Samopregledi
Uvod
Mnogi dani, ali i cijeli mjeseci u godini, izabrani su kao podsjetnici na razne značajne datume i događaje iz povijesti. Dobro je što su neki dani i mjeseci izabrani za osvješćivanje i borbu protiv različitih, između ostalog, i zločudnih bolesti. Mjesec listopad je mjesec borbe protiv raka dojke. Taj mjesec se posebno naglašava važnost redovitih pregleda dojke posebno kod žena, iako od te bolesti mogu oboljeti i muškarci. Slijedeći mjesec tj. studeni, mjesec je borbe protiv raka testisa i prostate. Pokretom Movember i puštanjem brkova nastoji se osvijestiti muškarce na učestalost pojave karcinoma prostate i testisa.
Mnogi dani, ali i cijeli mjeseci u godini, izabrani su kao podsjetnici na razne značajne datume i događaje iz povijesti.
Dobro je što su neki dani i mjeseci izabrani za osvješćivanje i borbu protiv različitih, između ostalog, i zločudnih bolesti.
Mjesec listopad je mjesec borbe protiv raka dojke.
Taj mjesec se posebno naglašava važnost redovitih pregleda dojke posebno kod žena, iako od te bolesti mogu oboljeti i muškarci.
Slijedeći mjesec tj. studeni, mjesec je borbe protiv raka testisa i prostate.
Pokretom Movember i puštanjem brkova nastoji se osvijestiti muškarce na učestalost pojave karcinoma prostate i testisa.
Kliknite na karticu i saznajte više informacija o raku dojke i raku testisa.
- rak dojke zauzima najčešće mjesto raka u žena u Republici Hrvatskoj
- četvrtina žena koje sada oboljevaju od raka imaju rak dojke
- važno je znati da se rak dojke može izliječiti u više od 90 % slučajeva ako se otkrije na vrijeme
- rak dojke kod muškaraca zastupljen je u 1 % slučajeva svih njihovih oboljenja od raka
- rak testisa je najčešće mjesto raka u mlađih muškaraca u dobi od 15 do 40 godina na svjetskoj razini, a polovica slučajeva raka testisa zabilježena je kod muškaraca u dobi 20 do 35 godina starosti
- u slučaju ranog otkrivanja raka testisa prognoza izlječivosti iznosi 95 %
Kliknite na karticu.
Saznajte više informacija o raku dojke i raku testisa.
- rak dojke zauzima najčešće mjesto raka u žena u Republici Hrvatskoj
- četvrtina žena koje sada oboljevaju od raka imaju rak dojke
- važno je znati da se rak dojke može izliječiti u više od 90 % slučajeva ako se otkrije na vrijeme
- rak dojke kod muškaraca zastupljen je u 1 % slučajeva svih njihovih oboljenja od raka
- rak testisa je najčešće mjesto raka u mlađih muškaraca u dobi od 15 do 40 godina na svjetskoj razini
- polovica slučajeva raka testisa zabilježena je kod muškaraca u dobi 20 do 35 godina starosti
- u slučaju ranog otkrivanja raka testisa prognoza izlječivosti iznosi 95 %
Dokazano je da su samopregledi dojke i testisa prilično učinkovite metode za rano otkrivanje raka. Zato samopreglede treba raditi redovito.
Dokazano je da su samopregledi dojke i testisa prilično učinkovite metode za rano otkrivanje raka.
Zato samopreglede treba raditi redovito.
Od raka dojke uglavnom oboljevaju žene starije od 50 godina iako ima sve više slučajeva oboljevanja mlađih žena u dobi od četrdeset godina.
Kliknite na karticu i saznajte koji su rizični čimbenici za razvoj raka dojke.
Osim dobi rizik se povećava uz dodatne rizične čimbenike:
- pozitivna osobna anamneza (karcinom dojke ili jajnika već ranije)
- pozitivna obiteljska anamneza bliskih ženskih srodnika (majka, sestra)
- prva menstruacija prije dvanaeste godine, a menopauza poslije pedesete godine
- nerađanje ili rađanje prvog djeteta poslije tridesete godine
- loše životne navike (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, pretilost, izloženost ionizirajućem zračenju).
Etiologija nastanka raka testisa nije u potpunosti poznata, ali postoje rizični čimbenici za nastanak ovog malignog oboljenja.
Kliknite na karticu i saznajte koji su rizični čimbenici za razvoj raka prostate.
Rizik se povećava uz sljedeće rizične čimbenike:
- pozitivna osobna anamneza (karcinom testisa ili ekstragonadalni tumor zametnih stanica)
- pozitivna obiteljska anamneza bliskih muških srodnika (braća, sinovi oboljelog)
- retencija testisa = nespušteni testis
- HIV infekcija
- Downov sindrom
- trauma testisa (sportske aktivnosti npr.)
- loše životne navike (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, pretilost).
Od raka dojke uglavnom oboljevaju žene starije od 50 godina.
Unatoč tome ima sve više slučajeva oboljevanja mlađih žena u dobi od četrdeset godina.
Kliknite na karticu.
Saznajte koji su rizični čimbenici za razvoj raka dojke.
Osim dobi rizik se povećava uz dodatne rizične čimbenike:
- pozitivna osobna anamneza (karcinom dojke ili jajnika već ranije)
- pozitivna obiteljska anamneza bliskih ženskih srodnika (majka, sestra)
- prva menstruacija prije dvanaeste godine, a menopauza poslije pedesete godine
- nerađanje ili rađanje prvog djeteta poslije tridesete godine
- loše životne navike (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, pretilost, izloženost ionizirajućem zračenju).
Etiologija nastanka raka testisa nije u potpunosti poznata.
Postoje rizični čimbenici za nastanak ovog malignog oboljenja.
Kliknite na karticu.
Saznajte koji su rizični čimbenici za razvoj raka prostate.
Rizik se povećava uz sljedeće rizične čimbenike:
- pozitivna osobna anamneza (karcinom testisa ili ekstragonadalni tumor zametnih stanica)
- pozitivna obiteljska anamneza bliskih muških srodnika (braća, sinovi oboljelog)
- retencija testisa = nespušteni testis
- HIV infekcija
- Downov sindrom
- trauma testisa (sportske aktivnosti npr.)
- loše životne navike (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, pretilost).
Samopregled dojke
Dojke su žljezdani organi u kojima se stvaraju različite kvržice koje se mijenjaju ovisno o hormonalnom statusu. Uslijed promjene koncentracije ženskih spolnih hormona (estrogena i progesterona) dojke mogu biti povremeno bolne, ali i povećane. Zbog tih promjena samopregled treba izvoditi jednom mjesečno u periodu kada su dojke manje osjetljive što je obično u razdoblju od petog do desetog dana od početka menstruacije. Svaka žena treba odabrati jedan od tih dana i svaki mjesec istog dana ciklusa napraviti samopregled kao i trudnice, dojilje, žene koje nemaju menstruaciju i žene sa implantatima koje bi trebale samopregled raditi redovito svaki mjesec na isti datum.
Dojke su žljezdani organi u kojima se stvaraju različite kvržice koje se mijenjaju ovisno o hormonalnom statusu.
Uslijed promjene koncentracije ženskih spolnih hormona (estrogena i progesterona) dojke mogu biti povremeno bolne, ali i povećane.
Zbog tih promjena samopregled treba izvoditi jednom mjesečno.
Provodi se u periodu kada su dojke manje osjetljive što je obično u razdoblju od petog do desetog dana od početka menstruacije.
Svaka žena treba odabrati jedan od tih dana i svaki mjesec istog dana ciklusa napraviti samopregled kao i:
- trudnice
- dojilje
- žene koje nemaju menstruaciju
- žene sa implantatima koje bi trebale samopregled raditi redovito svaki mjesec na isti datum.
Za rano otkrivanje karcinoma dojke neophodno je redovito izvoditi samopregled i ići na redovne pretrage (ultrazvuk i mamografija). Samopregled trebaju raditi sve žene, a ne samo one koje pripadaju rizičnim skupinama. Kako bi se mogle prepoznati promjene koje nastaju na dojkama treba znati kakve su dojke na opip i kako izgledaju dok na njima nema patoloških promjena. Zato se preporuča započeti sa samopregledom već u dvadesetim godinama kako bi žene dobro upoznale svoje dojke.
Za rano otkrivanje karcinoma dojke neophodno je:
- redovito izvoditi samopregled
- ići na redovne pretrage (ultrazvuk i mamografija).
Samopregled trebaju raditi sve žene, a ne samo one koje pripadaju rizičnim skupinama.
Kako bi se mogle prepoznati promjene koje nastaju na dojkama treba znati:
- kakve su dojke na opip
- kako izgledaju dok na njima nema patoloških promjena.
Zato se preporuča započeti sa samopregledom već u dvadesetim godinama kako bi žene dobro upoznale svoje dojke.
Patološke promjene na dojci:
- kvržica koja je fiksirana
- zadebljanje u dojci
- povećanje jedne dojke
- bilo kakve promjene na koži (promjena boje, naboranost, ranice, izrasline...)
- bilo kakve promjene na bradavicama (crvenilo, ljuskanje, ranice, uvučenost...)
- iscjedak iz bradavice (krvav, gnojan, vodenast, mliječan)
- bolovi u dojci.
Patološke promjene na dojci:
- kvržica koja je fiksirana
- zadebljanje u dojci
- povećanje jedne dojke
- bilo kakve promjene na koži (promjena boje, naboranost, ranice, izrasline...)
- bilo kakve promjene na bradavicama (crvenilo, ljuskanje, ranice, uvučenost...)
- iscjedak iz bradavice (krvav, gnojan, vodenast, mliječan)
- bolovi u dojci.
Izvođenje samopregleda dojki
Svrha samopregleda je da žena upozna izgled i strukturu svoje dojke. Svaka žena može sama najbolje osjetiti sve strukture i zapamtiti raspored smještaja kvržica. Tako može odmah uočiti svaku novotvorinu i o tome obavijestiti svog liječnika. Važno je znati da većina kvržica nije maligna, ali svaku novonastalu treba prekontrolirati kod liječnika. Da bi se postiglo pravovremeno prepoznavanje promjene, samopregled se mora raditi redovito, detaljno i uporno. Dovoljno je odvojiti 10-ak minuta mjesečno za zdravlje i život.
Svrha samopregleda je da žena upozna izgled i strukturu svoje dojke.
Svaka žena može sama:
- najbolje osjetiti sve strukture
- zapamtiti raspored smještaja kvržica.
Tako može odmah uočiti svaku novotvorinu i o tome obavijestiti svog liječnika.
Važno je znati da većina kvržica nije maligna, ali svaku novonastalu treba prekontrolirati kod liječnika.
Da bi se postiglo pravovremeno prepoznavanje promjene, samopregled se mora raditi redovito, detaljno i uporno.
Dovoljno je odvojiti 10-ak minuta mjesečno za zdravlje i život.
Važno je znati!
- Da bi se postiglo pravovremeno prepoznavanje promjene, samopregled se mora raditi redovito, detaljno i uporno.
- Dovoljno je odvojiti desetak minuta mjesečno za zdravlje i život.
Važno je znati!
- Da bi se postiglo pravovremeno prepoznavanje promjene, samopregled se mora raditi redovito, detaljno i uporno.
- Dovoljno je odvojiti desetak minuta mjesečno za zdravlje i život.
Samopregled se sastoji od:
Promatranje
Samopregled treba započeti promatranjem dojki u dobro osvijetljenoj prostoriji kako bi se lakše uočile moguće promjene. Potrebno je skinuti odjeću s gornjeg dijela tijela i stati pred ogledalo. Gleda se veličina, oblik dojke i boja.
Samopregled treba započeti promatranjem dojki u dobro osvijetljenoj prostoriji kako bi se lakše uočile moguće promjene.
Potrebno je skinuti odjeću s gornjeg dijela tijela i stati pred ogledalo.
Gleda se:
- veličina
- oblik dojke
- boja.
- Prvo se promatra izgled kože i bradavica pri položenim rukama uz tijelo, a zatim i s podignutim rukama iznad glave (u tom položaju može se ocrtati masa iza bradavice).
- Pri podizanju obje ruke prati se pomičnost dojki.
- Zatim se suprotnom rukom pojedinačno pomiče svaka dojka i pri tom se promatra pomičnost i izgled kože.
- Za pregled lijeve dojke treba podići lijevu ruku iznad glave. Desnu ruku se postavlja iznad bradavice i pomiče se donje dijelove dojke u raznim smjerovima.
- Postupak treba napraviti i sa drugom dojkom.
- Prvo se promatra izgled kože i bradavica pri položenim rukama uz tijelo
- zatim i s podignutim rukama iznad glave (u tom položaju može se ocrtati masa iza bradavice).
- Pri podizanju obje ruke prati se pomičnost dojki.
- Zatim se suprotnom rukom pojedinačno pomiče svaka dojka i pri tom se promatra pomičnost i izgled kože.
- Za pregled lijeve dojke treba podići lijevu ruku iznad glave.
- Desnu ruku se postavlja iznad bradavice i pomiče se donje dijelove dojke u raznim smjerovima.
- Postupak treba napraviti i sa drugom dojkom.
Pri inspekciji treba registrirati promjene na koži ili pojave izbočenja te napetosti na dijelovima dojki gdje ih se ne očekuje. Obavezno treba uočiti pojavu natečenosti (prisutnost edema) jedne dojke i/ili ruke, kožu nalik na narančinu koru (poput celulita), kraste, ranice, izbočine, promjenu položaja ili uvučenost bradavice.
Pri inspekciji treba:
- registrirati promjene na koži
- pojave izbočenja te napetosti na dijelovima dojki gdje ih se ne očekuje.
Obavezno treba uočiti pojavu:
- natečenosti (prisutnost edema) jedne dojke i/ili ruke
- kožu nalik na narančinu koru (poput celulita)
- kraste
- ranice
- izbočine
- promjenu položaja ili uvučenost bradavice.
Palpiranje
Nakon pomnog promatranja, samopregled dojki se nastavlja palpiranjem. Palpiranje se provodi u sjedećem/stojećem i ležećem položaju jer se u različitim položajima neke promjene mogu bolje uočiti. Obavezno treba palpirati pazušnu jamu kao i prostor iznad i između dojki. Detaljnim pipanjem prema postojećim preporukama moguće je u ranijoj fazi otkriti malignu promjenu.
Nakon pomnog promatranja, samopregled dojki se nastavlja palpiranjem.
Palpiranje se provodi u sjedećem/stojećem i ležećem položaju jer se u različitim položajima neke promjene mogu bolje uočiti.
Obavezno treba palpirati pazušnu jamu kao i prostor iznad i između dojki.
Detaljnim pipanjem prema postojećim preporukama moguće je u ranijoj fazi otkriti malignu promjenu.
- Palpiranje desne dojke radi se lijevom rukom, a lijeva dojka se palpira desnom rukom.
- Kako bi se povećala površina palpiranja i uspjelo detektirati svaku kvržicu spajaju se jagodice tri, ili još bolje četiri prsta. Pri tom treba ukočiti prste, a pokrete izvoditi iz ručnog zgloba.
- Žene koje imaju veće dojke teže mogu opipati strukture koje su smještene dublje. Palpiranje kod njih treba biti detaljnije i trajati dulje.
- Tehnika palpiranja jagodicama prstiju obje ruke može pomoći u sigurnijoj detekciji kvržica.
- Palpiranje desne dojke radi se lijevom rukom
- Lijeva dojka se palpira desnom rukom
- Kako bi se povećala površina palpiranja i uspjelo detektirati svaku kvržicu spajaju se jagodice tri, ili još bolje četiri prsta.
- Pri tom treba ukočiti prste, a pokrete izvoditi iz ručnog zgloba.
- Žene koje imaju veće dojke teže mogu opipati strukture koje su smještene dublje.
- Palpiranje kod njih treba biti detaljnije i trajati dulje.
- Tehnika palpiranja jagodicama prstiju obje ruke može pomoći u sigurnijoj detekciji kvržica.
Ako se pojedini dijelovi dojke uhvate između jagodica prstiju dvije ruke (gornja ruka pipa dojku, a druga ruka se postavi ispod te dojke i služi za pridržavanje kao da je dojka naslonjena na podlogu) postiže se bolji osjet u dubini dojke pa se može bolje procijeniti tvrdoća i pomičnost kvržice.
Ako se pojedini dijelovi dojke uhvate između jagodica prstiju dvije ruke (gornja ruka pipa dojku, a druga ruka se postavi ispod te dojke i služi za pridržavanje kao da je dojka naslonjena na podlogu) postiže se bolji osjet u dubini dojke.
Tako se može bolje procijeniti tvrdoća i pomičnost kvržice.
Pogledajte videozapis Detaljan samopregled dojke i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Detaljan samopregled dojke.
Odgovorite na pitanja.
Detaljan samopregled dojke
Odgovorite na pitanja:
- Gdje je smještena ruka one strane tijela na kojoj se palpira dojka?
- Razlikuje li se snaga pritiska na početku od pritiska na kraju pregleda?
- Je li se žena mijenjala mjesta palpacije?
- Sa koliko prstiju je bila palpirana dojka?
- Jesu li prsti mijenjali smjer kretanja pri palpiranju? Ako da kako?
Odgovorite na pitanja:
- Gdje je smještena ruka one strane tijela na kojoj se palpira dojka?
- Razlikuje li se snaga pritiska na početku od pritiska na kraju pregleda?
- Je li se žena mijenjala mjesta palpacije?
- Sa koliko prstiju je bila palpirana dojka?
Jesu li prsti mijenjali smjer kretanja pri palpiranju?
- Ako da kako?
Strukture u dojci je najlakše osjetiti kada su dojke manje napete prilikom palpiranja. Takvo stanje je najlakše postići tuširanjem. Dojka postane mekana i opuštena za vrijeme ili nakon tuširanja što omogućuje pravilan samopregled.
Strukture u dojci je najlakše osjetiti kada su dojke manje napete prilikom palpiranja.
Takvo stanje je najlakše postići tuširanjem.
Dojka postane mekana i opuštena za vrijeme ili nakon tuširanja što omogućuje pravilan samopregled.
- Tijelo treba nasapunati sapunom ili gelom kako bi dojka bila skliska.
- Ako žena želi samopregled raditi izvan kade, tada kožu treba namazati mlijekom ili uljem, kako bi prsti klizili bez zapinjanja.
- Palpiranje treba započeti nježnijim pritiskom za lakšu procjenu različitosti na koži, a poslije pritisak treba pojačavati sve dok se ne opipa dublje tkivo.
- Prstima treba prelaziti malim kružnim pokretima po dojci opisujući cijeli krug u smjeru kazaljke sata i obrnuto.
- Promjena smjera omogućava napipavanje masa koje nisu bile detektirane u prvom krugu.
- Za lakše pamćenje strukture dojke može ju se podijeliti na . Tada se može istraživati kvadrant po kvadrant i lakše zapamtiti točno mjesto na kojem se nalazi napipana kvržica.
- Tijelo treba nasapunati sapunom ili gelom kako bi dojka bila skliska.
- Ako žena želi samopregled raditi izvan kade, tada kožu treba namazati mlijekom ili uljem, kako bi prsti klizili bez zapinjanja.
- Palpiranje treba započeti nježnijim pritiskom za lakšu procjenu različitosti na koži, a poslije pritisak treba pojačavati sve dok se ne opipa dublje tkivo.
- Prstima treba prelaziti malim kružnim pokretima po dojci opisujući cijeli krug u smjeru kazaljke sata i obrnuto.
- Promjena smjera omogućava napipavanje masa koje nisu bile detektirane u prvom krugu.
- Za lakše pamćenje strukture dojke može ju se podijeliti na .
- Tada se može istraživati kvadrant po kvadrant i lakše zapamtiti točno mjesto na kojem se nalazi napipana kvržica.
Pogledajte videozapis Palpiranje dojke i odgovorite na pitanja.
Pogledajte videozapis Palpiranje dojke.
Odgovorite na pitanja.
Palpiranje dojke
Odgovorite na pitanja:
- Kakvi su pokreti prstima korišteni pri palpiranju?
- Koji dio dojke je palpiran pri samopregledu?
- Sa koliko prstiju se radilo palpiranje dojke?
Odgovorite na pitanja:
- Kakvi su pokreti prstima korišteni pri palpiranju?
- Koji dio dojke je palpiran pri samopregledu?
- Sa koliko prstiju se radilo palpiranje dojke?
Palpiranje dojke u ležećem položaju
U ležećem položaju je lakše napipati više struktura jer se dojka raširi. Podizanjem ruke na strani dojke koja se palpira iznad glave te se strukture stabiliziraju uglavnom na istom mjestu. Zato je lakše zapamtiti gdje je i kakva je struktura napipana.
U ležećem položaju je lakše napipati više struktura jer se dojka raširi.
Podizanjem ruke na strani dojke koja se palpira iznad glave te se strukture stabiliziraju uglavnom na istom mjestu.
Zato je lakše zapamtiti gdje je i kakva je struktura napipana.
Kako bi što bolje osjetili strukture dojke u ležećem položaju potreno je:
- podmetnuti jastučić ili složeni ručnik ispod ramena na strani dojke koju se palpira
- ruku na strani dojke koju se palpira podići iznad glave
- lagano na početku naizmjence pritiskati i gladiti kožu
- prstima kružno pipati dojku
- pritiskati bradavicu dlanom kružnim pokretima različitom jačinom pritiska te tako provjeriti ima li kvržica
- kružnim pokretima ruke koja je sa suprotne strane od dojke koju se palpira započeti palpaciju pazuha i krenuti prema dojci s iste strane
- palpirati dio iznad dojke
- postupak ponoviti na drugoj dojci
Kako bi što bolje osjetili strukture dojke u ležećem položaju potreno je:
- podmetnuti jastučić ili složeni ručnik ispod ramena na strani dojke koju se palpira
- ruku na strani dojke koju se palpira podići iznad glave
- lagano na početku naizmjence pritiskati i gladiti kožu
- prstima kružno pipati dojku
- pritiskati bradavicu dlanom kružnim pokretima različitom jačinom pritiska te tako provjeriti ima li kvržica
- kružnim pokretima ruke koja je sa suprotne strane od dojke koju se palpira započeti palpaciju pazuha i krenuti prema dojci s iste strane
- palpirati dio iznad dojke
- postupak ponoviti na drugoj dojci
Važno je istaknuti da je samopregled izvrstan način kojim svaka žena može na jednostavan način povećati vjerovatnost za rano otkrivanje novonastalih promjena u dojci. Vjerovatnost je veća ako se samopregled radi na ispravan način, detaljno i redovito. Svakako je važno istaknuti i to da samopregled nije metoda kojom se karcinom može detektirati bez kombinacije sa redovnim ultrazvučnim i mamografskim pregledima. Zato svaka žena mora redovito svaki mjesec provoditi samopreglede i odlaziti prema preporuci liječnika na pretrage mamografije i ultrazvuka.
Važno je istaknuti da je samopregled izvrstan način kojim svaka žena može na jednostavan način povećati vjerovatnost za rano otkrivanje novonastalih promjena u dojci.
Vjerovatnost je veća ako se samopregled radi na:
- ispravan način
- detaljno
- redovito.
Svakako je važno istaknuti i to da samopregled nije metoda kojom se karcinom može detektirati bez kombinacije sa redovnim:
- ultrazvučnim pregledima
- mamografskim pregledima.
Zato svaka žena mora:
- redovito svaki mjesec provoditi samopreglede
- odlaziti prema preporuci liječnika na pretrage mamografije i ultrazvuka.
Važno je znati!
- Posebno je važno da žena ode svom liječniku na pregled ako prilikom samopregleda otkrije sumnjivu tvorbu u/na dojci.
- Liječnik će odlučiti o daljem postupanju.
Važno je znati!
- Posebno je važno da žena ode svom liječniku na pregled ako prilikom samopregleda otkrije sumnjivu tvorbu u/na dojci.
- Liječnik će odlučiti o daljem postupanju.
Samopregled testisa
Testisi pripadaju reproduktivnim organima. Proizvode spermatozoide i važan spolni hormon testosteron. Bolešću testisa ugrožava se reproduktivna funkcija muškarca i zato su na pojavu neželjenih simptoma muškarci posebno osjetljivi. Zbog toga često i ne reagiraju brzo jer ne žele priznati bolest koju doživljavaju kao znak "manjka muškosti". Tumor testisa je najbrže šireći tumor zbog potentnosti spolnih organa što je veliki problem jer zahvaća malđe muškarce.
Testisi pripadaju reproduktivnim organima.
Proizvode:
- spermatozoide
- važan spolni hormon testosteron.
Bolešću testisa ugrožava se reproduktivna funkcija muškarca.
Zato su na pojavu neželjenih simptoma muškarci posebno osjetljivi.
Zbog toga često i ne reagiraju brzo jer ne žele priznati bolest koju doživljavaju kao znak "manjka muškosti".
Tumor testisa je najbrže šireći tumor zbog potentnosti spolnih organa.
To je veliki problem jer zahvaća malđe muškarce.
Testisi su dostupni organi što pomaže u ranom detektiranju bolesti. Tumor testisa je jedini tumor koji se može izliječiti u 99 % do 100 % slučajeva, ako se otkrije na vrijeme.
Prvi znak bolesti nije bol, nego otok ili kvržica veličine graška koju sam muškarac prvi napipa. Zbog pojave tumora u ranijoj dobi preporuča se raditi samopregled testisa već u pubertetu, odnosno od petnaeste godine života.
Testisi su dostupni organi što pomaže u ranom detektiranju bolesti.
Tumor testisa je jedini tumor koji se može izliječiti u 99 % do 100 % slučajeva, ako se otkrije na vrijeme.
Prvi znak bolesti nije bol, nego otok ili kvržica veličine graška koju sam muškarac prvi napipa.
Zbog pojave tumora u ranijoj dobi preporuča se raditi samopregled testisa već u pubertetu, odnosno od petnaeste godine života.
Promjene koje treba provjeriti kod liječnika:
- sumnjiva kvržica (veličine graška ili trešnje)
- retencija testisa
- promjene testisa u veličini i obliku (oteklina)
- nakupljanje tekućine u skrotumu
- tupa bol u preponama i donjem dijelu trbuha
- bol u testisima
- osjećaj težine u skrotumu.
Promjene koje treba provjeriti kod liječnika:
- sumnjiva kvržica (veličine graška ili trešnje)
- retencija testisa
- promjene testisa u veličini i obliku (oteklina)
- nakupljanje tekućine u skrotumu
- tupa bol u preponama i donjem dijelu trbuha
- bol u testisima
- osjećaj težine u skrotumu.
Izvođenje samopregleda
Svrha samopregleda testisa je detektirati bolest prije pojave bola i drugih simptoma jer je za uspjeh liječenja presudno rano otkrivanja bolesti. Pregled treba raditi redovito jednom mjesečno zbog toga što je to najbrže rastući tumor. Osjetljivost testisa ne podliježe nikakvim hormonalnim promjenama te se dan pregleda u mjesecu može odrediti prema željenom rasporedu. Testisi mogu imati različiti oblik, mogu biti i različite veličine, ali to je normalno. Površina testisa treba biti glatka, bez kvržica i zadebljanja zato se pri pregledu traže kvržice ili nepravilnosti kojih kod prijašnjih pregleda nije bilo. Svaka kvržica ne mora biti opasna ali ju treba prekontrolirati liječnik.
Testisi su izrazito osjetljivi zato ih treba nježno pipati. Samopregled testisa je najbolje raditi za vrijeme ili nakon tuširanja jer koža skrotuma tada postaje opuštena.
Svrha samopregleda testisa je detektirati bolest prije pojave bola i drugih simptoma.
Za uspjeh liječenja presudno je rano otkrivanje bolesti.
Pregled treba raditi redovito jednom mjesečno zbog toga što je to najbrže rastući tumor.
Osjetljivost testisa ne podliježe nikakvim hormonalnim promjenama.
Zato se dan pregleda u mjesecu može odrediti prema željenom rasporedu.
Testisi mogu imati različiti oblik, mogu biti i različite veličine, ali to je normalno.
Površina testisa treba biti glatka, bez kvržica i zadebljanja.
Zato se pri pregledu traže kvržice ili nepravilnosti kojih kod prijašnjih pregleda nije bilo.
Svaka kvržica ne mora biti opasna ali ju treba prekontrolirati liječnik.
Testisi su izrazito osjetljivi zato ih treba nježno pipati. Samopregled testisa je najbolje raditi za vrijeme ili nakon tuširanja jer koža skrotuma tada postaje opuštena.
- Prije tuširanja treba provjeriti ima li nekih promjena u veličini i boji, a ostatak pregleda nastaviti pod tušem ili nakon tuširanja u stojećem položaju.
- Testise se drži u obje ruke. Prstima se opipava skrotalne vreće i traži se svaki testis koji bi trebo ležati u svojoj vreći.
- Palcem iznad, a drugim prstima ispod skrotalne vreće, čvrsto, ali nježno kružnim pokretima pomiče se prste od vrha skrotuma prema dolje kako bi se napipale kvržice ili druge nepravilnosti na površini testisa.
- Prije tuširanja treba provjeriti ima li nekih promjena u veličini i boji
- Ostatak pregleda nastaviti pod tušem ili nakon tuširanja u stojećem položaju.
- Testise se drži u obje ruke.
- Prstima se opipava skrotalne vreće i traži se svaki testis koji bi trebo ležati u svojoj vreći.
- Palcem iznad, a drugim prstima ispod skrotalne vreće, čvrsto, ali nježno kružnim pokretima pomiče se prste od vrha skrotuma prema dolje kako bi se napipale kvržice ili druge nepravilnosti na površini testisa.
Važno je znati!
- Traži se kvržica veličine graška i druge nepravilnosti, promjene u obliku i veličini testisa.
- Prati se osjećaj bola, promjene u opipu ili natečenosti.
- Na svaku sumnju i promjenu od prošlog pregleda treba odmah kontaktirati liječnika.
Važno je znati!
- Traži se kvržica veličine graška i druge nepravilnosti, promjene u obliku i veličini testisa.
- Prati se osjećaj bola, promjene u opipu ili natečenosti.
- Na svaku sumnju i promjenu od prošlog pregleda treba odmah kontaktirati liječnika.
Prevencija raka testisa
Nema sigurnih dokaza uzroka nastanka, ali ima čimbenika rizika koji utječu na razvoj nastanka raka testisa pa zato treba izbjegavati:
- negativne čimbenike okoliša
- pretjeranu izloženost stresu
- nezdrave životne navike (dugotrajno sjedenje pred ekranom, neaktivnost...).
Najučinkovitija prevencija raka testisa je uz redoviti mjesečni samopregled pravovremeno prepoznavanje simptoma
Prevencija raka testisa
Nema sigurnih dokaza uzroka nastanka, ali ima čimbenika rizika koji utječu na razvoj nastanka raka testisa pa zato treba izbjegavati:
- negativne čimbenike okoliša
- pretjeranu izloženost stresu
- nezdrave životne navike (dugotrajno sjedenje pred ekranom, neaktivnost...).
Najučinkovitija prevencija raka testisa je uz redoviti mjesečni samopregled pravovremeno prepoznavanje simptoma
Kliknite na karticu i saznajte tko pripada rizičnim skupinama za razvoj i nastanak raka testisa.
Osobe koje se nalaze pod rizikom za nastanak raka testisa:
- muškarci u dobi od 15 do 40 godina
- osobe s nespuštenim testisima (Kriptorhizam)
- neaktivnoe osobe (neaktivnost smanjenje funkcije testisa)
- loše životne navike
- izloženost štetnom djelovanju nafte, plina, alkoholnih pića
- rak testisa u obitelji.
Važno je znati!
- Rak prostate je drugi najčešći rak po učestalosti kod muškaraca, a rak testisa je najčešći oblik raka.
- Rak testisa najčešće zahvaća mlade osobe u dobi od 15 do 35 godine, a polovica slučajeva je u dobi od 20 do 35 godine starosti.
- Iako opasnost obolijevanja od raka testisa drastično pada poslije 40. godine, muškarci bi uz redovan samopregled, poslije navršenih 60 godina, trebali ići na pregled liječniku svakih šest mjeseci.
Treba naglasiti važnost redovitih samopregleda, ali samopregled ne može zamijeniti redovite preglede kod liječnika koje trebaju obavljati osobe koje pripadaju rizičnim skupinama. Važno je znati da tumor ne mora biti pipljiv, ako je mali ili smješten u unutrašnjem dijelu testisa, te ne mora izazivati nikakve simptome. Takvi tumori se mogu detektirati samo ultrazvučnim pregledom.
Važno je rano otkriti bolest zato što kod mladih ljudi u fertilnoj dobi taj proces brzo napreduje pa im može biti ugrožen i život. Po odredbi liječnika rade se i tumorski biljezi Alfa-fetoprotein (AFP)/HCG kako bi se pravovremeno otkrilo prisustvo tumora.
Treba naglasiti važnost redovitih samopregleda, ali samopregled ne može zamijeniti redovite preglede kod liječnika.
Njih trebaju obavljati osobe koje pripadaju rizičnim skupinama.
Važno je znati da tumor ne mora:
- biti pipljiv, ako je mali ili smješten u unutrašnjem dijelu testisa
- izazivati nikakve simptome.
Takvi tumori se mogu detektirati samo ultrazvučnim pregledom.
Važno je rano otkriti bolest zato što kod mladih ljudi u fertilnoj dobi taj proces brzo napreduje pa im može biti ugrožen i život. Po odredbi liječnika rade se i tumorski biljezi Alfa-fetoprotein (AFP)/HCG kako bi se pravovremeno otkrilo prisustvo tumora.
Provjerite usvojeno znanja
Završetak
- Koristeći se alatom Padlet napišite plan edukacije ženske osobe o samopregledu dojke i muške osobe o samopregledu testisa.
- Usporedite vaš plan s planovima ostalih učenika u grupi.
- Nakon korekcija planova, ako ih bude trebalo načiniti, otiđite s novim planom na vježbe i educirajte nekoliko bolesnika. Možete educirati i vaše ukućane i rodbinu.
- Prilikom provođenja jedne od edukacije, uz pismenu dozvolu osobe, snimite vaše provođenje edukacije.
- Kasnije zamolite osobu da vam pokaže što ste ju/ga naučili.
- U razredu prezentirajte film i analizirajte postupke, način i rezultat edukacije.
- Registrirajte pogreške u provedenoj aktivnosti i korigirajte plan aktivnosti.