Mjerenje tjelesne temperature
Uvod
Temperatura ljudskog tijela od najranijih dana medicine koristi se kao dijagnostički znak postojanja bolesti. Hipokrat je 400 godina prije Krista smatrao da se dodirom ljudske ruke može odrediti postojanost groznice. Instrumenti za mjerenje temperature počeli su se razvijati tek u 16. i 17. stoljeću. Međutim, put do rutinskog mjerenja temperature u kliničkoj praksi i razvoja preciznog, jeftinog i malog kliničkog toplomjera bio je dug. Mnogi prvi termometri bili su sumnjive točnosti i vrlo često nepraktični zbog svoje veličine.
Temperatura ljudskog tijela od najranijih dana medicine koristi se kao dijagnostički znak postojanja bolesti.
Hipokrat je 400 godina prije Krista smatrao da se dodirom ljudske ruke može odrediti postojanost groznice.
Instrumenti za mjerenje temperature počeli su se razvijati tek u 16. i 17. stoljeću.
Međutim, put do rutinskog mjerenja temperature u kliničkoj praksi i razvoja preciznog, jeftinog i malog kliničkog toplomjera bio je dug.
Mnogi prvi termometri bili su sumnjive točnosti i vrlo često nepraktični zbog svoje veličine.
Crtice iz povijesti medicine
- Kliknite na kartice i saznajte više informacija o instrumentima za mjerenje temperature ljudskog tijela tijekom povijesti.
Klinite na kartice.
Saznajte više informacija o instrumentima za mjerenje temperature ljudskog tijela tijekom povijesti.
Galileo Galilei
- Galileo Galilei početkom 17. stoljeća izradio je prvi instrument za mjerenje temperature (termoskop).
Gerard van Swieten
- Početkom 18. stoljeća, Gerard van Swieten, profesor medicine na Sveučilištu u Beču, preporučio je da se temperatura mjeri s termometrom, a ne rukom, i primijenio je živin termometar i na usta i u pazušnu šupljinu.
Živin termometar u papirnatoj kutiji
- Tek u 19. stoljeću termometar za temperaturu ušao je u opću kliničku upotrebu i našao se u kućanstvu.
- Početkom 19. stoljeća Becquerel i Breschet uspjeli su ustanoviti srednju temperaturu zdrave odrasle osobe na 37 °C, dok je John Davy sredinom 19. stoljeća uočio varijacije u tjelesnoj temperaturi koje proizlaze iz utjecaja vanjske temperature, vježbanja, unosa hrane i pića, i razlike u tjelesnim procesima kod djece.
Tjelesna temperatura
Pojam tjelesna temperatura obuhvaća unutarnju tjelesnu temperaturu i površinsku tjelesnu temperaturu.
- Kliknite na kartice i saznajte značajke unutarnje i površinske tjelesne temperature.
Pojam tjelesna temperatura obuhvaća:
- unutarnju tjelesnu temperaturu
- površinsku tjelesnu temperaturu.
Kliknite na kartice.
Saznajte značajke unutarnje i površinske tjelesne temperature.
Unutarnja tjelesna temperatura
Unutarnja tjelesna temperatura:
- nastaje mijenom tvari u stanicama i organima
- odnosi se na temperaturu abdominalne, torakalne i lubanjske šupljine.
Površinska tjelesna temperatura
Površinska tjelesna temperatura:
- odnosi se na temperaturu kože, potkožnog tkiva i mišića
- odaje se na površinu tijela zračenjem, isparavanjem, znojenjem i izlučinama.
Razinu tjelesne temperature regulira termoregulacijski centar u hipotalamusu. Normalna vrijednost tjelesne temperature zdravog čovjeka na površini kože iznosi 36 °C do 37 °C (afebrilnost). Na sluznicama je normalna vrijednost tjelesne temperature viša za 0,1 °C do 1 °C od one na površini kože.
Razinu tjelesne temperature regulira termoregulacijski centar u hipotalamusu.
Normalna vrijednost tjelesne temperature zdravog čovjeka na površini kože iznosi 36 °C do 37 °C (afebrilnost).
Na sluznicama je normalna vrijednost tjelesne temperature viša za 0.1 °C do 1 °C od one na površini kože.
- Kliknite na karticu i saznajte o kojim čimbenicima ovise fiziološke promjene tjelesne temperature.
Kliknite na karticu.
Saznajte o kojim čimbenicima ovise fiziološke promjene tjelesne temperature.
Čimbenici o kojima ovise fiziološke promjene tjelesne temperature
Fiziološke promjene tjelesne temperature ovise o:
- dobu dana
- starosnoj dobi
- tjelesnom naporu
- emocionalnom stanju
- menstrualnom ciklusu
- trudnoći
- uvjetima u okolini
- bolestima.
Čimbenici o kojima ovise fiziološke promjene tjelesne temperature
Fiziološke promjene tjelesne temperature ovise o:
- dobu dana
- starosnoj dobi
- tjelesnom naporu
- emocionalnom stanju
- menstrualnom ciklusu
- trudnoći
- uvjetima u okolini
- bolestima.
Povišena tjelesna temperatura – vrućica
Vrućica je porast tjelesne temperature iznad gornje granice normale. Nespecifična je reakcija organizma na štetne fizikalne agense (toplinski udar) ili kemijske agense (bakterije). Vrućica je jedan od prvih znakova upale.
Simptomi vrućice ovise o brzini nastanka vrućice i ponašanju uzročnika:
- kod postupnog povišenja tjelesne temperature bolesnik osjeća zimicu
- kod naglog povišenja tjelesne temperature i pri ulazu mikroorganizama u cirkulaciju bolesnika javlja se drhtavica
- kod bolesnika u javlja se
Vrućica je porast tjelesne temperature iznad gornje granice normale.
Nespecifična je reakcija organizma na štetne:
- fizikalne agense (toplinski udar)
- kemijske agense (bakterije).
Vrućica je jedan od prvih znakova upale.
Simptomi vrućice ovise o brzini nastanka vrućice i ponašanju uzročnika:
- kod postupnog povišenja tjelesne temperature bolesnik osjeća zimicu
- kod naglog povišenja tjelesne temperature i pri ulazu mikroorganizama u cirkulaciju bolesnika javlja se drhtavica
- kod bolesnika u javlja se
Snižena tjelesna temperatura – hipotermija
Sniženje unutarnje tjelesne temperature za više od 2 °C od normalne vrijednosti naziva se pothlađenost ili hipotermija (<35 °C) .
Uzroci hipotermije su:
- izlaganje hladnoći, vjetru, snijegu ili kiši
- nošenje neprikladne odjeće spram vremenskih uvjeta
- pothranjenost
- dehidracija
- neprimjerena prehrana.
- Kliknite na karticu i saznajte čimbenike o kojima ovisi nastanak hipotermije.
Sniženje unutarnje tjelesne temperature za više od 2 °C od normalne vrijednosti naziva se pothlađenost ili hipotermija (<35 °C) .
Uzroci hipotermije su:
- izlaganje hladnoći, vjetru, snijegu ili kiši
- nošenje neprikladne odjeće spram vremenskih uvjeta
- pothranjenost
- dehidracija
- neprimjerena prehrana.
Kliknite na karticu.
Saznajte čimbenike o kojima ovisi nastanak hipotermije.
Čimbenici o kojima ovisi brzina nastanka hipotermije
Čimbenici o kojima ovisi brzina nastanka hipotermije su:
- dob
- temperatura okoliša
- kronične bolesti
- ozljede
- alkohol
- lijekovi.
Simptomi snižene tjelesne temperature
Simptomi snižene tjelesne temperature ovise o stupnju pothlađenosti. Hipotermija se dijeli na četiri stupnja ovisno o težini znakova i simptoma kod bolesnika.
Simptomi snižene tjelesne temperature ovise o stupnju pothlađenosti.
Hipotermija se dijeli na četiri stupnja ovisno o težini znakova i simptoma kod bolesnika.
Mjerenje tjelesne temperature
Bolesnicima, ovisno o stanju i prirodi bolesti, tjelesna se temperatura mjeri najmanje dva puta na dan, ujutro i poslijepodne, a ponekad i kontinuirano (kad je bolesnik febrilan, nakon operacije, prije uzimanja određenih lijekova). Tjelesnu temperaturu mjerimo toplomjerom. Tjelesna se temperatura mjeri između dva nabora kože, na površini kože ili na sluznici.
Za mjerenje tjelesne temperature koriste se:
- stakleni toplomjeri (alkoholni)
- digitalni toplomjeri
- infracrveni toplomjeri.
Bolesnicima, ovisno o stanju i prirodi bolesti, tjelesna se temperatura mjeri najmanje dva puta na dan, ujutro i poslijepodne.
Ponekad se mjeri kontinuirano:
- kada je bolesnik febrilan
- nakon operacije
- prije uzimanja određenih lijekova.
Tjelesnu temperaturu mjerimo toplomjerom.
Tjelesna se temperatura mjeri između dva nabora kože, na površini kože ili na sluznici.
Za mjerenje tjelesne temperature koriste se:
- stakleni toplomjeri (alkoholni)
- digitalni toplomjeri
- infracrveni toplomjeri.
Aksilarno mjerenje tjelesne temperature
Kod aksilarnog mjerenja temperature toplomjer se čvrsto drži u bolesnikovu pazuhu. Smatra se nepouzdanim zbog mogućnosti da dva nabora kože u aksili ne prianjaju uz toplomjer.
Aksilarno je mjerenje kontraindicirano kod:
- izrazito mršavih bolesnika
- bolesnika s upalnim procesima u aksili
- bolesnika sa zavojem ili imobilizacijom u području aksile.
Raspon normalne tjelesne temperature mjerene aksilarno iznosi od 36 do 37,2 °C, a mjeri se 10 minuta.
Kod aksilarnog mjerenja temperature toplomjer se čvrsto drži u bolesnikovu pazuhu.
Smatra se nepouzdanim zbog mogućnosti da dva nabora kože u aksili ne prianjaju uz toplomjer.
Aksilarno je mjerenje kontraindicirano kod:
- izrazito mršavih bolesnika
- bolesnika s upalnim procesima u aksili
- bolesnika sa zavojem ili imobilizacijom u području aksile.
Raspon normalne tjelesne temperature mjerene aksilarno iznosi od 36 do 37.2 °C.
Mjerenje traje 10 minuta.
Postupak aksilarnog mjerenja tjelesne temperature
Prije aksilarnog mjerenja temperature potrebno je kod bolesnika učiniti procjenu:
- potrebe za mjerenjem tjelesne temperature
- vremena proteklog od tjelesne aktivnosti
- čimbenika koji utječu na vrijednost tjelesne temperature (dob, spol, temperatura okoline, lijekovi, doba dana, stres...)
- stanja bolesnikove aksile (dostupnost, , imobilizacija ruke, oštećenja kože, vlažnost aksile...).
Prije aksilarnog mjerenja temperature potrebno je kod bolesnika učiniti procjenu:
- potrebe za mjerenjem tjelesne temperture
- vremena proteklog od tjelesne aktivnosti
- čimbenika koji utječu na vrijednost tjelesne temperature (dob, spol, temperatura okoline, lijekovi, doba dana, stres...)
- stanja bolesnikove aksile (dostupnost, , imobilizacija ruke, oštećenja kože, vlažnost aksile...).
Beskontaktno mjerenje tjelesne temperature
Kod beskontaktnog mjerenja tjelesne temperature toplomjer se usmjeri prema čelu osobe na udaljenosti od dva do pet cm tijekom jedne ili dvije sekunde te potom njegov infracrveni senzor izmjeri temperaturu na površini tijela. Ovakav je način mjerenja orijentacijski i obično daje odstupanje u temperaturi od ± 0.2 °C.
Kod beskontaktnog mjerenja tjelesne temperature toplomjer se usmjeri prema čelu osobe na udaljenosti od dva do pet cm tijekom jedne ili dvije sekunde.
Njegov infracrveni senzor mjeri temperaturu na površini tijela.
Ovakav je način mjerenja orijentacijski.
Obično daje odstupanje u temperaturi od ± 0.2 °C.
Senzor toplomjera mjeri infracrveno zračenje tkiva, koje nastaje kao odraz cirkulacije u krvnim žilama tkiva.
Ako je površina čela vlažna ili je osoba bila izložena nižoj temperaturi okoline, izmjerena temperatura mogla bi biti niža od stvarne. Suprotno tome, kod osobe koja je bila izložena višoj temperaturi okoline izmjerit će se temperatura viša od stvarne. Uvijek je bolje obrisati čelo i pričekati nekoliko minuta da se temperatura kože na čelu normalizira.
Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe izmjerena na površini kože je od 36 °C do 37 °C.
Senzor toplomjera mjeri infracrveno zračenje tkiva.
Ono nastaje kao odraz cirkulacije u krvnim žilama tkiva.
Ako je površina čela vlažna ili je osoba bila izložena nižoj temperaturi okoline, izmjerena temperatura mogla bi biti niža od stvarne.
Suprotno tome, kod osobe koja je bila izložena višoj temperaturi okoline izmjerit će se temperatura viša od stvarne.
Uvijek je bolje obrisati čelo i pričekati nekoliko minuta da se temperatura kože na čelu normalizira.
Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe izmjerena na površini kože je od 36 °C do 37 °C.
Oralno mjerenje tjelesne temperature
Ispravno oralno mjerenje tjelesne temperature podrazumijeva:
- prije početka mjerenja potrebno je učiniti inspekciju usne šupljine bolesnika
- postaviti toplomjer u usta bolesniku postrance ispod jezika i bolesnik ga pridržava stisnutim usnicama
- oralna se temperatura mjeri najmanje tri minute, a optimalno pet minuta
- neposredno prije mjerenja oralne temperature bolesnik ne smije uzimati hranu, tekućinu niti pušiti.
Ispravno oralno mjerenje tjelesne temperature podrazumijeva:
- prije početka mjerenja potrebno je učiniti inspekciju usne šupljine bolesnika
- postaviti toplomjer u usta bolesniku postrance ispod jezika i bolesnik ga pridržava stisnutim usnicama
- oralna se temperatura mjeri najmanje tri minute, a optimalno pet minuta
- neposredno prije mjerenja oralne temperature bolesnik ne smije uzimati hranu, tekućinu niti pušiti.
- Klinkite na karticu i saznajte koje su kontraindikacije za oralno mjerenje tjelesne temperature.
Klinkite na karticu.
Saznajte koje su kontraindikacije za oralno mjerenje tjelesne temperature.
Kontraindikacije za oralno mjerenje tjelesne temperature
Kontraindikacije za oralno mjerenje tjelesne temperature:
- bolesnici s patološkim promjenama u usnoj šupljini
- bolesnici s poremećajem svijesti (zbunjenost, uznemirenost, sedacija bolesnika)
- bolesnici koji kašlju ili imaju drhtavicu
- bolesnici s dispnejom
- bolesnici koji primaju terapiju kisikom preko oronazalne maske
- bolesnici koji su nedavno operirali lice ili usnu šupljinu (bolesnik možda neće moći kontrolirati pridržavanje toplomjera usnicama)
- kod bolesnika koji je pušio, pio hladna ili topla pića ili žvakao žvakaću gumu 30 minuta prije oralnog mjerenja tjelesne temperature
- djeca mlađa od pet godina
Mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu
Za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu digitalni se toplomjer postavlja u bolesnikov vanjski ušni kanal, na membranu tympani. On mjeri toplinsko zračenje koje proizvodi bubnjić. Tjelesna temperatura izmjerena u zvukovodu istovjetna je temperaturi hipotalamusa jer je bubnjić opskrbljen krvlju iz karotidne arterije, stoga je zvukovod idealno mjesto za mjerenje tjelesne temperature.
Digitalni toplomjer za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu izmjeri tjelesnu temperaturu za dvije do pet sekundi. Raspon normalne tjelesne temperature mjeren u zvukovodu kreće se od 36,5 °C do 37,5 °C.
Digitalni toplomjer za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu izmjeri tjelesnu temperaturu za dvije do pet sekundi.
Raspon normalne tjelesne temperature mjeren u zvukovodu kreće se od 36.5 °C do 37.5 °C.
Procjena bolesnika za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu
Prije samog mjerenja tjelesne temperature u zvukovodu potrebno je napraviti određene postupke koji se sastoje od procjene bolesnika i pripreme pribora i materijala.
Procjena bolesnika sastoji se od procjene potrebe za mjerenjem tjelesne temperature kod bolesnika. Potrebno je provjeriti ispravnost digitalnog toplomjera. Medicinska sestra / medicinski tehničar procjenjuje vrijeme koje je proteklo od tjelesne aktivnosti bolesnika i čimbenike koji utječu na vrijednost tjelesne temperature (dob, spol, temperatura okoline, lijekovi, doba dana, stres, strano tijelo u uhu jer je slušni aparat potrebno odstraniti deset minuta prije mjerenja). Važno je procijeniti i stanje bolesnikove ušne školjke i zvukovoda, bola u uhu.
Prije samog mjerenja tjelesne temperature u zvukovodu potrebno je napraviti određene postupke koji se sastoje od:
- procjene bolesnika
- pripreme pribora i materijala.
Procjena bolesnika sastoji se od procjene potrebe za mjerenjem tjelesne temperature kod bolesnika.
Potrebno je provjeriti ispravnost digitalnog toplomjera.
Medicinska sestra / medicinski tehničar procjenjuje:
- vrijeme koje je proteklo od tjelesne aktivnosti bolesnika
- čimbenike koji utječu na vrijednost tjelesne temperature (dob, spol, temperatura okoline, lijekovi, doba dana, stres, strano tijelo u uhu jer je slušni aparat potrebno odstraniti deset minuta prije mjerenja).
Važno je procijeniti i stanje bolesnikove ušne školjke i zvukovoda, bola u uhu.
Postupak mjerenja tjelesne temperature u zvukovodu:
- higijenski oprati ruke
- smjestiti bolesnika u udoban položaj
- provjeriti leću sonde toplomjera, je li čista (ako nije, pažljivo je obrisati mekanom krpicom)
- staviti kapicu na vrh sonde
- povući uho prema natrag i gore
- staviti sondu u zvukovod i potpuno ga zatvoriti
- pritisnuti i otpustiti prekidač mjerenja
- nakon zvučnog signala izvaditi toplomjer iz zvukovoda i očitati vrijednost izmjerene tjelesne temperature
- pritisnuti prekidač za izbacivanje kapice sa sonde
- odložiti kapicu u posudu za nečisto
- dezinficirati i pospremiti toplomjer
- zabilježiti izmjerenu vrijednost tjelesne temperature u sestrinsku dokumentaciju ili terminal za elektronički upis.
Postupak mjerenja tjelesne temperature u zvukovodu:
- higijenski oprati ruke
- smjestiti bolesnika u udoban položaj
- provjeriti leću sonde toplomjera, je li čista (ako nije, pažljivo je obrisati mekanom krpicom)
- staviti kapicu na vrh sonde
- povući uho prema natrag i gore
- staviti sondu u zvukovod i potpuno ga zatvoriti
- pritisnuti i otpustiti prekidač mjerenja
- nakon zvučnog signala izvaditi toplomjer iz zvukovoda i očitati vrijednost izmjerene tjelesne temperature
- pritisnuti prekidač za izbacivanje kapice sa sonde
- odložiti kapicu u posudu za nečisto
- dezinficirati i pospremiti toplomjer
- zabilježiti izmjerenu vrijednost tjelesne temperature u sestrinsku dokumentaciju ili terminal za elektronički upis.
- Kliknite na karticu i saznajte kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu.
Kliknite na karticu.
Saznajte kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu.
Kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu
Kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu:
- kod bolesnika s upalnim procesom u uhu
- krvarenje u uhu
- povećana količina ušnog voska (cerumena).
Kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu
Kontraindikacije za mjerenje tjelesne temperature u zvukovodu:
- kod bolesnika s upalnim procesom u uhu
- krvarenje u uhu
- povećana količina ušnog voska (cerumena).
Znate li da je...
... prvi beskontaktni radiometar dizajniran za mjerenje tjelesne temperature u unutarnjem ušnom kanalu izumio 1964. godine Theodor Hannes Benzinger?
... u početku taj uređaj upotrebljavan samo u vojnoj i svemirskoj tehnologiji, a da je tek nekih 30 godina kasnije dobio primjenu i u medicini?
... prvi beskontaktni radiometar dizajniran za mjerenje tjelesne temperature u unutarnjem ušnom kanalu izumio 1964. godine Theodor Hannes Benzinger?
... u početku taj uređaj upotrebljavan samo u vojnoj i svemirskoj tehnologiji, a da je tek nekih 30 godina kasnije dobio primjenu i u medicini?
Rektalno mjerenje tjelesne temperature
Tjelesna se temperatura mjeri rektalno kad se ne može izmjeriti aksilarno, oralno, u male djece ili ako postoji sumnja na upalni proces u trbušnoj šupljini.
Kontraindikacije za rektalno mjerenje tjelesne temperature su:
- patološki procesi u rektumu
- proljev.
Prednost rektalnog mjerenja tjelesne temperature je što nije podložno vanjskim utjecajima.
Normalana vrijednost rektalne temperature iznosi 36,5 °C do 37,8 °C.
Tjelesna se temperatura mjeri rektalno:
- kad se ne može izmjeriti aksilarno ili oralno
- u male djece
- ako postoji sumnja na upalni proces u trbušnoj šupljini.
Kontraindikacije za rektalno mjerenje tjelesne temperature su:
- patološki procesi u rektumu
- proljev.
Prednost rektalnog mjerenja tjelesne temperature je što nije podložno vanjskim utjecajima.
Normalana vrijednost rektalne temperature iznosi 36.5 °C do 37.8 °C.
Postupak rektalnog mjerenja tjelesne temperature
Intervencije medicinske sestre /medicinskog tehničara u izvođenju postupka rektalnog mjerenja tjelesne temperature:
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara u izvođenju postupka rektalnog mjerenja tjelesne temperature:
- upoznati bolesnika s postupkom
- smjestiti bolesnika u ležeći bočni položaj s nogama privučenim prema trbuhu
- higijenski oprati ruke
- navući gumene rukavice
- dio toplomjera koji ulazi u rektum premazati vazelinom koristeći se špatulom
- nedominantnom rukom raširiti bolesniku gluteuse, a dominantnom rukom uvesti toplomjer u rektum (2,5 cm do 3,5 cm)
- tijekom mjerenja tjelesne temperature medicinska sestra / medicinski tehničar pridržava toplomjer
- tjelesna temperatura mjeri se pet minuta
- nakon toga toplomjer se izvlači polagano iz rektuma i istovremeno briše u staničevinu kako bi se uklonile fekalne mase
- očitati vrijednost izmjerene tjelesne temperature
- oprati toplomjer hladnom tekućom vodom i sapunom
- dezinficirati toplomjer
- skinuti rukavice
- higijenski oprati ruke
- dokumentirati vrijednost izmjerene temperature na temperaturnu listu.
- upoznati bolesnika s postupkom
- smjestiti bolesnika u ležeći bočni položaj s nogama privučenim prema trbuhu
- higijenski oprati ruke
- navući gumene rukavice
- dio toplomjera koji ulazi u rektum premazati vazelinom koristeći špatulu
- nedominantnom rukom raširiti bolesniku gluteuse, a dominantnom rukom uvesti toplomjer u rektum (2.5 cm do 3.5 cm)
- tijekom mjerenja tjelesne temperature medicinska sestra / medicinski tehničar pridržava toplomjer
- tjelesna temperatura mjeri se pet minuta
- nakon toga toplomjer se izvlači polagano iz rektuma i istovremeno briše u staničevinu kako bi se uklonile fekalne mase
- očitati vrijednost izmjerene tjelesne temperature
- oprati toplomjer hladnom tekućom vodom i sapunom
- dezinficirati toplomjer
- skinuti rukavice
- higijenski oprati ruke
- dokumentirati vrijednost izmjerene temperature na temperaturnu listu.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s vrućicom
Kod bolesnika koji ima vrućicu intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara su:
Kod bolesnika koji ima vrućicu intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara su:
- uputiti bolesnika da miruje u krevetu
- smjestiti bolesnika u povišeni položaj
- ako je bolesnik uplašen umiriti bolesnika
- bolesniku snižavati tjelesnu temperaturu
- kontrolirati vrijednost tjelesne temperature bolesnika
- nadoknađivati tekućinu i pratiti diurezu bolesniku
- provoditi osobnu higijenu u bolesnika i njegu usne šupljine
- bolesniku primijeniti ordiniranu antipiretsku terapiju kad vrijednost tjelesne temperature prijeđe 38 °C.
- uputiti bolesnika da miruje u krevetu
- smjestiti bolesnika u povišeni položaj
- ako je bolesnik uplašen umiriti bolesnika
- bolesniku snižavati tjelesnu temperaturu
- kontrolirati vrijednost tjelesne temperature bolesnika
- nadoknađivati tekućinu i pratiti diurezu bolesniku
- provoditi osobnu higijenu u bolesnika i njegu usne šupljine
- bolesniku primjeniti ordiniranu antipiretsku terapiju kada vrijednost tjelesne temperature prijeđe 38 °C.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod bolesnika s hipotermijom
Kad bolesnik ima oralnu ili rektalnu tjelesnu temperaturu nižu od 35 °C medicinska sestra / medicinski tehničar provodi sljedeće intervencije:
- uputiti bolesnika da miruje
- osigurati bolesniku toplu i suhu odjeću
- utopliti bolesnika
- ukloniti čimbenike nastanka hipotermije iz okoline
- dati bolesniku topli napitak
- postaviti bolesniku venski put i primijeniti ordiniranu terapiju prema odredbi liječnika
- mjeriti vitalne znakove
- uvesti urinarni kateter
- mjeriti diurezu
- provoditi uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage prema odredbi liječnika.
Kad bolesnik ima oralnu ili rektalnu tjelesnu temperaturu nižu od 35 °C medicinska sestra / medicinski tehničar provodi sljedeće intervencije:
- uputiti bolesnika da miruje
- osigurati bolesniku toplu i suhu odjeću
- utopliti bolesnika
- ukloniti čimbenike nastanka hipotermije iz okoline
- dati bolesniku topli napitak
- postaviti bolesniku venski put i primijeniti ordiniranu terapiju prema odredbi liječnika
- mjeriti vitalne znakove
- uvesti urinarni kateter
- mjeriti diurezu
- provoditi uzorkovanje krvi za laboratorijske pretrage prema odredbi liječnika.
Završetak
- Na kliničkim vježbama izmjerite bolesnicima tjelesnu temperaturu.
- Izmjerene vrijednosti upišite u 3. tablicu prema ispravnim nazivima tjelesne temperature u jedan od ponuđena četiri stupca.
- Na kliničkim vježbama izmjerite bolesnicima tjelesnu temperaturu.
- Izmjerene vrijednosti upišite u 3. tablicu prema ispravnim nazivima tjelesne temperature u jedan od ponuđena četiri stupca.
- Odgovorite na pitanja:
- Na koji ste način mjerili tjelesnu temperaturu?
- Kojom ste se vrstom toplomjera koristili?
- Koja je tjelesna temperatura najzastupljenija prema izmjerenim vrijednostima?
- Koje ste intervencije proveli kod povišenih vrijednosti tjelesne temperature?
- Odgovore na pitanja postavite na online zid digitalnog alata Padlet.
- Prodiskutirajte svoje odgovore s nastavnikom/nastavnicom i ostalim učenicima u razredu.
- Odgovorite na pitanja:
- Na koji ste način mjerili tjelesnu temperaturu?
- Kojom ste se vrstom toplomjera koristili?
- Koja je tjelesna temperatura najzastupljenija prema izmjerenim vrijednostima?
- Koje ste intervencije proveli kod povišenih vrijednosti tjelesne temperature?
- Odgovore na pitanja postavite na online zid digitalnog alata Padlet.
- Prodiskutirajte svoje odgovore s nastavnikom/nastavnicom i ostalim učenicima u razredu.