Elektrokardiografija
Uvod
Većina dijagnostičkih postupaka na srcu predstavlja mali rizik za bolesnika, no opasnost se povećava sa složenošću postupka i težinom postojeće srčane bolesti. Jeste li znali da je pri kateterizaciji srca i angiografiji mogućnost velikih komplikacija, kao što su moždani i srčani udar, ili smrt bolesnika, omjer 1 na 1000. Test opterećenjem (ergometrija) ima rizik od srčanog udara ili smrti u omjeru 1 na 5000.
jedna je od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja je nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih, ali i drugih bolesti. Najveća je prednost elektrokardiografije jednostavnost izvedbe, neškodljivost i trenutno dobivanje rezultata pretrage kod bolesnikovih poteškoća različitog uzroka.
Crtica iz povijesti medicine
Kliknite na karticu i saznajte tko je izumio prvi praktični elektrokardiograf (EKG).
Otvorite karticu.
Saznajte tko je izumio prvi praktični elektrokardiograf (EKG).
- Prvi praktični elektrokardiograf (EKG) izumio je dr. Willem Einthoven, nizozemski liječnik i fiziolog, 1903. godine. Identificirao je različite uzorke kod zdravih ljudi i onih sa srčanim oboljenjima kao što su
- , srčani blokovi i ventrikularna hipertrofija. Dr. Einthoven bio je uvjeren da će EKG biti iznimno vrijedan za kliničku dijagnozu.
- Zahvaljujući tom otkriću dobio je Nobelovu nagradu 1924. godine.
Prvi praktični elektrokardiograf (EKG) izumio je dr. Willem Einthoven 1903. godine.
On je bio nizozemski liječnik i fiziolog.
Identificirao je različite uzorke kod zdravih ljudi i onih sa srčanim oboljenjima (npr. aritmije, srčani blokovi i ventrikularna hipertrofija).
Dr. Einthoven bio je uvjeren da će EKG biti iznimno vrijedan za kliničku dijagnozu.
Zahvaljujući tom otkriću dobio je Nobelovu nagradu 1924. godine.
Anatomija srca
Srce je šuplji mišićni organ čija je osnovna funkcija pumpanje krvi čitavim tijelom. Zid srčanog mišića grade tri sloja: endokard, miokard i epikard. Endokard je unutarnji sloj koji je u kontaktu s krvi. Središnji sloj je mišićni, najdeblji i naziva se miokard. Miokard je omotan vanjskim zidom, odnosno omotačem koji se zove epikard. Unutrašnjost srca dijeli se na četiri šupljine: lijeva i desna pretklijetka (atrij) te lijeva i desna klijetka (ventrikul). Mišićni zid (septum) razdvaja lijevu i desnu pretklijetku i klijetku. Srce odrasle osobe teško je oko 300 grama. Lokalizirano je u sredini grudnog koša između pluća, iza i nešto ulijevo od prsne kosti. Obavija ga srčana opna (perikard).
Srce je šuplji mišićni organ.
Osnovna mu je funkcija pumpanje krvi čitavim tijelom.
Zid srčanog mišića grade tri sloja:
- endokard
- miokard
- epikard.
Endokard je unutarnji sloj koji je u kontaktu s krvi.
Miokard je središnji mišićni sloj koji je najdeblji.
Miokard je omotan vanjskim zidom, odnosno omotačem koji se zove epikard.
Unutrašnjost srca dijeli se na četiri šupljine:
- lijeva i desna pretklijetka (atrij)
- lijeva i desna klijetka (ventrikul).
Mišićni zid (septum) razdvaja lijevu i desnu pretklijetku i klijetku.
Srce odrasle osobe teško je oko 300 grama.
Lokalizirano je u sredini grudnog koša između pluća, iza i nešto ulijevo od prsne kosti.
Obavija ga srčana opna (perikard).
Pozorno pogledajte animaciju koja prikazuje topografski položaj srca u sredoprsju koji je značajan za razumijevanje snimanja elektrokardiograma.
Pozorno pogledajte animaciju koja prikazuje topografski položaj srca u sredoprsju.
On je značajan za razumijevanje snimanja elektrokardiograma.
3D ilustracija anatomskog prikaza srca
Protok krvi kroz srce reguliraju četiri zaliska (valvule):
- trikuspidalni zalistak regulira protok krvi između desne pretklijetke i desne klijetke
- pulmonalni zalistak kontrolira protok krvi iz desne klijetke u pulmonalnu arteriju, koja odnosi krv do pluća
- mitralni zalistak regulira protok krvi između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke
- aortni zalistak kontrolira protok krvi iz lijeve klijetke u .
Protok krvi kroz srce reguliraju četiri zaliska (valvule):
- trikuspidalni zalistak regulira protok krvi između desne pretklijetke i desne klijetke
- pulmonalni zalistak kontrolira protok krvi iz desne klijetke u pulmonalnu arteriju, koja odnosi krv do pluća
- mitralni zalistak regulira protok krvi između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke
- aortni zalistak kontrolira protok krvi iz lijeve klijetke u
Desnim srcem protječe krv skupljena iz svih dijelova tijela preko velikih vena, deoksigenirana (siromašna kisikom), i odlazi u pluća gdje se obogaćuje kisikom. Takva oksigenirana krv (bogata kisikom) odvodi se preko plućnih vena u lijevo srce, a zatim aortom u sve dijelove tijela.
Desnim srcem protječe krv skupljena iz svih dijelova tijela preko velikih vena.
Ta krv:
- je deoksigenirana (siromašna kisikom)
- odlazi u pluća gdje se obogaćuje kisikom.
Takva oksigenirana krv (bogata kisikom) odvodi se preko plućnih vena u lijevo srce.
Nakon toga aortom odlazi u sve dijelove tijela.
Fiziologija srca
Srce je inervirano autonomnim živčanim sustavom koji prilagođava rad srca trenutačnim potrebama tijela. Električni potencijal srca čine električni impulsi koji dovode do kontrakcije srčanog mišića (miokarda). Impulsi se stvaraju u desnoj pretkomori u sinoatrijskom (SA) čvoru ili sinusnom čvoru koji se naziva i „prirodni pacemaker srca“. SA-čvor nalazi se na spoju gornje šuplje vene i visokog lateralnog dijela desnog atrija kao nakupina stanica koje stvaraju početni električni impuls svakoga normalnog otkucaja srca.
Impulsi se prenose kroz atrije do atrioventrikulskog (AV) čvora. AV-čvor nalazi se na desnoj strani interatrijskog septuma. U anteroseptalnom području nalazi se nastavak AV-čvora i Hisov snop, koji ulazi u vrh interventrikulskog septuma. Zatim se račva u lijevu i desnu granu snopa koje završavaju u Purkinjeovim vlaknima.
Električni potencijal srca čine električni impulsi koji dovode do kontrakcije srčanog mišića (miokarda).
Impulsi se stvaraju u desnoj pretkomori u sinoatrijskom (SA) čvoru ili sinusnom čvoru.
On se naziva i „prirodni pacemaker srca“.
SA-čvor nalazi se na spoju gornje šuplje vene i visokoga lateralnog dijela desnog atrija.
Njega čini nakupina stanica koje stvaraju početni električni impuls svakoga normalnog otkucaja srca.
Impulsi se prenose kroz atrije do atrioventrikulskog (AV) čvora.
AV-čvor se nalazi na desnoj strani interatrijskog septuma.
U anteroseptalnom području nalazi se nastavak AV-čvora i Hisov snop.
On ulazi u vrh interventrikulskog septuma.
Zatim se račva u lijevu i desnu granu snopa koje završavaju u Purkinjeovim vlaknima (slika 1.).
Učestalost stvaranja spontanih impulsa najveća je u stanicama SA-čvora (približno 70 u minuti), pa upravo taj dio provodnoga mišićja normalno upravlja srčanom frekvencijom. Pojedini dijelovi provodnoga mišićja provode impulse različitim brzinama, što je važno za normalan rad srca. Normalna frekvencija srca u stanju mirovanja iznosi od 60/min do 100/min. Međutim, frekvencija se mijenja tijekom tjelesnog opterećenja, spavanja, stresa ili hormonalnih faktora. Tijekom spavanja frekvencija može pasti do 40/min, a tijekom fizičkog opterećenja porasti na 160/min.
SA-čvor šalje impulse određenom brzinom što nazivamo frekvencijom srca.
Normalna frekvencija srca u stanju mirovanja je od 60/min do 100/min.
Međutim, frekvencija se mijenja tijekom:
- tjelesnog opterećenja
- spavanja
- stresa
- hormonalnih faktora.
Tijekom spavanja frekvencija može pasti do 40/min.
S druge strane, tijekom fizičkog opterećenja može porasti na 160/min.
Što je elektrokardiografija?
Elektrokardiografija neinvazivna je kojom bilježimo električne potencijale srca s pomoću elektrokardiografa preko elektroda postavljenih na prsni koš i udove.
Električni potencijali srca vrlo su slabe struje koje se šire po cijelom tijelu ovisno o provodljivosti pojedinih tkiva. Elektrokardiograf pojačava i prenosi potencijale na milimetarski papir kao EKG krivulju odnosno elektrokardiogram.
Elektrokardiografija je neinvazivna kojom bilježimo električne potencijale srca.
To radimo s pomoću elektrokardiografa preko elektroda postavljenih na prsni koš i udove.
Električni potencijali srca vrlo su slabe struje.
One se šire po cijelom tijelu ovisno o provodljivosti pojedinih tkiva.
Elektrokardiograf pojačava i prenosi potencijale na milimetarski papir.
To vidimo kao EKG krivulju odnosno elektrokardiogram.
EKG krivulja prikazuje zbroj svih električnih potencijala za vrijeme srčanog ciklusa. Elektrode se postavljaju na točno dogovorena mjesta na ekstremitetima i prsnom košu. One hvataju razlike u potencijalima, bilježeći karakteristične sekvence P-QRS-T koje se ponavljaju u pravilnom ritmu i intervalima. Postupak izvodi medicinska sestra / medicinski tehničar, a nalaz očitava liječnik.
EKG krivulja prikazuje zbroj svih električnih potencijala za vrijeme srčanog ciklusa.
Elektrode se postavljaju na točno dogovorena mjesta na ekstremitetima i prsnom košu.
One hvataju razlike u potencijalima.
Na taj način bilježe karakteristične sekvence P-QRS-T koje se ponavljaju u pravilnom ritmu i intervalima.
Postupak izvodi medicinska sestra / medicinski tehničar.
Nalaz očitava liječnik.
Elektrokardiografija nezamjenjiva je dijagnostička metoda u medicini, posebno u više od stotinjak godina. Najveću dijagnostičku vrijednost elektrokardiografija pruža u području poremećaja srčanog ritma, poremećaja provodnog sustava srca, a neizostavna je u dijagnostici akutne koronarne bolesti, navodom čega je predstavnik.
Elektrokardiogramom može se utvrditi i prisutnost pojedinih srčanih komora. Danas postoje digitalni prijenosni elektrokardiografi, a mogu se koristiti u svako vrijeme i na svakom mjestu.
Elektrokardiografija je nezamjenjiva dijagnostička metoda u medicini, a posebno u
Koristi se već više od stotinjak godina.
Najveću dijagnostičku vrijednost elektrokardiografija pruža u području:
- poremećaja srčanog ritma
- poremećaja provodnog sustava srca
- dijagnostike akutne koronarne bolesti ( kao najznačajnijega predstavnika).
Elektrokardiogramom može se utvrditi i prisutnost pojedinih srčanih komora.
Danas postoje digitalni prijenosni elektrokardiografi.
Oni su važni jer se mogu koristiti u svako vrijeme i na svakom mjestu.
Odvodi i postavljanje elektroda
Točan nalaz elektrokardiograma zahtijeva pravilno postavljanje elektroda na određena mjesta na tijelu.
Točan nalaz elektrokardiograma zahtijeva pravilno postavljanje elektroda na određena mjesta na tijelu.
Snimanje elektrokardiografije izvodi se s ciljem postavljanja dijagnoze srčanih oboljenja, brze kliničke orijentacije o stanju bolesnika, radi odluke o daljnjem terapijskom postupku, tijekom hitne medicinske skrbi, u prisutnosti boli u prsima, pri otežanom disanju, aritmiji, kao i pri svakoj sumnji na kardiovaskularno oboljenje.
Neizmjerno je važno da snimanje izvodi dobro educirana medicinska sestra / educirani medicinski tehničar koji će znati pravilno pripremiti pribor, bolesnika i aparat te snimiti elektrokardiogram koji će biti tehnički ispravan i dati točan uvid u stanje bolesnika.
Postupak snimanja elektrokardiograma
Prije snimanja EKG-a potrebno je učiniti procjenu:
- pacijenta: psihofizičko stanje (strah, krvni tlak, deformitete, amputaciju ekstremiteta, dlakavost, tremor)
- okoline: mikroklimatske uvjete, osvjetljenje, privatnost, dostupnost izvora električne energije
- ispravnost EKG uređaja, držača perifernih elektroda, vakuumskih pumpica i elektroda.
Pozorno pogledajte videozapis Snimanje elektrokardiograma i odgovorite na pitanja.
Pozorno pogledajte videozapis Snimanje elektrokardiograma.
Odgovorite na pitanja.
Snimanje elektrokardiograma
Odgovorite na pitanja:
- Opiši pripremu bolesnika za snimanje elektrokardiograma.
- Navedi pribor potreban za snimanje elektrokardiograma.
- Objasni pravilno postavljanje perifernih elektroda.
- Objasni pravilno postavljanje prekordijalnih elektroda.
Odgovorite na pitanja:
- Opiši pripremu pacijenta za snimanje elektrokardiograma.
- Navedi pribor potreban za snimanje elektrokardiograma.
- Objasni pravilno postavljanje perifernih elektroda.
- Objasni pravilno postavljanje prekordijalnih elektroda.
Interpretacija elektrokardiograma
Po završenom snimanju elektrokardiograma, uslijed bolesti srca, važno je uočiti i razlikovati normalan srčani ritam od patološkog. Pravilan srčani ritam održava i njime upravlja SA-čvor. Postoje brojni uzroci i vrste poremećaja ritma i frekvencije koje zajedničkim imenom nazivamo aritmije. Dijelimo ih u dvije skupine:
- one gdje impuls prolazi izvan SA-čvora
- one kod kojih se impuls stvara u SA-čvoru, ali se normalno ne širi provodnom muskulaturom u atrije ili ventrikule, nego stiže sa zakašnjenjem ili zaostane negdje na putu.
Od najčešće su sinusna tahikardija, sinusna bradikardija, ekstrasistolija (), supraventrikularna paroksizmalna tahikardija, fibrilacija atrija, fibrilacija ventrikula te .
Po završenom snimanju elektrokardiograma, uslijed bolesti srca, važno je uočiti i razlikovati normalan srčani ritam od patoloških.
Pravilan srčani ritam održava i njime upravlja SA-čvor.
Postoje brojni uzroci i vrste poremećaja ritma i frekvencije koje zajedničkim imenom nazivamo aritmije.
Dijelimo ih u dvije skupine:
- one gdje impuls prolazi izvan SA-čvora
- one kod kojih se impuls stvara u SA-čvoru, ali se normalno ne širi provodnom muskulaturom u atrije ili ventrikule, nego stiže sa zakašnjenjem ili zaostane negdje na putu.
Od aritmija najčešće su:
- sinusna tahikardija
- sinusna bradikardija
- ekstrasistolija ()
- supraventrikularna paroksizmalna tahikardija
- fibrilacija atrija
- fibrilacija ventrikula
- srčani blokovi.
Svrha poznavanja elektrokardiografije je točna interpretacija poremećaja srčanih ritmova te ostalih odstupanja od normalnih nalaza s ciljem pravovremene medikamentozne terapije, a po potrebi i reanimacijskih postupaka. Medicinska sestra / medicinski tehničar mora posjedovati znanja i vještine za prepoznavanje najčešćih patoloških elektrokardiografskih zapisa koji izravno ukazuju na moguće životno ugrožavajuće stanje bolesnika.
Osim poremećaja srčanog ritma nalaz elektrokardiograma može potvrditi ishemičnu bolest srca. Ako zbog djelomične ili potpune opstrukcije lumena koronarne arterije ne mogu dovesti dovoljnu količinu krvi miokardu, taj dio srčanog mišića bit će slabije prokrvljen ili će ostati sasvim bez krvi i takvo stanje nazivamo ishemija miokarda.
Najozbiljnija je ishemična bolest srca akutni infarkt miokarda (AIM) koji nastaje kao posljedica potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju ili njezin ogranak.
Osim poremećaja srčanog ritma nalaz elektrokardiograma može potvrditi ishemičnu bolest srca.
Ako zbog djelomične ili potpune opstrukcije lumena koronarne arterije ne mogu dovesti dovoljnu količinu krvi miokardu, taj dio srčanog mišića bit će slabije prokrvljen ili će ostati sasvim bez krvi.
Takvo stanje nazivamo ishemija miokarda.
Najozbiljnija je ishemična bolest srca akutni infarkt miokarda (AIM).
On nastaje kao posljedica potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju ili njezin ogranak.
Zanimljivost
Srčani elektrostimulator (eng. pacemaker) je uređaj koji prepoznaje patološke srčane impulse i po potrebi šalje električne impulse za aktivaciju srčanog mišića. Svrha mu je održavanje normalnog srčanog ritma i frekvencije. Najčešće se koristi u liječenju bradiaritmije. Može biti privremeni i trajni.
Pacemaker se ugrađuje potkožno u gornjem dijelu prsnog koša iznad prsnog mišića, a ispod ključne kosti. Uglavnom se ugrađuje na "nedominantnu stranu" bolesnika (kod dešnjaka lijevo, a kod ljevaka desno). Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji uz primjenu blage sedacije.
Zanimljivost
Srčani elektrostimulator (eng. pacemaker) uređaj je koji prepoznaje patološke srčane impulse.
On može po potrebi odašiljati električne impulse za aktivaciju srčanog mišića.
Svrha mu je održavanje normalnoga srčanog ritma i frekvencije.
Najčešće se koristi u liječenju bradiaritmije.
Može biti privremeni i trajni.
Pacemaker se ugrađuje potkožno u gornjem dijelu prsnog koša iznad prsnog mišića, a ispod ključne kosti.
Uglavnom se ugrađuje na "nedominantnu stranu" bolesnika (kod dešnjaka lijevo, a kod ljevaka desno).
Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji uz primjenu blage sedacije.
Moguće pogreške i poteškoće kod snimanja elektrokardiograma
Tehničke pogreške na elektrokardiogramu nazivaju se artefakti. Mogu biti neznatni i ne ometati interpretaciju nalaza, ali i toliko izraženi da je EKG zapis potpuno neupotrebljiv. Suprotno tome, artefakti mogu biti pogrešno protumačeni i pacijenta izložiti daljnjim nepotrebnim ili rizičnim terapijskim intervencijama.
Tehničke pogreške na elektrokardiogramu nazivaju se artefakti.
Mogu biti neznatni i ne ometati interpretaciju nalaza, ali i toliko izraženi da je EKG zapis potpuno neupotrebljiv.
Suprotno tome, artefakti mogu biti pogrešno protumačeni i pacijenta izložiti daljnjim nepotrebnim ili rizičnim terapijskim intervencijama.
Pogreške i poteškoće uslijed snimanja elektrokardiograma povezane s postavljanjem elektroda
- elektrode ne smiju dodirivati metal
- pojačana dlakavost prsnog koša može izazvati smetnje (ponavljati postupak dok ne dobijemo tehnički što ispravniji EKG nalaz ili obrijati prsni koš pacijentu)
- pacijentima s protezom donjih ekstremiteta obje se elektrode postavljaju na nogu koja je zdrava (EKG zapis ostat će isti jer je jedna od elektroda uzemljenje)
- pacijentima koji nemaju jedan od gornjih ekstremiteta važno je postaviti elektrodu na ostatak ekstremiteta
- pacijenatima koji zbog hemodijalize imaju arterio-vensku anastomozu (fistulu) elektrode se postavljaju tako da ih pacijent drži u šaci.
- elektrode ne smiju dodirivati metal
- pojačana dlakavost prsnog koša može izazvati smetnje (ponavljati postupak dok ne dobijemo tehnički što ispravniji EKG nalaz ili obrijati prsni koš pacijentu)
- pacijentima s protezom donjih ekstremiteta obje se elektrode postavljaju na nogu koja je zdrava (EKG zapis ostat će isti jer je jedna od elektroda uzemljenje)
- pacijentima koji nemaju jedan od gornjih ekstremiteta važno je postaviti elektrodu na ostatak ekstremiteta
- pacijenatima koji zbog hemodijalize imaju arterio-vensku anastomozu (fistulu) elektrode se postavljaju tako da ih pacijent drži u šaci.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
S pomoću mrežnih stranica i dostupne literature istražite što imaju zajedničko telemetrija srca i Holter EKG-a (kontinuirano elektrokardiografsko snimanje).
- Koja je svrha i vrijednost korištenja navedenih metoda?
- Koja znanja i vještine moraju posjedovati medicinske sestre / medicinski tehničari kako bi mogli pravilno zbrinjavati pacijente s telemetrijom i Holter EKG-om?
- Prikupljene informacije i odgovore na pitanja izložite na online zidu u alatu Padlet. Potom zajedno analizirajte dobivene podatke u grupi i komentirajte na vježbama dobivene odgovore na pitanja:
- Koja je razlika između Holter EKG-a i telemetrije?
- Što medicinska sestra / medicinski tehničar mora podučiti bolesnika koji ima telemetriju i Holter EKG-a?
S pomoću mrežnih stranica i dostupne literature istražite što imaju zajedničko telemetrija srca i Holter EKG-a (kontinuirano elektrokardiografsko snimanje).
- Koja je svrha i vrijednost korištenja navedenih metoda?
- Koja znanja i vještine moraju posjedovati medicinske sestre / medicinski tehničari kako bi mogli pravilno zbrinjavati pacijente s telemetrijom i Holter EKG-om?
- Prikupljene informacije i odgovore na pitanja izložite i usporedite na online zidu u alatu Padlet.