Uzimanje iskašljaja za laboratorijske pretrage
Uvod
Jeste li znali da je tuberkuloza vodeća zarazna bolest od koje umire najviše ljudi u svijetu? Svake godine oboli oko 10 milijuna ljudi, a 1,4 milijuna osoba umire. Čovjekov dišni sustav, kao najotvoreniji organski sustav, osim uzročnika tuberkuloze često dolazi u doticaj i s velikim brojem drugih mikroorganizama koji uzrokuju respiratorne infekcije. Jeste li znali da je karcinom pluća na prvom mjestu po smrtnosti u Europi?
Kako ćemo izabrati pravi način liječenja velikog broja različitih respiratornih infekcija i malignih bolesti? Brzom i adekvatnom dijagnozom.
Kašalj je automatski refleks (radi bez čovjekove volje).
Njime se iz dišnih puteva izbacuje iskašljaj.
Znate li da sastav, izgled i količina iskašljaja mogu upućivati na postojanje bolesti?
Saznajmo kako adekvatnom analizom iskašljaja možemo:
- pobliže razjasniti uzrok kašlja, količinu i izgled iskašljaja
- prevenirati ili liječiti brojne upalne respiratorne bolesti
- smanjiti rezistenciju bakterija na antibiotike.
Saznajmo kako adekvatnom analizom iskašljaja možemo pobliže razjasniti uzrok kašlja, količinu i izgled iskašljaja, prevenirati ili liječiti brojne upalne respiratorne bolesti te smanjiti bakterija na antibiotike.
Anatomija dišnog sustava
Kašalj i iskašljaj
Kašalj (lat. tussis) je zaštitni refleks kojim se izbacuju sve strane čestice i nadražujuće tvari iz dišnih puteva. Kašljem se organizam štiti od inhalacije iritansa, eliminira se sekret iz donjih dišnih putova i sprječava .
Kašalj (lat. tussis) je zaštitni refleks kojim se izbacuju sve strane čestice i nadražujuće tvari iz dišnih puteva.
Kašljem se organizam štiti od:
- inhalacije iritansa
- eliminira se sekret iz donjih dišnih putova
- sprječava se
Nakon ponavljanja anatomije i usvajanja tekstualnog dijela o kašlju, pogledajte videozapis Kašljanje, razmislite i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Kašljanje.
Razmislite i odgovorite na pitanja.
Kašljanje
Odgovorite na pitanja:
- Prema vašem mišljenju koja je uloga refleksne radnje kašljanja?
- Zašto stavljamo ruku ispred usta tijekom kašljanja?
- Koji mišić sudjeluje u refleksnoj radnji kašljanja?
Odgovorite na pitanja:
- Koju ulogu ima refleksna radnja kašljanja?
- Zašto stavljamo ruku ispred usta tijekom kašljanja?
- Koji mišići sudjeluju u refleksnoj radnji kašljanja?
Iskašljaj (lat. sputum) je sadržaj donjih dišnih puteva koji se izbacuje kašljem. Epitelne stanice, koje oblažu zidove dišnih puteva kao obrambeni mehanizam, izluče kod zdravih osoba za 24 sata oko 100 ml sluzi. U izlučenu sluz talože se i lijepe čestice iz udahnutog zraka (bakterije, virusi, pelud...) te potiču reakciju sluznice u vidu lučenja dodatne sluzi i nakupljanja protuupalnih stanica. Stalni pokreti trepetljika epitelnih stanica pokreću sluz prema ždrijelu, gdje se ona skuplja, miješa sa slinom i najčešće guta.
Iskašljaj (lat. sputum) je sadržaj donjih dišnih puteva koji se izbacuje kašljem.
Epitelne stanice oblažu zidove dišnih puteva.
One, kao obrambeni mehanizam, izluče kod zdravih osoba za 24 sata oko 100 ml sluzi.
U izlučenu sluz talože se i lijepe čestice iz udahnutog zraka (bakterije, virusi, pelud...).
Osim toga potiču reakciju sluznice što dovodi do:
- lučenja dodatne sluzi
- nakupljanja protuupalnih stanica.
Stalni pokreti trepetljika epitelnih stanica pokreću sluz prema ždrijelu.
Tamo se ona skuplja, miješa sa slinom i najčešće guta.
Veća količina nakupljene sluzi izaziva pojavu kašlja koji omogućava da se sluz kao iskašljaj izbacuje iz dišnih puteva u vanjsku sredinu. Kod bolesti organa za disanje iskašljaj postaje obilniji te može sadržavati bakterije, leukocite, gnoj, eritrocite, plućni i tumorske stanice. Kod osoba u kojih se stvara obilje sekreta (pušači, osobe s alergijom) te kod nepokretnih važno je što češće iskašljavanje sekreta iz donjih dišnih puteva radi sprečavanja respiratornih komplikacija (upale bronha, upale pluća).
Kod osoba s bolestima organa za disanje mijenja se količina, sastav, izgled i zadah iskašljaja. Budući da iskašljaj može biti zarazan, za širenja zaraze najbolje je upotrijebiti jednokratne papirnate maramice koje odmah po korištenju treba baciti.
Veća količina nakupljene sluzi izaziva pojavu kašlja.
On omogućava da se sluz kao iskašljaj izbacuje iz dišnih puteva u vanjsku sredinu.
Kod bolesti organa za disanje iskašljaj postaje obilniji i sadrži:
- veće količine sluzi i bakterija
- puno leukocita, nekad i eritrocita
- plućni i tumorske stanice od osoba u kojih se stvara obilje sekreta (pušači, osobe s alergijom)
Kod nepokretnih važno je što češće iskašljavanje sekreta iz donjih dišnih puteva radi sprečavanja respiratornih komplikacija (upale bronha, upale pluća).
Kod osoba s bolestima organa za disanje, mijenja se sastav, količina, izgled i zadah iskašljaja.
Pogledajte videozapis Iskašljavanje, povezan s prethodnim tekstom o iskašljaju, i odgovorite na pitanje.
Iskašljavanje
Odgovorite na pitanje:
1. Zašto se preporučuje iskašljavanje iskašljaja u papirnate maramice?
Odgovorite na pitanje:
1. Zašto se preporučuje iskašljavanje iskašljaja u papirnate maramice?
Laboratorijska analiza iskašljaja
1. Makroskopski pregled iskašljaja – izgled iskašljaja, količina iskašljaja
Ponekad u iskašljaju može biti prisutna mala ili veća količina krvi kao posljedica različitih bolesti dišnog sustava.
Kliknite na karticu i saznajte što je hemoptiza.
- Iskašljavanje male količine krvi, primjese krvi, kao posljedica oštećenja kapilara ili manjih krvnih žila bronha naziva se hemoptiza.
Kliknite na karticu i saznajte što je hemoptoa.
- Iskašljavanje većih količina krvi kao posljedica oštećenja krvnih žila bronha ili pluća zbog bolesti naziva se hemoptoa.
Količina iskašljaja
Količina iskašljaja varira jer ga mnogi bolesnici gutaju, a ne iskašljavaju. Ako je potrebno izmjeriti količinu iskašljaja tijekom 24 sata, bolesniku dajemo prozirnu graduiranu posudu u koju iskašljava iskašljaj.
Gnojni je iskašljaj neprijatnog mirisa (zaudara) i najčešće ga iskašljavaju bolesnici s ili .
Količina iskašljaja varira jer ga mnogi bolesnici gutaju, a ne iskašljavaju.
Ako je potrebno izmjeriti količinu iskašljaja tijekom 24 sata, bolesniku dajemo prozirnu graduiranu posudu u koju iskašljava iskašljaj.
Gnojni je iskašljaj:
- neprijatnog mirisa (zaudara)
- najčešće ga iskašljavaju bolesnici s ili
2. Mikroskopski pregled iskašljaja – biokemijski, citološki, mikrobiološki
Kliknite na karticu i pročitajte što je biokemijska analiza iskašljaja.
- Biokemijskom analizom iskašljaja utvrđuje se sastav iskašljaja (organski i anorganski spojevi).
- Uzorak se uzima u kemijski čistu posudicu i šalje se na analizu u biokemijski laboratorij.
Kliknite na karticu i pročitajte što je citološka analiza iskašljaja.
- Citološkom se analizom u obojenom razmazu iskašljaja mikroskopski traže stanice upale ili tumora.
- Uzorak se uzima u kemijski čistu posudicu i šalje se na analizu u citološki laboratorij.
Kliknite na karticu i pročitajte što je mikrobiološka analiza iskašljaja.
- Mikrobiološkom analizom sputuma dokazuje se prisustvo bakterija, virusa, gljivica.
- Uzorak se uzima u sterilnu posudicu i dostavlja se u mikrobiološki laboratorij.
Biokemijskom analizom iskašljaja utvrđuje se sastav iskašljaja (organski i anorganski spojevi).
Uzorak se uzima u kemijski čistu posudicu i šalje se na analizu u biokemijski laboratorij.
Citološkom se analizom u obojenom razmazu iskašljaja mikroskopski traže stanice upale ili tumora.
Uzorak se uzima u kemijski čistu posudicu i šalje se na analizu u citološki laboratorij.
Mikrobiološkom analizom sputuma dokazuje se prisustvo:
- bakterija
- virusa
- gljivica.
Uzorak se uzima u posudicu i dostavlja u mikrobiološki laboratorij.
Opća pravila za uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu
- Uzorak je potrebno uzeti sterilnim priborom i na ispravan način.
- Za mikrobiološku analizu uzima se iskašljaj, a ne slina (iskašljaj nastaje kao produkt upale u donjim dišnim putevima, dok slina nastaje u žlijezdama slinovnicama).
- Uzorak je potrebno uzeti prije primjene antimikrobne terapije.
- Nužno je spriječiti kontaminaciju uzetog uzorka iskašljaja.
- Potrebno je uzeti 5 - 10 mL iskašljaja.
- Uzorak iskašljaja potrebno je dostaviti u predviđenom vremenskom periodu u mikrobiološki laboratorij uz uputnicu.
- Uzorak je potrebno uzeti sterilnim priborom i na ispravan način.
- Za mikrobiološku analizu uzima se iskašljaj, a ne slina (iskašljaj nastaje kao produkt upale u donjim dišnim putevima, a slina nastaje u žlijezdama slinovnicama).
- Uzorak je potrebno uzeti prije primjene antimikrobne terapije.
- Važno je spriječiti kontaminaciju uzetog uzorka iskašljaja.
- Potrebno je uzeti dovoljnu količinu iskašljaja.
- Uzorak iskašljaja potrebno je dostaviti u predviđenom vremenskom periodu, u mikrobiološki laboratorij, uz uputnicu.
Priprema pribora za uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu
Postupak uzimanja iskašljaja za mikrobiološku analizu
Pogledajte videozapis Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu.
Odgovorite na pitanja.
Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu
Odgovorite na pitanja:
- Zašto neposredno prije uzimanja iskašljaja za mikrobiološku analizu bolesnik ne smije prati zube pastom za zube i ispirati usta antisepticima?
- Zašto je važno pravilno otvaranje, odlaganje i vraćanje poklopca na posudicu za uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu?
- Koja radnja pomaže bolesniku da lakše izbaci iskašljaj u posudicu za mikrobiološku analizu?
Odgovorite na pitanja:
- Zašto neposredno prije uzimanja iskašljaja za mikrobiološku analizu bolesnik ne smije prati zube pastom za zube i ispirati usta antisepticima?
- Zašto je važno pravilno otvaranje, odlaganje i vraćanje poklopca na posudicu za uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu?
- Koja radnja pomaže bolesniku da lakše izbaci iskašljaj u posudicu za mikrobiološku analizu?
Inducirani iskašljaj
Kad bolesnik ne može iskašljati iskašljaj, pristupa se uzimanju induciranog iskašljaja. Nakon ispiranja usta vodom, bolesnik se inhalira s oko 25 mL 3 - 10 % aerosola tople fiziološke otopine, 10 - 20 minuta. Nakon inhalacije bolesnik miruje oko 10 minuta i potom iskašljava iskašljaj. Daljnji je postupak isti kao kod iskašljaja dobivenog iskašljavanjem. U popratnoj dokumentaciji potrebno je naznačiti da je uzorak induciran jer njegov vodenast izgled može upućivati na slinu.
Kad bolesnik ne može iskašljati iskašljaj, pristupa se uzimanju induciranog iskašljaja.
Nakon ispiranja usta vodom, bolesnik se inhalira s oko 25 ml 3 - 10 % aerosola tople fiziološke otopine (0,9% NaCl), 10 - 20 minuta.
Nakon inhalacije bolesnik miruje oko 10 minuta i potom iskašljava iskašljaj.
Daljnji je postupak isti kao kod iskašljaja dobivenog iskašljavanjem.
U popratnoj dokumentaciji potrebno je naznačiti da je uzorak induciran jer njegov vodenast izgled može upućivati na slinu.
Inhalacija kojom se inducira iskašljaj
Tko želi znati više
Nastavna jedinica " respiratornih komplikacija" poželjna je podloga za usvajanje nastavne jedinice "Uzimanje iskašljaja za laboratorijske pretrage". Jedinica "Postupak održavanja prohodnosti i aspiracija traheobronhalnog stabla kroz tubus/kanilu" dobar je nastavak na jedinicu uzimanja iskašljaja jer učenik proširuje svoje znanje o uzimanju iskašljaja za mikrobiološku pretragu invanzivnim putem.
Osim ekspektoriranog iskašljaja, kad bolesnik sam iskašljava, postoji i invanzivna metoda uzimanja iskašljaja. Aspiracija traheobronhalnog stabla / bronhoaspiracija je invanzivna metoda kad se s pomoću aspiracijskog katetera, spojenog na vakum aspirator, aspirira sekret iz traheje ili bronha, kad bolesnik sam ne može iskašljati iskašljaj. Sterilni se kateter uvodi kroz usta ili nos, trahealnu stomu, traheostomni tubus ili endotrahealni tubus te se aspirirani sekret šalje na mikrobiološku analizu.
Osim ekspektoriranog iskašljaja, kad bolesnik sam iskašljava, postoje i invanzivne metode uzimanja iskašljaja u intubiranih bolesnika.
Aspiracija traheobronhalnog stabla invanzivna je metoda kad se s pomoću aspiracijskog katetera aspirira sekret iz traheje.
Nakon toga uzorak se šalje na mikrobiološku analizu.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
Iskašljaj kao produkt kašlja vrijedan je dijagnostički uzorak za otkrivanje različitih bolesti dišnog sustava, od upale do karcinoma.
U digitalnom alatu Popplet napravite umnu mapu čiji je središnji pojam iskašljaj:
- jedan ogranak sadrži pojmove vezane uz pregled iskašljaja (izgled, količina, miris)
- drugi ogranak sadrži pojmove vezane uz mikroskopski pregled iskašljaja (biokemijska analiza, citološka analiza i mikrobiološka analiza)
- pojmove vezane uz ogranak mikrobiološka analiza iskašljaja razgranajte u podogranak.
Iskašljaj kao produkt kašlja vrijedan je dijagnostički uzorak za otkrivanje različitih bolesti dišnog sustava, od upale do karcinoma.
U digitalnom alatu Popplet napravite umnu mapu čiji je središnji pojam iskašljaj:
- jedan ogranak sadrži pojmove vezane uz različite načine laboratorijske pretrage iskašljaja
- drugi ogranak sadrži sve pojmove koje smatrate važnima vezano uz mikrobiološku pretragu iskašljaja.