dogoditi da bolesnik nema stolicu prvi dan nakon operacije. Prema odredbi liječnika bolesniku se drugi poslijeoperativni dan može dati supozitorij ili klizma za poticanje peristaltike. Pripazite ako piše cave klizma jer to znači zabranjeno davanje pa bolesniku ne smijete dati klizmu.
Uslijed neaktivnosti ili slabije aktivnosti probavnog sustava može se dogoditi da bolesnik nema stolicu prvi dan nakon operacije.
Prema odredbi liječnika bolesniku se drugi poslijeoperativni dan može dati supozitorij ili klizma za poticanje peristaltike.
Pripazite ako piše cave klizma jer to znači zabranjeno davanje pa bolesniku ne smijete dati klizmu.
Kretanje bolesnika
Bolesnici se nakon operacije i anestezije otežano kreću zbog drenova, urinarnog katetera, nazogastrične sonde, infuzije. Mnogi se boje bolova pa se rijetko aktiviraju što može rezultirati nastankom komplikacija. Najbolja prevencija komplikacija dugotrajnog mirovanja je što ranije ustajanje iz kreveta, a ovisit će o stanju bolesnika i vrsti zahvata. Kad bolesnik prvi puta nakon operacije ustaje iz kreveta obvezno treba biti uz pratnju fizioterapeuta ili medicinske sestre / medicinskog tehničara zbog prevencije pada. Bolesnika treba upozoriti na moguć osjećaj slabosti ili nesvjesticu. Treba ga uputiti da duboko diše i kaže ako se ne osjeća dobro.
Bolesnici se nakon operacije i anestezije otežano kreću zbog:
- drenova
- urinarnog katetera
- nazogastrične sonde
- infuzije.
Mnogi se boje bolova pa se rijetko aktiviraju što može rezultirati nastankom komplikacija.
Najbolja prevencija komplikacija dugotrajnog mirovanja je što ranije ustajanje iz kreveta.
To će ovisiti o stanju bolesnika i vrsti zahvata.
Kad bolesnik prvi puta nakon operacije ustaje iz kreveta obvezno treba biti uz pratnju fizioterapeuta ili medicinske sestre / medicinskog tehničara zbog prevencije pada.
Bolesnika treba upozoriti na moguć osjećaj slabosti ili nesvjesticu.
Treba ga uputiti da duboko diše i kaže ako se ne osjeća dobro.
Prevencija nesvjestice i pada:
- bolesnik sjeda na rub kreveta i njiše nogama zbog poboljšanja cirkulacije
- ako mu se ne vrti, bolesnik uz pomoć medicinske sestre / medicinskog tehničara ustaje i stoji uz krevet
- ako može, bolesnik odmah lagano šeta uz krevet ili to napravi nakon kratkog odmora
- medicinska sestra / medicinski tehničar pozorno promatra bolesnika kako bi na vrijeme uočila/o simptome mučnine, nesvjestice i/ili slabosti (crnilo pred očima, slabost u nogama, žeđ...).
Prevencija nesvjestice i pada:
- bolesnik sjeda na rub kreveta i njiše nogama zbog poboljšanja cirkulacije
- ako mu se ne vrti, bolesnik uz pomoć medicinske sestre / medicinskog tehničara ustaje i stoji uz krevet
- ako može, bolesnik odmah lagano šeta uz krevet ili to napravi nakon kratkog odmora
- medicinska sestra / medicinski tehničar pozorno promatra bolesnika kako bi na vrijeme uočila/o simptome mučnine, nesvjestice i/ili slabosti (crnilo pred očima, slabost u nogama, žeđ...).
Važna napomena:
Držanje za stalak za infuziju nije sigurno kao oslonac zbog kotačića pri prvom ustajanju, zato pri prvom ustajanju, ako infuzija mora teći, stalak pridržava i pratnja. Kasnije, kad bolesnik postane stabilan pri hodu, može ići sam držeći se za stalak, ako infuzija treba i dalje teći.
Važna napomena:
Držanje za stalak za infuziju nije sigurno kao oslonac zbog kotačića pri prvom ustajanju.
Zato pri prvom ustajanju, ako infuzija mora teći, stalak pridržava i pratnja.
Kasnije, kad bolesnik postane stabilan pri hodu, može ići sam držeći se za stalak, ako infuzija treba i dalje teći.
Odijevanje
Odabir odjeće nakon operacije ovisit će o lokaciji rane, drenaži, pokretljivosti bolesnika. Primanje infuzije uvjetovat će vrstu odjeće ovisno o tome gdje pacijent ima pristup venskom putu. Samostalnost pri odijevanju bolesniku će olakšati pidžama na kopčanje. Pidžama treba biti dovoljno velika da ne vrši pritisak na ranu.
Odabir odjeće nakon operacije ovisit će o:
- lokaciji rane
- drenaži
- pokretljivosti bolesnika.
Primanje infuzije uvjetovat će vrstu odjeće ovisno o tome gdje pacijent ima pristup venskom putu.
Samostalnost pri odijevanju bolesniku će olakšati pidžama na kopčanje.
Pidžama treba biti dovoljno velika da ne vrši pritisak na ranu.
Dok bolesnik ima drenove, i za vrijeme ležanja, oblači samo gornji dio pidžame ili majicu, a dolje široke kratke hlače. Treba poticati samostalnost bolesnika pri oblačenju i omogućiti mu da odijene odjeću po svom izboru. Odjeća treba biti čista i suha, zato treba mijenjati pidžamu, ako je onečisti sadržaj drena, sonde ili rane.
Obuća u kojoj bolesnik hoda po odjelu treba biti stabilna, treba imati potplatu koja sprječava klizanje, kako ne bi došlo do pada, neželjenih ozljeda i nepotrebnih komplikacija.
Dok bolesnik ima drenove, i za vrijeme ležanja, oblači samo gornji dio pidžame ili majicu, a dolje široke kratke hlače.
Treba poticati samostalnost bolesnika pri oblačenju i omogućiti mu da odijene odjeću po svom izboru.
Odjeća treba biti čista i suha, zato treba mijenjati pidžamu ako je onečisti sadržaj drena, sonde ili rane.
Obuća u kojoj bolesnik hoda po odjelu treba biti:
- stabilna
- imati potplatu koja sprječava klizanje kako ne bi došlo do pada, neželjenih ozljeda i nepotrebnih komplikacija.
Higijena tijela
Higijenu tijela treba provoditi svaki dan. Nakon operacije, higijena je važna i zbog održavanja čistoće okoline rane. Nepokretne bolesnike uređuje medicinska sestra / medicinski tehničar. Smanjeno pokretni bolesnici osobnu higijenu provode uz pomoć.
Higijenu tijela treba provoditi svaki dan.
Nakon operacije higijena je važna i zbog održavanja čistoće okoline rane.
Nepokretne bolesnike uređuje medicinska sestra / medicinski tehničar.
Smanjeno pokretni bolesnici osobnu higijenu provode uz pomoć.
Prvoga poslijeoperativnog dana bolesnik se umiva i pere zube te prebrisuje tijelo. Kasnije se, ovisno o stanju i drenaži, bolesnik može tuširati.
Prvih dana, dok rana ne zacijeli, treba zaštititi ranu od vlaženja. Ranu može tuširati nakon što zaraste i nakon što se izvade šavovi, osim ako liječnik ne odredi drugačije.
Prvoga poslijeoperativnog dana bolesnik se umiva i pere zube te prebrisuje tijelo.
Kasnije se, ovisno o stanju i drenaži, bolesnik može tuširati.
Prvih dana, dok rana ne zacijeli, treba zaštititi ranu od vlaženja.
Ranu može tuširati nakon što zaraste i izvade se šavovi, osim ako liječnik ne odredi drugačije.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Na zdravstvenim - kliničkim vježbama pripremite bolesničku sobu i sav pribor koji je potreban za bolesnika kojeg ćete dovesti iz sobe za buđenje.
- Planirajte postupke ovisno o dijagnozi i stanju bolesnika.
- Svoju pripremu stavite na Padlet i usporedite je s ostalim učenicima koji su imali bolesnika s istom dijagnozom.
- Raspravite o bilješkama s učenicima u razredu, izvedite zaključke u razgovoru s nastavnikom.
Na zdravstvenim - kliničkim vježbama pripremite bolesničku sobu i sav pribor koji je potreban za bolesnika kojeg ćete dovesti iz sobe za buđenje.
Planirajte postupke ovisno o dijagnozi i stanju bolesnika.
Svoju pripremu stavite na Padlet.
Usporedite je s ostalim učenicima koji su imali bolesnika s istom dijagnozom.
Raspravite o bilješkama s učenicima u razredu, izvedite zaključke u razgovoru s nastavnikom.