Mjerenje pulsa
Uvod
Mjerenje pulsa svakodnevni je postupak koji provode zdravstveni djelatnici, no može se mjeriti i kod aktivnih i rekreativnih sportaša.
Pogledajte videozapis, razmislite i odgovorite na sljedeća pitanja:
- Kako možete izmjeriti puls nakon rekreacije?
- Mjenjaju li se vrijednosti pulsa nakon provedene aktivnosti?
Mjerenje pulsa nakon trčanja/rekreacije
Mjerenje pulsa svakodnevni je postupak koji provode zdravstveni djelatnici.
Puls se također mjeri i kod aktivnih i rekreativnih sportaša.
- Gdje se puls može napipati na tijelu?
- Na što mogu upućivati izmjerene vrijednosti pulsa?
Riješite 1. kviz i ponovite fiziologiju srca.
Puls
Puls je niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka nastalih potiskivanjem krvi, odnosno kontrakcijama lijeve klijetke srca. Arterijske stijenke ritmično se šire kako srce pumpa krv, a to ritmično širenje je puls. Puls se može palpirati na mjestima gdje postoji tvrda podloga ispod arterije (kost) i gdje se arterije nalaze blizu površine (koža). Puls je jedna od vitalnih funkcija i zato ju je važno redovito mjeriti i dokumentirati izmjerene vrijednosti kod svih hospitaliziranih .
Puls je niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka nastalih potiskivanjem krvi odnosno kontrakcijama lijeve klijetke srca.
Arterijske stijenke ritmično se šire kako srce pumpa krv, a to ritmično širenje je puls.
Puls se može palpirati:
- na mjestima gdje postoji tvrda podloga ispod arterije (kost)
- na mjestima gdje se arterije nalaze blizu površine (koža).
Puls je jedna od vitalnih funkcija i zato ju je važno redovito mjeriti i dokumentirati izmjerene vrijednosti kod svih hospitaliziranih .
Jeste li opazili da ljudi koji mjere puls gledaju na sat?
Zašto to rade, ako im sat nije "pametan sat"?
Kliknite na karticu i doznajte odgovor.
- Puls je jedini vitalni znak uz disanje koji se može ustanoviti bez specijalnih pomagala.
- Puls se palpira prstima ruke i pritom se mjeri vrijeme u sekundama.
- Za mjerenje vremena najčešće se upotrebljava sat.
Mjerenje pulsa
Priprema i procjena općeg stanja bolesnika prije mjerenja pulsa
Prije samog postupka mjerenja pulsa potrebno je provesti određene pripreme kako bi izmjerene vrijednosti pulsa bile što pouzdanije. Zato se procjenjuje bolesnika i uvjete u kojima se nalazi.
Prilikom ulaska u bolesničku sobu potrebno je:
- predstaviti se
- identificirati bolesnika
- procijeniti potrebu za mjerenjem pulsa kod bolesnika.
Prije samog postupka mjerenja pulsa naprave se određene pripreme kako bi izmjerene vrijednosti pulsa odražavale pravo stanje.
Zato se procjenjuje bolesnika i uvjete u kojima se nalazi.
Prilikom ulaska u sobu potrebno je:
- predstaviti se
- identificirati pacijenta
- procijeniti potrebu za mjerenjem pulsa kod pacijenta.
Zadatci medicinske sestre/tehničara u postupku mjerenja pulsa:
- prilikom procjene općeg stanja bolesnika i potrebe za mjerenjem pulsa, bolesniku se objašnjava svrha, važnost i postupak mjerenja pulsa te se bolesniku dopušta postavljanje pitanja
- razgovorom se provjeri opće stanje bolesnika i je li neposredno prije doživio neko uzbuđenje ili fizički napor
- tijekom razgovora s bolesnikom provede se i procjena čimbenika koji utječu na vrijednost pulsa (kardiovaskularni status, lijekovi, dob, spol, tjelesna temperatura, uzbuđenje, stres…)
- povišenje temperature za 1°C može ubrzati puls za deset otkucaja u minuti (uzbuđenje i stres ubrzavaju puls, kao i neki lijekovi, dok ga drugi lijekovi usporavaju)
- nakon razgovora s bolesnikom određuje se mjesto mjerenja pulsa kod bolesnika
- na nekim arterijama puls se teže palpira zbog aterosklerotskih promjena ili traume (moguće je da bolesnik ima postavljen venski put u blizini mjesta pogodnog za palpaciju... postoji niz slučajeva koji mogu otežati palpiranje na određenoj arteriji – poznavanje svih mjesta palpacije pomaže u procjeni i donošenju odluke o izboru arterije za mjerenje frekvencije pulsa)
- potrebna je procjena o vremenu proteklom od tjelesne aktivnosti jer svaki fizički napor može ubrzati puls
- nakon procjene općeg stanja, bolesnika se zamoli da miruje jedno vrijeme i pričeka najmanje pet minuta što je dovoljno za smirivanje pulsa.
Prilikom procjene o potrebi za mjerenjem pulsa bolesniku treba objasniti:
- svrhu
- važnost
- postupak mjerenja.
Osim toga bolesniku treba dopustiti postavljanje pitanja.
U razgovoru treba provjeriti bolesnikovo stanje:
- je li uzbuđen
- je li nedavno imao neki fizički napor?
Procjena o vremenu proteklom od tjelesne aktivnosti je potrebna jer svaki fizički napor može ubrzati puls.
Nakon procjene treba zamoliti bolesnika da miruje jedno vrijeme i pričeka najmanje pet minuta.
To je dovoljno za smirivanje pulsa.
Procjena čimbenika koji utječu na vrijednost pulsa (kardiovaskularni status, lijekovi, dob, spol, tjelesna temperatura, uzbuđenje, stres…).
Povišenje temperature za 1°C može ubrzati puls za deset otkucaja u minuti.
Uzbuđenje i stres ubrzavaju puls, kao i neki lijekovi, dok ga drugi lijekovi usporavaju.
Procjena mjesta mjerenja pulsa kod pacijenta.
Na nekim arterijama puls se teže palpira zbog aterosklerotskih promjena ili traume.
Moguće je da bolesnik ima postavljen venski put u blizini mjesta pogodnog za palpaciju... Postoji niz slučajeva koji mogu otežati palpiranje na određenoj arteriji.
Poznavanje svih mjesta palpacije pomoći će u procjeni i donošenju odluke o izboru arterije za mjerenje frekvencije pulsa.
Dok bolesnik miruje pet minuta, priprema se pribor:
- sat sa sekundarnim mehanizmom ili zaporni sat (štoperica), mobitel...
- za određivanje dužine mjerenja frekvencije pulsa koja treba trajati jednu minutu
- crvena boja (olovka)
- crvenom bojom upisuje se puls na temperaturnu listu
- sestrinska dokumentacija
- izmjerene vrijednosti pulsa upisuju se na temperaturnu listu bolesnika
Dok bolesnik miruje pet minuta, priprema se pribor:
- sat sa sekundarnim mehanizmom ili zaporni sat (štoperica), mobitel...
- crvena boja (olovka)
- sestrinska dokumentacija.
Načini i mjesta palpacije pulsa
Puls se utvrđuje palpacijom/pipanjem i to najčešće na perifernim arterijama. Palpira se jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta ili drugog, trećeg i četvrtog prsta tako da se blago pritisne arterija bliže površini. Bolesnicima u bolnici najbolje je mjeriti frekvenciju pulsa u jutarnjim satima, prije ustajanja iz kreveta, kad se dobiju realne vrijednosti na koje nije utjecala fizička aktivnost osobe kojoj se mjeri vrijednost frekvencije pulsa.
Puls se utvrđuje palpacijom/pipanjem i to najčešće na perifernim arterijama.
Palpira se jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta ili drugog, trećeg i četvrtog prsta tako da se blago pritisne površinska arterija.
Bolesnicima u bolnici je najbolje mjeriti frekvenciju pulsa u jutarnjim satima, prije ustajanja iz kreveta.
Tad se dobiju realne vrijednosti na koje nije utjecala fizička aktivnost osobe kojoj se mjeri vrijednost frekvencije pulsa.
Važno je znati!
Nikada ne treba palpirati puls palcem jer palac ima svoj vlastiti puls pa bi mogli umjesto izmjeriti frekvenciju vlastitog pulsa.
Važno!
Nikada ne treba palpirati puls palcem jer palac ima svoj vlastiti puls pa bi mogli umjesto izmjeriti frekvenciju vlastitog pulsa.
Najčešće se palpira puls na arteriji radialis, no može se palpirati i na drugim arterijama. Arterija radialis je najpristupačnija, nije potrebno osobu posebno pripremati niti razodijevati.
Dovoljno je samo malo povući rukav prema gore i tako osloboditi mjesto za palpiranje pulsa. Arterija radialis nalazi se na unutarnjoj strani podlaktice u predjelu ručnog zgloba iznad palca.
Bolesnika ne treba posebno pripremati jer se ne treba ustajati, skidati odjeću ili posebno namještati. Ne treba otkrivati intimne dijelove tijela.
Najčešće se palpira puls na arteriji radialis, no može se pipati i na drugim arterijama.
Arterija radialis je najpristupačnija jer nije potrebno osobu posebno pripremati:
- ne treba se ustajati i namještati
- ne treba skidati odjeću
- ne treba otkrivati intimne dijelove tijela.
Dovoljno je samo malo povući rukav prema gore i tako osloboditi mjesto za palpiranje pulsa.
Arterija radialis nalazi se na unutarnjoj strani podlaktice u predjelu ručnog zgloba iznad palca.
Palpiranje arterije radialis i uređaji za mjerenje vremena u sekundama
Prilikom mjerenja pulsa treba se koristiti uređajima kojima se može precizno izmjeriti vrijeme izvođenja postupka. Najčešće se puls provjerava jednu minutu, ali prema procjeni (u slučaju ...) može se mjeriti dvije minute ili dulje.
Puls se može registrirati/dokazati i različitim pomagalima. Moguća je stetoskopom nakon postavljanja membrane stetoskopa (pojačava jačinu zvuka) u visini srca. To je apikalni puls. Ponekad bolesnici mogu biti monitorirani pa puls nije potrebno palpirati jer se sve može očitati, ali i čuti preko monitora. Pulsni oksimetar, koji inače služi za mjerenje zasićenja kisikom (saturacija) (SpO2), može se koristiti za podatak o frekvenciji pulsa.
Puls se može registrirati/dokazati i različitim pomagalima.
Moguća je auskultacija stetoskopom nakon postavljanja membrane stetoskopa (pojačava jačinu zvuka) u visini srca.
To je apikalni puls.
Ponekad bolesnici mogu biti monitorirani pa puls nije potrebno palpirati jer se sve može očitati i čuti preko monitora.
Pulsni oksimetar, koji inače služi za mjerenje zasićenja kisikom (saturacija) (SpO2), može se koristiti za podatak o frekvenciji pulsa.
Načini registriranja pulsa
Puls se može registrirati/dokazati različitim načinima i pomagalima.
Mjesta na tijelu na kojima se mjeri puls.
Obilježja pulsa
Kad se počne palpirati arterija zbog mjerenja pulsa, ne treba usmjeriti pažnju samo na brojenje otkucaja. Pri palpaciji pulsa potrebno je obratiti pozornost i na ostale karakteristike pulsa. Kao prvo, prati se učestalost - , pravilnost - , te brzina uspona i širenja pulsnog vala - amplituda.
Medicinske sestre / medicinski tehničari moraju prepoznati odstupanja i na vrijeme upozoriti liječnike na pojavu nepravilnosti.
Kad se počne palpirati arterija zbog mjerenja pulsa, ne treba usmjeriti pažnju samo na brojenje otkucaja.
Pri palpaciji pulsa potrebno je obratiti pozornost i na ostale karakteristike pulsa:
- učestalost -
- pravilnost -
- brzinu uspona i širenja pulsnog vala - amplitudu.
Medicinske sestre / medicinski tehničari moraju prepoznati odstupanja i na vrijeme upozoriti liječnike na pojavu nepravilnosti.
Prilikom palpiranja pulsa osjete se pulsni valovi koje treba početi brojiti. Treba znati da ne mora uvijek biti isti razmak između otkucaja. Može se dogoditi da otkucaji budu teže pipljivi. Kod nekih osoba osjeti se da je puls gotovo nemoguće potisnuti. Ponekad se ne može biti siguran jesu li svi otkucaji nabrojeni zbog brzine udaranja valova o stijenke krvne žile. Takva odstupanja mogu biti znakovi nekih bolesti, ali i fizioloških stanja koja se na taj način manifestiraju. Kako bi se moglo uočiti nepravilnosti u otkucajima srca, treba palpirati puls tijekom cijele jedne minute. Za uspješnije prepoznavanje nepravilnosti u frekvenciji i ritmu pulsa, pogledajte sljedeći video.
Prilikom palpiranja pulsa osjetit ćete pulsne valove.
Počnite ih brojiti.
Morate znati da ne mora uvijek biti isti razmak između otkucaja.
Može se dogoditi da otkucaji budu teže pipljivi.
Kod nekih ćete osoba osjetiti da puls gotovo ne možete potisnuti.
Ponekad nećete biti sigurni jeste li sve otkucaje nabrojili.
To se događa zbog brzine udaranja valova o stijenke krvne žile.
Takva odstupanja mogu biti znakovi nekih bolesti, ali i fizioloških stanja koja se na taj način manifestiraju.
Kako biste mogli uočiti nepravilnosti u otkucajima srca, trebate palpirati puls tijekom cijele jedne minute.
Za uspješnije prepoznavanje nepravilnosti u frekvenciji i ritmu pulsa, pogledajte sljedeći video.
Pozorno pogledajte videozapis Karakteristike pulsa i odgovorite na pitanja.
Pozorno pogledajte videozapis Karakteristike pulsa.
Odgovorite na pitanja.
Karakteristike pulsa
Odgovorite na pitanja:
- Što sve treba utvrditi prilikom palpiranja pulsa?
- Što je eukardija?
- Kolike su vrijednosti i koji je naziv za ubrzani puls?
- Što podrazumijevamo kao ritmičan puls?
- Mora li bradikardija uvijek biti patološki znak?
Odgovorite na pitanja:
- Što sve treba utvrditi prilikom pipanja pulsa?
- Što je eukardija?
- Kolike su vrijednosti i koji je naziv za ubrzani puls?
- Što podrazumijevamo kao ritmičan puls?
- Mora li bradikardija uvijek biti patološki znak?
Izvođenje postupka mjerenja pulsa
Pogledajte videozapis Postupak mjerenja pulsa na radijalnoj arteriji i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Postupak mjerenja pulsa na radijalnoj arteriji.
Odgovorite na pitanja.
Postupak mjerenja pulsa na radijalnoj arteriji
Odgovorite na pitanja:
- Kojim se prstima palpira arterija prilikom mjerenja pulsa?
- U kojem položaju mora biti ruka prilikom palpiranja pulsa na arteriji radialis?
- Koliko dugo treba trajati mjerenje frekvencije pulsa?
- Objasnite prethodni odgovor tj. vrijeme trajanja palpacije!
Odgovorite na pitanja:
- Kojim se prstima palpira arterija prilikom mjerenja pulsa?
- U kojem položaju mora biti ruka prilikom pipanja pulsa na arteriji radialis?
- Koliko dugo treba trajati mjerenje frekvencije pulsa?
- Objasnite prethodni odgovor tj. vrijeme trajanja palpacije!
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Izmjerite puls svojim ukućanima i zapišite vrijednosti frekvencije u 1. tablicu.
- Izmjerite puls svojim ukućanima i zapišite vrijednosti frekvencije u 1. tablicu.
- Jeste li pričekali da osoba miruje najmanje pet minuta prije mjerenja? Ako niste, ponovite mjerenje.
- Jeste li bez poteškoća osjetili/napipali puls?
- Na kojoj ste arteriji palpirali puls?
- Što vam je poslužilo kao mjerač vremena?
- Jeste li primijetili razliku u brzini otkucaja srca kod pojedinih ukućana? Pokušajte objasniti razlog tomu.
- Razmijenite svoja iskustava s ostalim učenicima iz razreda koristeći se digitalnim alatom Kialo.
- Izvedite zaključke u razgovoru s nastavnikom.
- Jeste li pričekali da osoba miruje najmanje pet minuta prije mjerenja?
- Ako niste, ponovite mjerenje.
- Jeste li bez poteškoća osjetili/napipali puls?
- Na kojoj ste arteriji palpirali bilo?
- Što vam je poslužilo kao mjerač vremena?
- Jeste li primijetili razliku u brzini otkucaja srca kod pojedinih ukućana?
- Pokušajte objasniti razlog tomu.
- Razmijenite svoja iskustava s ostalim učenicima iz razreda koristeći se digitalnim alatom Kialo.
- Izvedite zaključke u razgovoru s nastavnikom.