Zbrinjavanje bolesnika s drenom/drenažom
Uvod
Tijekom života često se možemo zateći u situacijama u kojima priroda, zbog ljudske nebrige, može pokazati svu svoju nepredvidivu snagu i moć, prema kojoj je čovjek nemoćan.
Danas smo svjedoci brojnih negativnih posljedica zbog klimatskih promjena. Jedna je od njih učestalost obalnih poplava. Tijekom poplave mnogi podrumski prostori mogu biti poplavljeni.
Znate li na koje načine vlasnici uklanjaju vodu iz podrumskih prostorija? Koriste li se određenim spravama i opremom?
Tijekom života često se možemo zateći u situacijama u kojima priroda, zbog ljudske nebrige, može pokazati svu svoju nepredvidivu snagu i moć, prema kojoj je čovjek nemoćan.
Danas smo svjedoci brojnih negativnih posljedica zbog klimatskih promjena.
Jedna je od njih učestalost obalnih poplava.
Tijekom poplave mnogi podrumski prostori mogu biti poplavljeni.
Znate li na koje načine vlasnici uklanjaju vodu iz podrumskih prostorija?
Koriste li se određenim spravama i opremom?
S viškom vode poslije poplave u podrumskoj prostoriji mogli bismo usporediti tekući sadržaj u rani bolesnika poslije operacijskog zahvata. Taj sadržaj (krv, limfa) potrebno je evakuirati jer u prisutnosti tekućine rana ne može zarasti. Vatrogasci se koriste pumpama i cijevima za isušivanje poplavljenih prostorija. Što se radi u cilju uklanjanja štetnog tekućeg sadržaja iz rane? Razmislite! Nakon što proučite sadržaj ove jedinice, usporedite vaša predviđanja s realnom situacijom.
S viškom vode poslije poplave u podrumskoj prostoriji mogli bismo usporediti tekući sadržaj u rani bolesnika poslije operacijskog zahvata.
Taj sadržaj (krv, limfa) potrebno je evakuirati jer u prisutnosti tekućine rana ne može zarasti.
Vatrogasci se koriste pumpama i cijevima za isušivanje poplavljenih prostorija.
Što se radi u cilju uklanjanja štetnog tekućeg sadržaja iz rane?
Razmislite!
Nakon što proučite sadržaj ove jedinice, usporedite vaša predviđanja s realnom situacijom.
Dren/drenaža
Poznajete li ove činjenice?
Što je dren i čemu služi?
- Dren je sredstvo koje omogućava otjecanje tekućeg sadržaja iz rana i tjelesnih ili upalnih šupljina.
- Dren može biti gumena cijev, traka ili gaza uvučena u gumenu cijev, može biti različite debljine ili dužine. Na drenu se nalazi jedan ili više otvora.
- Dren se uvijek postavlja na najniži dio rane ili tjelesnog prostora koji se drenira kako bi se omogućilo eliminiranje tekućeg sadržaja sve dok se nakuplja u tom prostoru.
Što je drenaža?
- Drenaža je postupak kojim se omogućuje odvođenje postojećega patološkog sadržaja kao što je krv, gnoj, limfa i sl. iz kirurške rane.
- Drenira se i zrak, sekret i raspadni produkti iz tjelesnih šupljina.
Drenažni sadržaj
Iz svake rane nakon operacije bolesnika ili ranjavanja neko vrijeme izlazi tekući sadržaj. Normalan sadržaj koji izlazi iz rane prvi dan je krv, a kasnije se očekuje serum. Ako se taj sadržaj ne eliminira, može se naknadno inficirati i s vremenom može postati gnojan.
Kod specijalnih drenova kao što je T-dren, eliminira se žuč. Ne očekuje se krv niti serum. U poslijeoperacijskom periodu pojava krvi u drenu je pokazatelj krvarenja i razvoja komplikacije kod bolesnika. Uz krv kao pokazatelj komplikacije može se pojaviti crijevni sadržaj i gnoj. U drenove se ubrajaju nazogastrična sonda i urinarni kateter. Sadržaj koji se očekuje dreniranjem urinarnog katetera je urin, a želučani se sadržaj očekuje iz nazogastrične sonde.
Iz svake rane nakon operacije bolesnika ili ranjavanja, neko vrijeme izlazi tekući sadržaj.
Normalan sadržaj koji izlazi iz rane prvi dan je krv, a kasnije se očekuje serum.
Ako se taj sadržaj ne eliminira, može se naknadno inficirati i s vremenom može postati gnojan.
Kod specijalnih drenova kao što je T-dren, eliminira se žuč.
Ne očekuje se krv niti serum.
U poslijeoperacijskom periodu pojava krvi u drenu pokazatelj je krvarenja i razvoja komplikacije kod bolesnika.
Uz krv kao pokazatelj komplikacije može se pojaviti crijevni sadržaj i gnoj.
U drenove se ubrajaju:
- nazogastrična sonda
- urinarni kateter.
Sadržaj koji se očekuje dreniranjem urinarnog katetera je urin, a želučani se sadržaj očekuje iz nazogastrične sonde.
Indikacije za drenažu:
- primarno obrađene kirurške rane sa stvaranjem veće količine seruma
- ozljede prsnog koša (operacije na plućima, hematotoraks, pneumotoraks, pleuralni empijem)
- drenaža trbušne šupljine (ascites)
- apscesi (gnojna upala uzrokovana bakterijom)
- flegmone (difuzna upala potkožnog vezivnog tkiva)
- inficirane rane
- inficirane tjelesne šupljine.
- primarno obrađene kirurške rane sa stvaranjem veće količine seruma
- ozljede prsnog koša:
- operacije na plućima
- hematotoraks
- pneumotoraks
- pleuralni empijem
- drenaža trbušne šupljine (ascites)
- apscesi (gnojna upala uzrokovana bakterijom)
- flegmone (difuzna upala potkožnog vezivnog tkiva)
- inficirane rane
- inficirane tjelesne šupljine.
Vrste drenaže
- otvoreni sustav drenaže
- zatvoreni sustav drenaže
- aktivna drenaža
- pasivna drenaža
- otvoreni sustav drenaže
- zatvoreni sustav drenaže
- aktivna drenaža
- pasivna drenaža
Otvoreni sustav drenaže
Sadržaj drena kod otvorenog sustava drenaže slobodno izlazi u postavljenu gazu ili se cijedi u postavljenu sterilnu vrećicu. Rana s otvorenom drenažom često nije dobro zatvorena kirurškim šavom pa ju je potrebno dulje vrijeme zaštititi sterilnim zavojem. Dren kod otvorene drenaže uglavnom nije pa češće treba kontrolirati položaj (nije li se izvukao) i sadržaj (izgled i količinu) drena. Ovakvim načinom dreniranja sadržaja iz rane povećava se rizik od razvoja infekcije. Zato je poteban dodatan oprez pri postupanju s ranom.
Sadržaj drena kod otvorenog sustava drenaže slobodno izlazi u postavljenu gazu ili se cijedi u postavljenu sterilnu vrećicu.
Rana s otvorenom drenažom često nije dobro zatvorena kirurškim šavom pa ju je potrebno dulje vrijeme zaštititi sterilnim zavojem.
Dren kod otvorene drenaže uglavnom nije pa češće treba kontrolirati:
- položaj (nije li se izvukao)
- sadržaj (izgled i količinu) drena.
Ovakvim načinom dreniranja sadržaja iz rane povećava se rizik od razvoja infekcije.
Zato je poteban dodatan oprez pri postupanju s ranom.
Zatvoreni sustav drenaže
Sadržaj drena u zatvorenom sustavu izlazi kroz dren direktno u sabirnu posudu. Sabirne posude mogu biti urinarna vrećica, plastični spremnik (naziva se harmonika) ili bočica. Svrha je postavljanja ovakve drenaže spriječiti nakupljanje tekućeg sadržaja u zatvorenom prostoru. Tekućina unutar zatvorenog prostora pogoduje razmnožavanju mikroorganizama i razvoju infekcije, a pritisak na okolno tkivo i organe sprječava cijeljenje rane. Potrebno je stalno kontrolirati sadržaj i prazniti sabirnu posudu prije nego li se napuni do pola zapremnine. Zatvorenim sustavom drenaže smanjuje se rizik od razvoja infekcije.
Sadržaj drena u zatvorenom sustavu izlazi kroz dren direktno u sabirnu posudu.
Sabirne posude mogu biti:
- urinarna vrećica
- plastični spremnik (naziva se harmonika)
- bočica.
Svrha postavljanja ovakve drenaže je spriječiti nakupljanje tekućeg sadržaja u zatvorenom prostoru.
Tekućina unutar zatvorenog prostora pogoduje razmnožavanju mikroorganizama i razvoju infekcije.
Pritisak na okolno tkivo i organe sprječava cijeljenje rane.
Potrebno je stalno kontrolirati sadržaj i prazniti sabirnu posudu prije nego li se napuni do pola zapremnine.
Zatvorenim sustavom drenaže smanjuje se rizik od razvoja infekcije.
Aktivna drenaža
Sadržaj aktivne drenaže aspirira se u za to namijenjene posude s pomoću negativnog tlaka. Takva drenaža omogućava brže cijeljenje rane jer je održava suhom.
Zbog zatvorenog sustava sprječava se i/ili smanjuje mogućnost ulaska bakterija. Posuda u koju se drenira sadržaj graduirana je i prozirna, što omogućava kontrolu volumena i procjenu dreniranog sadržaja.
U slučaju previsokoga negativnog tlaka mogu nastati oštećenja tkiva.
Sadržaj aktivne drenaže aspirira se u za to namijenjene posude s pomoću negativnog tlaka.
Takva drenaža omogućava brže cijeljenje rane jer je održava suhom.
Zbog zatvorenog sustava sprječava se i/ili smanjuje mogućnost ulaska bakterija.
Posuda u koju se drenira sadržaj graduirana je i prozirna.
To omogućava kontrolu volumena i procjenu dreniranog sadržaja.
U slučaju previsokoga negativnog tlaka mogu nastati oštećenja tkiva.
Pasivna drenaža
Sadržaj drena kod pasivne drenaže drenira se na temelju razlike u tlakovima i gravitacijske sile između tjelesne šupljine i atmosfere. Zato je važno da sabirna posuda uvijek bude postavljena ispod razine tjelesne šupljine koja se drenira. Važno je redovito mijenjati sabirnu posudu (vrećicu) i izmjerenu količinu sadržaja evidentirati na temperaturnu listu.
Sadržaj drena kod pasivne drenaže drenira se na temelju razlike u tlakovima i gravitacijske sile između tjelesne šupljine i atmosfere.
Zato je važno da sabirna posuda uvijek bude postavljena ispod razine tjelesne šupljine koja se drenira.
Važno je redovito mijenjati sabirnu posudu (vrećicu) i izmjerenu količinu sadržaja evidentirati na temperaturnu listu.
Zdravstvena njega bolesnika s drenažom
Vađenje drena
Intervencije medicinske sestre:
- pripremiti pribor
- sterilan set
- sterilni zavojni materijal
- otopine za dezinfekciju rane
- rukavice
- posuda za nečisto
- pripremiti prostor
- prostorija – previjalište treba očistiti i dezinficirati jedan sat prije previjanja
- pripremiti bolesnika
- psihička priprema (objasniti postupak)
- fizička priprema (postavljanje u adekvatan položaj, razodijevanje)
- pripremiti sebe (medicinsko osoblje)
- poštivati pravila asepse
- asistirati pri vađenju drena
- raspremiti pribor
- dezinificirati pribor
- oprati i dezinficirati ruke
Intervencije medicinske sestre:
- pripremiti pribor
- sterilan set
- sterilni zavojni materijal
- otopine za dezinfekciju rane
- rukavice
- posuda za nečisto
- pripremiti prostor
- prostorija – previjalište treba očistiti i dezinficirati jedan sat prije previjanja
- pripremiti bolesnika
- psihička priprema (objasniti postupak)
- fizička priprema (postavljanje u adekvatan položaj, razodijevanje)
- pripremiti sebe (medicinsko osoblje)
- poštivati pravila asepse
- asistirati pri vađenju drena
- raspremiti pribor
- dezinificirati pribor
- oprati i dezinficirati ruke
Abdominalni dren
Abdominalna drenaža pripada pasivnoj zatvorenoj drenaži. Postavlja se kod operacija na abdomenu ako se očekuje stvaranje veće količine seruma koji se luči u prvoj fazi primarnog cijeljenja rane (jedinica Rane).
Abdominalna drenaža pripada pasivnoj zatvorenoj drenaži.
Postavlja se kod operacija na abdomenu ako se očekuje stvaranje veće količine seruma koji se luči u prvoj fazi primarnog cijeljenja rane (jedinica Rane).
Abdominalni dren gumena je cijev s više većih otvora sa strane. Fiksiran je kožnim šavom. Očekuje se dreniranje sukrvavog sadržaja (tkivna tekućina / limfa) do 250 mL tijekom cijelog vremena dreniranja rane.
Kao sabirna posuda postavlja se urinarna vrećica koju treba promijeniti ako se napuni do jedne trećine (jedinica Kateterizacija mokraćnog mjehura – promjena urinarne vrećice).
Dren se vadi drugi ili treći poslijeoperacijski dan, ovisno o količini izdreniranog sadržaja. Patološki sadržaj može biti krv, crijevni sadržaj, gnoj.
Abdominalni dren gumena je cijev s više većih otvora sa strane.
Fiksiran je kožnim šavom.
Očekuje se dreniranje sukrvavog sadržaja (tkivna tekućina / limfa) do 250 mL tijekom cijelog vremena dreniranja rane.
Kao sabirna posuda postavlja se urinarna vrećica koju treba promijeniti ako se napuni do jedne trećine (jedinica Kateterizacija mokraćnog mjehura – promjena urinarne vrećice).
Dren se vadi drugi ili treći poslijeoperacijski dan, ovisno o količini izdreniranog sadržaja.
Patološki sadržaj može biti krv, crijevni sadržaj, gnoj.
Ako se iz rane drenira krv ili crijevni sadržaj, hitno treba obavijestiti liječnika koji će odrediti sljedeća postupanja. Liječnika treba obavijestiti i ako na abdominalni dren izlazi patološki sadržaj, gnoj. U tom slučaju dren se obično ne vadi drugi do treći poslijeoperacijski dan, već ostaje sve dok postoji potreba. Dren se u takvu slučaju ne vadi jer se gnojni sadržaj mora eliminirati iz abdominalne šupljine zbog prevencije težih komplikacija infekcije rane (sepsa). Ponekad se dren , a sadržaj se nakon toga cijedi u gazu ili sterilnu vrećicu (primjeri otvorene drenaže).
Ako se iz rane drenira krv ili crijevni sadržaj, hitno treba obavijestiti liječnika koji će odrediti sljedeća postupanja.
Liječnika treba obavijestiti i ako na abdominalni dren izlazi patološki sadržaj, gnoj.
U tom slučaju dren se obično ne vadi drugi do treći poslijeoperacijski dan, već ostaje sve dok postoji potreba.
Dren se u takvu slučaju ne vadi jer se gnojni sadržaj mora eliminirati iz abdominalne šupljine zbog prevencije težih komplikacija infekcije rane (sepsa).
Ponekad se dren , a sadržaj se nakon toga cijedi u gazu ili sterilnu vrećicu (primjeri otvorene drenaže).
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s abdominalnim drenom:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj (Fowlerov)
- staviti sabirnu vrećicu u odgovarajući položaj (objesiti na rub kreveta)
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- provjeravati prohodnost i ispravnost drena (dren ne smije biti presavinut ili začepljen ugruškom što sprječava prohodnost drena)
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- spriječiti infekciju pri promjeni vrećice
- mjeriti vitalne funkcije
- poticati bolesnika na ustajanje
- paziti da vrećica bude ispod razine mjesta gdje je postavljen dren
- asistirati pri vađenju drena
- dren se vadi skidanjem kožnog šava koji fiksira dren u rani.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s abdominalnim drenom:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj (Fowlerov)
- staviti sabirnu vrećicu u odgovarajući položaj (objesiti na rub kreveta)
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- provjeravati prohodnost i ispravnost drena
- dren ne smije biti presavinut ili začepljen ugruškom što sprječava prohodnost drena
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- spriječiti infekciju pri promjeni vrećice
- mjeriti vitalne funkcije
- poticati bolesnika na ustajanje
- paziti da vrećica bude ispod razine mjesta gdje je postavljen dren
- asistirati pri vađenju drena
- dren se vadi skidanjem kožnog šava koji fiksira dren u rani.
Nazogastrična sonda
Nazogastrična sonda u operiranih se bolesnika postavlja u svrhu dreniranja sadržaja iz želudca. Kod abdominalnih operacija na dijelovima probavnog trakta treba proći neko vrijeme dok se ne uspostavi normalan rad želudca i peristaltika crijeva. Za to vrijeme potrebno je eliminirati sadržaj koji se stvara u želudcu. Sadržaj se skuplja u urinarnu vrećicu koju treba objesiti na rub kreveta kako bi se omogućilo djelovanje gravitacijske sile. Sonda ostaje u želudcu dok postoji potreba (kod svakog bolesnika je to individualno, a ovisi o uspostavljanju funkcije probavnog trakta).
Nazogastrična sonda u operiranih se bolesnika postavlja u svrhu dreniranja sadržaja iz želudca.
Kod abdominalnih operacija na dijelovima probavnog trakta treba proći neko vrijeme dok se ne uspostavi normalan rad želudca i peristaltika crijeva.
Za to vrijeme potrebno je eliminirati sadržaj koji se stvara u želudcu.
Sadržaj se skuplja u urinarnu vrećicu koju treba objesiti na rub kreveta kako bi se omogućilo djelovanje gravitacijske sile.
Sonda ostaje u želudcu dok postoji potreba (kod svakog bolesnika je to individualno, a ovisi o uspostavljanju funkcije probavnog trakta).
Nakon vađenja sonde važno je intenzivno promatrati bolesnika, pratiti njegovo opće stanje i mjeriti vitalne funkcije. Prva 24 sata nakon vađenja sonde, bolesnik ne dobiva ništa per os. Mogu se javiti bolovi u abdomenu, mučnina i povraćanje. U takvim slučajevima odmah treba obavijestiti liječnika. Ako ne nastanu nikakve poteškoće i/ili komplikacije tijekom prva 24 sata nakon vađenja sonde, bolesniku se može dati samo tekućina na usta. U naredna 24 sata može dobiti do dvije čaše čaja ili vode koje treba konzumirati po nekoliko gutljaja.
Nakon vađenja sonde važno je:
- intenzivno promatrati bolesnika
- pratiti njegovo opće stanje
- mjeriti vitalne funkcije.
Prva 24 sata nakon vađenja sonde, bolesnik ne dobiva ništa per os.
Mogu se javiti:
- bolovi u abdomenu
- mučnina
- povraćanje.
U takvim slučajevima odmah treba obavijestiti liječnika.
Ako ne nastanu nikakve poteškoće i/ili komplikacije tijekom prva 24 sata nakon vađenja sonde, bolesniku se može dati samo tekućina na usta.
U naredna 24 sata može dobiti do dvije čaše čaja ili vode koje treba konzumirati po nekoliko gutljaja.
Lašvica
Lašvica je gumena trakica jedan do dva cm širine i dužine do 20 cm. Cilj postavljanja takve drenaže je da se rana ne slijepi i da se po njoj gnoj slijeva kako se ne bi zadržavao u rani. Sadržaj takve otvorene drenaže skuplja se u gazi postavljenoj na rani. Tako se pospješuje liječenje inficirane rane. Lašvica se postavlja u gnojne rane koje imaju dno. Ne može se koristiti za dreniranje šupljina jer nije fiksirana i može upasti u tjelesnu šupljinu. Svaki "strani predmet" se iz tjelesne šupljine može izvaditi samo ponovnim kirurškim zahvatom.
Lašvica je gumena trakica jedan do dva cm širine i dužine do 20 cm.
Cilj postavljanja takve drenaže je da se rana ne slijepi i da se po njoj gnoj slijeva kako se ne bi zadržavao u rani.
Sadržaj takve otvorene drenaže skuplja se u gazi postavljenoj na rani.
Tako se pospješuje liječenje inficirane rane.
Lašvica se postavlja u gnojne rane koje imaju dno.
Ne može se koristiti za dreniranje šupljina jer nije fiksirana i može upasti u tjelesnu šupljinu.
Svaki "strani predmet" iz tjelesne šupljine može se izvaditi samo ponovnim kirurškim zahvatom.
Važno je znati!
- U slučaju kad treba upotrijebiti lašvicu, a nema je na odjelu/ordinaciji, mogu poslužiti sterilne rukavice bez pudera.
- Treba pripremiti sterilnu kompresu i škare, te dva para sterilnih rukavica.
- Prvo se dezinficira radna površina. Nakon higijene ruku rastvori se sterilna kompresa na koju se istresu jedne sterilne rukavice i sterilne škare iz zasebnog omota. Zatim se navuku druge sterilne rukavice.
- Sterilnim škarama izrežu se sterilne rukavice (sa sterilne komprese) na trakice koje mogu poslužiti kao lašvice.
- Ostatak izrezanih trakica može se, ovisno o protokolu ustanove, spremiti u sterilnu posudu u koju se stavi dezinficijens za rane/sluznice.
Važno je znati!
- U slučaju kad treba upotrijebiti lašvicu, a nema je na odjelu/ordinaciji, mogu poslužiti sterilne rukavice bez pudera.
- Treba pripremiti sterilnu kompresu i škare te dva para sterilnih rukavica.
- Prvo se dezinficira radna površina.
- Nakon higijene ruku rastvori se sterilna kompresa na koju se istresu jedne sterilne rukavice i sterilne škare iz zasebnog omota.
- Zatim se navuku druge sterilne rukavice.
- Sterilnim škarama izrežu se sterilne rukavice (sa sterilne komprese) na trakice koje mogu poslužiti kao lašvice.
- Ostatak izrezanih trakica može se ovisno o protokolu ustanove spremiti u sterilnu posudu u koju se stavi dezinficijens za rane/sluznice.
Redon dren
Redon dren pripada zatvorenoj aspiracijskoj drenaži. Uvodi se kako bi se drenirao tekući sadržaj iz tkiva uz pomoć niskoga negativnog tlaka u boci. Takva metoda dreniranja omogućava odstranjivanje sekreta iz rane, pridonosi sljepljivanju rubova rane i bržem cijeljenju.
Redon drenaža primjenjuje se kod operacije dojke, štitnjače, operacija na koštano-zglobnom sustavu, hernije… Očekivani sadržaj je 100-200 mL sukrvice tijekom dva dana dreniranja. Dren se vadi drugi do treći dan poslije operacije, a moguće je i ranije (zbog estetskih razloga kod operacije štitnjače). Dren se neće vaditi dok postoji potreba za dreniranjem.
Ako treba zamijeniti bocu (zbog količine, izgleda sadržaja ili neprisutnosti negativnog tlaka u boci), cijev Redon drena prije odvajanja od sustava aspiracije treba zaklemati hvatalicom po Peannu. Nakon što se novi sustav sa sterilnom bocom u kojoj je negativan tlak dobro spoji na dren, može se otklemati hvatalica po Peannu. Tada treba provjeriti funkcionira li aspiracijska drenaža što se dokazuje laganom aspiracijom sadržaja iz cijevi drena u bocu, čija harmonika mora biti spuštena kao dokaz prisutnosti negativnog tlaka u Redon boci.
Redon dren pripada zatvorenoj aspiracijskoj drenaži.
Uvodi se kako bi se drenirao tekući sadržaj iz tkiva uz pomoć niskoga negativnog tlaka u boci.
Takva metoda dreniranja:
- omogućava odstranjivanje sekreta iz rane
- pridonosi sljepljivanju rubova rane i bržem cijeljenju.
Redon drenaža primjenjuje se kod:
- operacije dojke i štitnjače
- operacija na koštano-zglobnom sustavu
- hernije…
Očekivani sadržaj je 100-200 mL sukrvice tijekom dva dana dreniranja.
Dren se vadi drugi do treći dan poslije operacije, a moguće je i ranije (zbog estetskih razloga kod operacije štitnjače).
Dren se neće vaditi dok postoji potreba za dreniranjem.
Ako treba zamijeniti bocu (zbog količine, izgleda sadržaja ili neprisutnosti negativnog tlaka u boci), cijev Redon drena prije odvajanja od sustava aspiracije treba zaklemati hvatalicom po Peannu.
Nakon što se novi sustav sa sterilnom bocom u kojoj je negativan tlak dobro spoji na dren, može se otklemati hvatalica po Peannu.
Tad treba provjeriti funkcionira li aspiracijska drenaža što se dokazuje laganom aspiracijom sadržaja iz cijevi drena u bocu.
Njena harmonika mora biti spuštena kao dokaz prisutnosti negativnog tlaka u Redon boci.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s Redon drenažom:
- postaviti bolesnika u odgovarajući položaj
- staviti sabirne posude drena u odgovarajući položaj (objesiti na rub kreveta)
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- provjeravati prohodnost i ispravnost drena
- provjeravati ima li negativnog tlaka u boci kontrolom položaja harmonike
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- kontrolirati ulaznu ranu drena
- sprječavati infekciju pri promjeni boce
- kontrolirati operativnu ranu
- mjeriti vitalne funkcije
- poticati bolesnika na ustajanje
- sudjelovati pri vađenju drena
- dren se vadi skidanjem kožnog šava kojim se fiksira dren u rani.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s Redon drenažom:
- postaviti bolesnika u odgovarajući položaj
- staviti sabirne posude drena u odgovarajući položaj (objesiti na rub kreveta)
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- provjeravati prohodnost i ispravnost drena
- provjeravati ima li negativnog tlaka u boci kontrolom položaja harmonike
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- kontrolirati ulaznu ranu drena
- sprječavati infekciju pri promjeni boce
- kontrolirati operativnu ranu
- mjeriti vitalne funkcije
- poticati bolesnika na ustajanje
- sudjelovati pri vađenju drena
- dren se vadi skidanjem kožnog šava kojim se fiksira dren u rani.
Pogledajte videozapis Redon dren i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Redon dren.
Odgovorite na pitanja.
Redon dren
Odgovorite na pitanja:
- Kako se provjerava ima li negativnog tlaka u Redon boci?
- Kako je Redon dren fiksiran da ne ispadne iz rane?
- Kakav sadržaj treba izlaziti na Redon dren?
Odgovorite na pitanja:
- Kako se provjerava ima li negativnog tlaka u Redon boci?
- Kako je Redon dren fiksiran da ne ispadne iz rane?
- Kakav sadržaj treba izlaziti na Redon dren?
Torakalna drenaža
Torakalna drenaža postupak je kod kojeg se uvodi dren u torakalnu šupljinu u cilju eliminacije patološkog sadržaja iz torakalne šupljine. Sadržaj koji treba eliminirati iz torakalne šupljine jer ograničava širenje pluća je krv (hematotoraks), zrak (pneumotoraks), gnoj (piotoraks) i limfa (hilotoraks). Drenaža može biti pasivna preko Heimlichove valvule i po Bülau metodi ili aktivna (aspiracijska) drenaža. Kad se uspostavi normalno širenje pluća, dren se može izvaditi.
Torakalna drenaža postupak je kod kojeg se uvodi dren u torakalnu šupljinu.
Cilj torakalne drenaže eliminacija je patološkog sadržaja iz torakalne šupljine.
Sadržaj koji treba eliminirati iz torakalne šupljine jer ograničava širenje pluća je:
- krv (hematotoraks)
- zrak (pneumotoraks)
- gnoj (piotoraks)
- limfa (hilotoraks).
Drenaža može biti:
- pasivna preko Heimlichove valvule i po Bülau metodi
- aktivna (aspiracijska) drenaža.
Kad se uspostavi normalno širenje pluća dren se može izvaditi.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s torakalnom drenažom:
- kontinuirano pratiti opće stanje bolesnika
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- kontrolirati operacijsku ranu
- mjeriti vitalne funkcije
- pratiti disanje
- kontrolirati ulazne rane drenova
- kontrolirati pravilnu funkciju drena
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- staviti sabirne posude drena u odgovarajući položaj
- drenažni kolektor postavlja se ispod razine prsnog koša
- sprječavati infekciju pri promjeni drenažnog kolektora
- prilikom transfera i transporta bolesnika koristiti hvatalice po Peanu radi dodatne sigurnosti ako dođe do dekonekcije drena i cijevi spojene kolektorom (sprječavanje ulaska pozitivnog zraka u pluća).
- kontinuirano educirati bolesnika
- ako je bolesnik pokretan, treba ga educirati o pravilnom rukovanju drenom
- ne dizati drenažni kolektor iznad razine prsnog koša
- paziti na prelijevanje tekućine u komorama
- asistirati pri vađenju torakalnog drena.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s torakalnom drenažom:
- kontinuirano pratiti opće stanje bolesnika
- promatrati vanjski izgled bolesnika
- kontrolirati operacijsku ranu
- mjeriti vitalne funkcije
- pratiti disanje
- kontrolirati ulazne rane drenova
- kontrolirati pravilnu funkciju drena
- promatrati, mjeriti i evidentirati količinu i izgled izdreniranog sadržaja
- staviti sabirne posude drena u odgovarajući položaj
- drenažni kolektor postavlja se ispod razine prsnog koša
- sprječavati infekciju pri promjeni drenažnog kolektora
- prilikom transfera i transporta bolesnika koristiti hvatalice po Peanu radi dodatne sigurnosti ako dođe do dekonekcije drena i cijevi spojene kolektorom (sprječavanje ulaska pozitivnog zraka u pluća).
- kontinuirano educirati bolesnika
- ako je bolesnik pokretan, treba ga educirati o pravilnom rukovanju drenom
- ne dizati drenažni kolektor iznad razine prsnog koša
- paziti na prelijevanje tekućine u komorama
- asistirati pri vađenju torakalnog drena.
Tko želi znati više!
U nekim kroničnim stanjima primjerice: empijem pleuralne šupljine, bronhopleuralna fistula, razaranje pluća uslijed TBC-a, kirurg procijeni da će biti potrebna dugotrajnija torakalna drenaža. Tad se postavlja Foleyev kateter većeg promjera (28 ch), tzv. pleurostomijski kateter u funkciji torakalng drena.
U nekim kroničnim stanjima kirurg procjenjuje hoće li biti potrebna dugotrajnija torakalna drenaža, primjerice:
- empijem pleuralne šupljine
- bronhopleuralna fistula
- razaranje pluća uslijed TBC-a.
Tad se postavlja Foleyev kateter većeg promjera (28 ch), tzv. pleurostomijski kateter u funkciji torakalng drena.
Heimlichova valvula
Heimlichova valvula je kao jednosmjerni ventil kroz koji je omogućen izlazak sadržaja u ovom slučaju iz pleuralnog prostora, a onemogućeno je vraćanje istog. Gumeni rukavac, koji se nalazi unutar plastičnog kućišta, otvara se prilikom izlaska zraka iz pleuralnog prostora, ali nije moguć povratak zraka niti patološkog sadržaja jer su rukavci spojeni. Pacijent koji ima Heimlichovu valvulu može hodati jer kod takve drenaže nema opasnosti od povratka patološkog sadržaja u pleuralni prostor. Takav je pacijent pokretan, ako to njegovo stanje dozvoljava.
Heimlichova valvula je kao jednosmjerni ventil.
Kroz nju je omogućen izlazak sadržaja u ovom slučaju iz pleuralnog prostora, a onemogućeno je vraćanje istog.
Gumeni rukavac, koji se nalazi unutar plastičnog kućišta, otvara se prilikom izlaska zraka iz pleuralnog prostora.
Nije moguć povratak zraka niti patološkog sadržaja jer su rukavci spojeni.
Pacijent koji ima Heimlichovu valvulu može hodati jer kod takve drenaže nema opasnosti od povratka patološkog sadržaja u pleuralni prostor.
Takav je pacijent pokretan ako to njegovo stanje dozvoljava.
Intervencije medicinske sestre s bolesnikom koji ima Heimlichovu valvulu:
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- prazniti sadržaj plastičnog kućišta u kojem se nalazi rukavac
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- pratiti opće stanje bolesnika
- pratiti disanje
- kontrolirati zavoje na operacijskoj rani
- poticati bolesnika na ustajanje iz kreveta i kretanje
- sprječavati infekciju pri promjeni sabirne posude
- voditi dokumentaciju.
Intervencije medicinske sestre s bolesnikom koji ima Heimlichovu valvulu:
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- prazniti sadržaj plastičnog kućišta u kojem se nalazi rukavac
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- pratiti opće stanje bolesnika
- pratiti disanje
- kontrolirati zavoje na operacijskoj rani
- poticati bolesnika na ustajanje iz kreveta i kretanje
- sprječavati infekciju pri promjeni sabirne posude
- voditi dokumentaciju.
Bülau drenaža
Bülau dren pripada zatvorenoj pasivnoj metodi drenaže. Dren koji se nalazi u prsištu spojen je preko gumene cijevi s bocom koja je do polovine napunjena sterilnom vodom. Boca je začepljena gumenim čepom koji ima dva otvora kroz koje prolaze staklene cjevčice različite dužine. Kraća je cjevčica iznad vode, nije ni s čim spojena, već služi za izlazak onolikog volumena zraka koliki je volumen izdrenirane tekućine iz prsišta. Duža je cjevčica uronjena u vodu, spaja se preko gumene cijevi s torakalnim drenom i tako onemogućava ulazak zraka u prsni koš. Sadržaj se iz prsišta slijeva u bocu prema načelu zatvorenih spojenih posuda.
Bülau dren pripada zatvorenoj pasivnoj metodi drenaže.
Dren koji se nalazi u prsištu spojen je preko gumene cijevi s bocom.
Ona je do polovine napunjena sterilnom vodom.
Boca je začepljena gumenim čepom koji ima dva otvora.
Kroz njih prolaze staklene cjevčice različite dužine.
Kraća je cjevčica iznad vode, nije ni s čim spojena.
Ona služi za izlazak onolikog volumena zraka koliki je volumen izdrenirane tekućine iz prsišta.
Duža je cjevčica uronjena u vodu.
Ona se spaja preko gumene cijevi s torakalnim drenom.
Tako onemogućava ulazak zraka u prsni koš.
Sadržaj se iz prsišta slijeva u bocu prema načelu zatvorenih spojenih posuda.
Intervencije medicinske sestre s bolesnikom koji ima Bülau drenažu:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj
- bolesnik leži na leđima u Fowlerovu položaju
- postaviti sabirnu posudu ispod nivoa bolesnika da voda ne bi pri disanju ušla u pleuralnu šupljinu
- pratiti opće stanje bolesnika
- pratiti disanje
- dren treba zaklemati peanom prije ustajanja bolesnika ili promjene boce
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- zabilježiti razinu vode pri promjeni boce
- sprječavati infekciju pri promjeni boce
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- kontrolirati zavoje na operativnoj rani
- poticati bolesnika na vježbe disanja
- voditi dokumentaciju.
Intervencije medicinske sestre s bolesnikom koji ima Bülau drenažu:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj
- bolesnik leži na leđima u Fowlerovu položaju
- postaviti sabirnu posudu ispod nivoa bolesnika da voda ne bi pri disanju ušla u pleuralnu šupljinu
- pratiti opće stanje bolesnika
- pratiti disanje
- dren treba zaklemati peanom prije ustajanja bolesnika ili promjene boce
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- zabilježiti razinu vode pri promjeni boce
- sprječavati infekciju pri promjeni boce
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- kontrolirati zavoje na operativnoj rani
- poticati bolesnika na vježbe disanja
- voditi dokumentaciju.
Aktivna drenaža toraksa
Aktivna drenaža toraksa pripada zatvorenoj aktivnoj vrsti drenaže. Za postizanje negativnog tlaka torakalni dren spaja se s uređajem koji stvara negativan tlak.
Aktivna drenaža toraksa pripada zatvorenoj aktivnoj vrsti drenaže.
Za postizanje negativnog tlaka torakalni dren spaja se s uređajem koji stvara negativan tlak.
Zadaće medicinske sestre s bolesnikom na aktivnoj drenaži toraksa:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj
- bolesnik leži na leđima u Fowlerovu položaju
- postaviti uređaj za negativni tlak pored kreveta bolesnika
- kontrolirati pravilnu funkciju drena
- pojavljivanje mjehurića zraka u drenažnom kolektoru
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- zaklemati dren hvatalicom po Peannu prije ustajanja bolesnika ili pri promjeni sabirnog kolektora
- sprječavati infekciju pri promjeni sabirnog kolektora
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- educirati bolesnika
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- kontrolirati zavoje na operativnoj rani
- poticati bolesnika na vježbe disanja (duboki udasi i izdasi, te pomoć pri iskašljavanju)
- voditi dokumentaciju.
Zadaće medicinske sestre s bolesnikom na aktivnoj drenaži toraksa:
- staviti bolesnika u odgovarajući položaj
- bolesnik leži na leđima u Fowlerovu položaju
- postaviti uređaj za negativni tlak pored kreveta bolesnika
- kontrolirati pravilnu funkciju drena
- pojavljivanje mjehurića zraka u drenažnom kolektoru
- pratiti funkciju drenaže
- kontrolirati prohodnost drena
- promatrati izgled drenažnog sadržaja
- mjeriti količinu drenažnog sadržaja
- zaklemati dren hvatalicom po Peannu prije ustajanja bolesnika ili pri promjeni sabirnog kolektora
- sprječavati infekciju pri promjeni sabirnog kolektora
- obavijestiti liječnika o promjeni koja odstupa od očekivanog
- educirati bolesnika
- kontrolirati ranu izlaznog mjesta drena i mjesto konekcije drena s drenažnim sustavom
- kontrolirati zavoje na operativnoj rani
- poticati bolesnika na vježbe disanja (duboki udasi i izdasi te pomoć pri iskašljavanju)
- voditi dokumentaciju.
Uklanjanje torakalnog drena
Torakalni dren vadi se kad je uspostavljena potpuna i stabilna reekspanzija plućnog parenhima što liječnik utvrđuje rendgenskom snimkom i auskultacijom pluća. Medicinska sestra / medicinski tehničar asistira pri zahvatu koji se provodi po pravilima asepse.
Torakalni dren vadi se kad je uspostavljena potpuna i stabilna reekspanzija plućnog parenhima.
Liječnik to utvrđuje rendgenskom snimkom i auskultacijom pluća.
Medicinska sestra / medicinski tehničar asistira pri zahvatu koji se provodi po pravilima asepse.
Pogledajte videozapis Vađenje torakalnog drena i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Vađenje torakalnog drena.
Odgovorite na pitanja.
Vađenje torakalnog drena
Odgovorite na pitanja:
- Tko skida zavoje oko torakalnog drena?
- Koje upute treba dati bolesniku neposredno prije vađenja torakalnog drena?
- Čime se zatvara rana insercije drena nakon vađenja drenažne cijevi?
Odgovorite na pitanja:
- Tko skida zavoje oko torakalnog drena?
- Koje upute treba dati bolesniku neposredno prije vađenja torakalnog drena?
- Čime se zatvara rana insercije drena nakon vađenja drenažne cijevi?
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Na kliničkim vježbama provodite zadaće medicinske sestre / medicinskog tehničara s bolesnicima koji imaju pasivnu drenažu.
- Pratite više bolesnika i upišite opažanja u 2. tablicu.
- Zapažanja usporedite s ostalim učenicima na satu i komentirajte s nastavnikom moguća podpitanja vezana uz usporedbu tabličnih prikaza.
- Na kliničkim vježbama provodite zadaće medicinske sestre / medicinskog tehničara s bolesnicima koji imaju pasivnu drenažu.
- Pratite više bolesnika i upišite opažanja u 2. tablicu.
- Zapažanja usporedite s ostalim učenicima na satu.
- Komentirajte s nastavnikom moguća podpitanja vezana uz usporedbu tabličnih prikaza.