Periferno određivanje glukoze u krvi
Uvod
Crtica iz povijesti medicine
Ebers Papyrus medicinski je zapis iz starog Egipta, koji datira od 1500. g. prije Krista, a u kojem se prvi puta spominje šećerna bolest.
Dobio je naziv prema svom pronalazaču, arheologu Georgu Ebersu, koji ga je pronašao 1873. g.
U drevnim vremenima liječnici bi dijagnosticirali šećernu bolest kušanjem urina kako bi okusili je li urin sladak.
Ostale dijagnostičke mjere uključivale su provjeru je li urin privukao muhe i mrave.
Ebers Papyrus medicinski je zapis iz starog Egipta, koji datira od 1500. g. prije Krista.
U njemu se prvi puta spominje šećerna bolest.
Dobio je naziv prema svom pronalazaču, arheologu Georgu Ebersu, koji ga je pronašao 1873. g.
U drevnim vremenima liječnici bi dijagnosticirali šećernu bolest kušanjem urina.
Tako bi okusili je li urin sladak.
Ostale dijagnostičke mjere uključivale su provjeru je li urin privukao muhe i mrave.
Tvrtka Ames Diagnostics 1970. godine izumila je prvi prijenosni aparat za mjerenje glukoze u krvi. Aparat se zvao Amesov reflektorski mjerač (Ames Reflectance Meter - ARM).
Aparat je izgledom podsjećao na trikorder koji se koristio u originalnoj seriji Star Trek. Koristili su ih samo liječnici u svojim praksama ili bolnicama.
Prijenosni aparati za mjerenje glukoze u krvi za kućnu upotrebu pacijenata nalaze se na tržištu od 1980-ih.
Tvrtka Ames Diagnostics 1970. godine izumila je prvi prijenosni aparat za mjerenje glukoze u krvi.
Aparat se zvao Amesov reflektorski mjerač (Ames Reflectance Meter - ARM).
Aparat je izgledom podsjećao na trikorder koji se koristio u originalnoj seriji Star Trek.
Koristili su ih samo liječnici u svojim praksama ili bolnicama.
Prijenosni aparati za mjerenje glukoze u krvi za kućnu upotrebu pacijenata nalaze se na tržištu od 1980-ih.
Šećerna bolest
Šećerna bolest ili kronični je metabolički poremećaj gdje dolazi do povećanja razine šećera u krvi uslijed ili koji izlučuje gušterača, a čija je uloga regulacija glukoze u krvi. Kod apsolutnog manjka inzulina bolest se naziva dijabetes tipa I, dok se kod relativnog manjka inzulina bolest naziva dijabetes tipa II.
Šećerna bolest ili kronični je metabolički poremećaj.
Kod njega dolazi do povećanja razine šećera u krvi uslijed ili manjka hormona inzulina koji izlučuje gušterača.
Njegova je uloga regulacija glukoze u krvi.
Kod apsolutnog manjka izlučivanja inzulina bolest se naziva dijabetes tipa I.
Kod relativnog manjka izlučivanja inzulina bolest se naziva dijabetes tipa II.
Gušterača (lat. pancreas) je žlijezda koja je odgovorna za lučenje hormona inzulina. Inzulin svojim djelovanjem regulira koncentraciju glukoze u krvi i omogućava ulazak glukoze iz krvne žile u stanice i tkiva organizma.
Gušterača (lat. pancreas) je žlijezda koja je odgovorna za lučenje hormona inzulina.
Inzulin svojim djelovanjem regulira koncentraciju glukoze u krvi.
To postiže tako da omogućuje ulazak glukoze iz krvne žile u stanice i tkiva organizma.
Šećerna bolest naziva se globalnom jer broj oboljelih osoba u svijetu rapidno raste. Čimbenici rizika nastanka šećerne bolesti su:
- genetska
- bolesti gušterače
- alkoholizam
- virusne bolesti
- trudnoća
- promjena načina života (veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost).
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća dijabetesa u stalnom je porastu. Svjetske procjene govore da trenutno 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina. Prema podatcima , u Hrvatskoj je u 2021. godini bilo 327 785 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.
Šećerna bolest naziva se globalnom jer broj oboljelih osoba u svijetu rapidno raste.
Čimbenici rizika nastanka šećerne bolesti su:
- genetska
- bolesti gušterače
- alkoholizam
- virusne bolesti
- trudnoća
- promjena načina života (veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost).
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća dijabetesa u stalnom je porastu. Svjetske procjene govore da trenutno 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću.
U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina.
Prema podatcima , u Hrvatskoj je u 2021. godini bilo 327 785 osoba sa šećernom bolesti.
Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.
Glukoza u krvi
Množinska koncentracija glukoze u krvi naziva se glikemija. Prema podatcima Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske normalna vrijednost glukoze u krvi natašte je 3,9 do 6,1 mmol/L, a dva sata nakon jela od 6,7 do 7,8 mmol/L. Jedan je od prvih znakova šećerne bolesti razina šećera u krvi od 8,9 do 10 mmol/L te se tad glukoza počinje izlučivati preko mokraće (glikozurija).
Kliknite na karticu i saznajte kako izgleda shematski prikaz staničnoga metabolizma glukoze u organizmu:
Množinska koncentracija glukoze u krvi naziva se glikemija.
Prema podatcima Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske normalna vrijednost glukoze u krvi je:
- natašte 3,9 do 6,1 mmol/L
- dva sata nakon jela od 6,7 do 7,8 mmol/L.
Jedan je od prvih znakova šećerne bolesti razina šećera u krvi od 8,9 do 10 mmol/L.
Tad se glukoza počinje izlučivati preko mokraće (glikozurija).
Kliknite na karticu i saznajte kako izgleda shematski prikaz staničnoga metabolizma glukoze u organizmu:
Normalno izlučivanje inzulina
- Nakon jela količina glukoze u krvnim žilama raste, a gušterača počinje proizvoditi hormon inzulin. Inzulin djeluje na pricipu "ključ-brava" i otvara prolaz glukozi iz krvne žile u stanice.
- Stanice dobivaju potrebnu energiju, a nalaz glukoze i ketona u urinu bit će negativan.
Apsolutan izostanak inzulina
- Kod apsolutnog izostanka stvaranja inzulina razina glukoze u krvnim žilama raste jer bez inzulina ne može ući iz krvne žile u stanicu.
- Stanice razgrađuju masne kiseline u ketone kao izvor energije.
- Posljedično se u urinu počinje izlučivati glukoza i ketoni (ketonurija).
Periferno određivanje glukoze u krvi
Periferno jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi (GUK ili ŠUK periferno) je sestrinsko-medicinski dijagnostički postupak kojim se uspostavlja dijagnoza šećerne bolesti ili koji nam služi za utvrđivanje povišenih ili sniženih vrijednosti glukoze u krvi. Kad se mjeri GUK s pomoću potrebno je prvo umetnuti test trakicu u glukometar i tad se kreće s mjerenjem GUK-a nanošenjem kapi krvi na jednokratnu test trakicu. Osim mjerenja vrijednosti GUK-a, glukometar istodobno pohranjuje rezultate i vrijeme mjerenja u bazu podataka, koja memorira 300 posljednjih mjerenja. Ujedno postoji i mogućnost grafičkog prikaza posljednjih 125 mjerenja. Aparati su mali, stoga i praktični za samokontrolu GUK-a bolesnika kod kuće.
Periferno jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi (GUK ili ŠUK periferno) je sestrinsko-medicinski dijagnostički postupak kojim se dokazuje dijagnoza šećerne bolesti.
Također nam služi za utvrđivanje povišenih ili sniženih vrijednosti glukoze u krvi.
Kad se mjeri GUK s pomoću potrebno je prvo umetnuti test trakicu u glukometar.
Tad se kreće s mjerenjem GUK-a nanošenjem kapi krvi na jednokratnu test trakicu.
Osim mjerenja vrijednosti GUK-a, glukometar istodobno pohranjuje rezultate i vrijeme mjerenja u bazu podataka, koja memorira 300 posljednjih mjerenja.
Ujedno postoji i mogućnost grafičkog prikaza posljednjih 125 mjerenja.
Aparati su mali, stoga i praktični za samokontrolu GUK-a bolesnika kod kuće.
Bolesniku se uzima kapilarna krv iz jagodice prsta u svrhu brze orjentacije razine glukoze u krvi. Reakcija između test-trakice i krvi prikazuje se u jedinicama mg/dl ili mmol/L. Dijagnoza šećerne bolesti potvrđuje se nalazom GUK-a od 8,9 mmol/L i više, bez obzira na vrijeme uzimanja krvi i konzumacije obroka, odnosno u drugome mjerenju razinom GUK-a od 6,4 mmol/L i više.
Bolesniku se uzima kapilarna krv iz jagodice prsta u svrhu brze orjentacije razine glukoze u krvi.
Reakcija između test-trakice i krvi prikazuje se u jedinicama mg/dl ili mmol/L.
Dijagnoza šećerne bolesti potvrđuje se nalazom GUK-a od 8,9 mmol/L i više, bez obzira na vrijeme uzimanja krvi i konzumacije obroka, odnosno u drugome mjerenju razinom GUK-a od 6,4 mmol/L i više.
Višekratno periferno određivanje glukoze u krvi – profil glukoze u krvi
Višekratno periferno određivanje glukoze u krvi (profil GUK-a) je 24-satno praćenje glikemije kod osoba oboljelih od šećerne bolesti u svrhu određivanja terapije inzulinom. Krv za višekratno određivanje GUK-a vadi se natašte, jedan sat nakon doručka, prije ručka, jedan sat nakon ručka, prije večere, prije spavanja i idući dan prije doručka. Bolesnika je potrebno upoznati s načinom i svrhom izvođenja dijagnostičkog postupka kako bi ga pridobili na suradnju.
Višekratno periferno određivanje glukoze u krvi (profil GUK-a) je 24-satno praćenje glikemije kod osoba oboljelih od šećerne bolesti u svrhu određivanja terapije inzulinom.
Krv za višekratno određivanje GUK-a vadi se:
- natašte
- jedan sat nakon doručka
- prije ručka
- jedan sat nakon ručka
- prije večere
- prije spavanja
- idući dan prije doručka.
Bolesnika je potrebno upoznati s načinom i svrhom izvođenja dijagnostičkog postupka kako bi ga pridobili na suradnju.
Razina glukoze u krvi mjeri se:
- uvijek kad se osoba koja boluje od šećerne bolesti ne osjeća dobro
- prije terapije inzulina
- prije, tijekom i nakon operacijskih zahvata kod osoba koje boluju od šećerne bolesti
- češće frekvencije mjerenja potrebne su kod novootkrivenih osoba oboljelih od šećerne bolesti radi određivanja terapije i stabiliziranja razine glukoze u krvi.
- uvijek kad se osoba koja boluje od šećerne bolesti ne osjeća dobro
- prije terapije inzulina
- prije, tijekom i nakon operacijskih zahvata kod osoba koje boluju od šećerne bolesti
- češće frekvencije mjerenja potrebne su kod novootkrivenih osoba oboljelih od šećerne bolesti radi određivanja terapije i stabiliziranja razine glukoze u krvi
Pozorno pogledajte videozapis Određivanje glukoze u krvi (GUK-periferno) i odgovorite na pitanja.
Pozorno pogledajte videozapis Određivanje glukoze u krvi (GUK-periferno).
Odgovorite na pitanja.
Određivanje glukoze u krvi (GUK-periferno)
Odgovorite na pitanja:
- Navedite potreban pribor za izvođenje vještine Periferno određivanje GUK-a.
- Opišite korake postupka.
- Objasnite zašto prvu kapljicu krvi uklanjamo brišući je vaticom, a tek drugu uzimamo na test-trakicu glukometra.
Odgovorite na pitanja:
- Navedite potreban pribor za izvođenje vještine Periferno određivanje GUK-a.
- Opišite korake postupka.
- Objasnite zašto prvu kapljicu krvi uklanjamo brišući je vaticom, a tek drugu uzimamo na test-trakicu glukometra.
Znakovi i simptomi hipoglikemije
Hipoglikemija predstavlja ozbiljnu akutnu komplikaciju šećerne bolesti jer nastupa naglo. Stoga je od iznimne važnosti prepoznati i uočiti na vrijeme simptome i znakove koji prethode hipoglikemijskoj pretkomi, a kasnije i komi.
Hipoglikemija predstavlja ozbiljnu akutnu komplikaciju šećerne bolesti jer nastupa naglo.
Stoga je od iznimne važnosti prepoznati i uočiti na vrijeme simptome i znakove koji prethode hipoglikemijskoj pretkomi, a kasnije i komi.
Kliknite na karticu i pročitajte pojašnjenje pojma hipoglikemija.
- Hipoglikemija je najčešća akutna komplikacija šećerne bolesti. Simptomi se počinju javljati pri razinama glukoze ispod 3,3 mmol/L.
- Hipoglikemiju mogu uzrokovati pogreške u uzimanju doze inzulina, pogreške u dijetalnoj prehrani, interakcije s drugim lijekovima, fizički napor i neke jetrene i bubrežne bolesti.
Hipoglikemija
Hipoglikemija je najčešća akutna komplikacija šećerne bolesti.
Simptomi se počinju javljati pri razinama glukoze ispod 3,3 mmol/L.
Hipoglikemiju mogu uzrokovati:
- pogreške u uzimanju doze inzulina
- pogreške u dijetalnoj prehrani
- interakcije s drugim lijekovima
- fizički napor
- neke jetrene i bubrežne bolesti.
Klikom na sliku provjerite koji se sve simptomi javljaju kod hipoglikemije.
"Klikom" na sliku provjerite koji se sve simptomi javljaju kod hipoglikemije.
Znakovi i simptomi koji upućuju na pojavu hipoglikemije su:
- drhtanje
- blijeda i znojna koža
- anksioznost
- vrtoglavica
- glad
- glavobolja
- palpitacije
- smetnje vida
- umor i pospanost
- razdražljivost.
Znakovi i simptomi koji upućuju na pojavu hipoglikemije su:
- drhtanje
- blijeda i znojna koža
- anksioznost
- vrtoglavica
- glad
- glavobolja
- palpitacije
- smetnje vida
- umor i pospanost
- razdražljivost.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod hipoglikemije
- bolesnika smjestiti u udoban položaj i obavijestiti liječnika
- izmjeriti razinu GUK-a, a dalje postupati prema odredbi liječnika
- bolesniku koji je pri svijesti dati ugljikohidratni obrok
- mjeriti vitalne funkcije
- prema odredbi liječnika uvesti periferni venski put i dati terapiju (50-postotna glukoza, )
- bolesniku pružiti psihološku potporu
- evidentirati postupke u sestrinsku dokumentaciju
- bolesnika smjestiti u udoban položaj i obavijestiti liječnika
- izmjeriti razinu GUK-a, a dalje postupati prema odredbi liječnika
- bolesniku koji je pri svijesti dati ugljikohidratni obrok
- mjeriti vitalne funkcije
- prema odredbi liječnika uvesti periferni venski put i dati terapiju (50-postotna glukoza, glukagon)
- bolesniku pružiti psihološku potporu
- evidentirati postupke u sestrinsku dokumentaciju
Znakovi i simptomi hiperglikemije
Radi pravovremene i ispravne pomoći bolesniku važno je uočiti i prepoznati znakove i simptome koji upućuju na hiperglikemiju. Bolesnik će zapasti u stanje hiperglikemijske pretkome, a kasnije i kome, ako znakovi i simptomi ostanu neprepoznati.
Radi pravovremene i ispravne pomoći bolesniku važno je uočiti i prepoznati znakove i simptome koji upućuju na hiperglikemiju.
Bolesnik će zapasti u stanje hiperglikemijske pretkome, a kasnije i kome, ako znakovi i simptomi ostanu neprepoznati.
Kliknite na karticu i pročitajte pojašnjenje pojma hiperglikemija.
- Hiperglikemija je također akutna komplikacija šećerne bolesti koja označava stanje povišene razine glukoze u krvi veće od 8,3 mmol/L.
- Uzroci hiperglikemije mogu biti izostanak terapije (inzulin, oralni antidijabetici), nepridržavanje dijetalne prehrane, stres, trauma i dr.
Hiperglikemija
Hiperglikemija je također akutna komplikacija šećerne bolesti koja označava stanje povišene razine glukoze u krvi veće od 8,3 mmol/L.
Uzroci hiperglikemije mogu biti:
- izostanak terapije (inzulin, oralni antidijabetici)
- nepridržavanje dijetalne prehrane
- stres
- trauma i dr.
Klikom na sliku provjerite koji se sve simptomi javljaju kod hiperglikemije.
"Klikom" na sliku provjerite koji se sve simptomi javljaju kod hiperglikemije.
Znakovi i simptomi koji upućuju na pojavu hiperglikemije:
- pojačana žeđ
- često mokrenje
- bolovi u trbuhu
- izrazita glad
- razdražljivost
- glavobolja
- pospanost.
Znakovi i simptomi koji upućuju na pojavu hiperglikemije:
- pojačana žeđ
- često mokrenje
- bolovi u trbuhu
- izrazita glad
- razdražljivost
- glavobolja
- pospanost.
Intervencije medicinske sestre / medicinskog tehničara kod hiperglikemije
- udobno smjestiti bolesnika i obavijestiti liječnika
- izmjeriti razinu GUK-a i dalje mjeriti GUK prema odredbi liječnika
- prema liječnikovoj odredbi uvesti periferni venski put ili liječnik uvodi (CVK) i pripremiti te primijeniti terapiju (inzulin)
- mjeriti vitalne funkcije
- hidrirati bolesnika
- uzeti uzorak urina (prećenje i )
- mjeriti
- uzeti krv za određivanje
- bolesniku pružiti emocionalnu potporu
- evidentirati postupke u sestrinsku dokumentaciju.
- udobno smjestiti bolesnika i obavijestiti liječnika
- izmjeriti razinu GUK-a i dalje mjeriti GUK prema odredbi liječnika
- prema liječnikovoj odredbi uvesti periferni venski put ili liječnik uvodi (CVK) i pripremiti te primijeniti terapiju (inzulin)
- mjeriti vitalne funkcije
- hidrirati bolesnika
- uzeti uzorak urina (prećenje i )
- mjeriti
- uzeti krv za određivanje
- bolesniku pružiti emocionalnu potporu
- evidentirati postupke u sestrinsku dokumentaciju.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- S pomoću jedne od mrežnih stranica PubMed, Medscape ili Scientific Research istražite pojam "kontinuirano praćenje glukoze" (CGM – prema engl. Continuous Glucosae Monitoring).
- Koja je svrha i vrijednost kontinuiranog praćenja glukoze?
- Koje su prednosti i postoje li nedostatci kontinuiranog praćenja glukoze?
- Prikupljene informacije i odgovore na pitanja izložite u obliku postera u alatu Canva koje ćete prezentirati na sljedećem školskom satu.
- S pomoću jedne od mrežnih stranica PubMed, Medscape ili Scientific Research istražite kontinuirano praćenje glukoze (CGM – prema engl. Continuous Glucosae Monitoring).
- Koja je svrha i vrijednost kontinuiranog praćenja glukoze?
- Koje su prednosti i postoje li nedostatci kontinuiranog praćenja glukoze?
- Prikupljene informacije i odgovore na pitanja izložite u obliku postera u alatu Canva koje ćete prezentirati na sljedećem školskom satu.