Hranjenje dojenčeta
Uvod
Bolesna dojenčad vrlo često simptome različitih bolesti manifestiraju poremećajima u uzimanju hrane.
Takva dojenčad obično slabije jedu ili odbijaju hranu, bljuckaju ili povraćaju.
S obzirom na dob, vrlo su osjetljiva na nedostatni unos hrane, a što se može manifestirati:
- gubitkom na tjelesnoj težini.
Pravilnim odabirom hrane, načina hranjenja, strpljivim hranjenjem i prepoznavanjem simptoma otežanog hranjenja medicinska sestra / medicinski tehničar može spriječiti pojavu komplikacija, koje mogu dodatno narušiti djetetovo zdravlje.
Hrana je osnovna ljudska potreba.
Pomoću nje se omogućuje zadovoljenje energetskih i nutritivnih potreba u svrhu osiguranja normalnog metabolizma.
Vrsta hrane i njezin oblik prilagođava se individualnim potrebama odnosno ograničenjima u odnosu na bolest i kronološku dob.
Značajke prehrane
Hrana je osnovna ljudska potreba kojom se omogućuje zadovoljenje energetskih i nutritivnih potreba u svrhu osiguranja normalnog metabolizma.
Vrsta hrane i njezin oblik prilagođava se individualnim potrebama odnosno ograničenjima u odnosu na bolest i kronološku dob. Što je dijete manje, hrani se češće. Tako novorođenčad i mlađa dojenčad mogu imati i osam obroka tijekom 24 sata, što znači da se hrane svaka tri sata. Dojenu djecu hrani se na zahtjev, što znači da majka doji dijete kad je ono gladno, bez obzira na protek vremena od zadnjeg obroka.
Hrana je osnovna ljudska potreba.
Pomoću nje se omogućuje zadovoljenje energetskih i nutritivnih potreba u svrhu osiguranja normalnog metabolizma.
Vrsta hrane i njezin oblik prilagođava se individualnim potrebama odnosno ograničenjima u odnosu na bolest i kronološku dob.
Dohrana se uvodi između 4. i 6. mjeseca djetetova života. Važno je znati da se svaka nova namirnica u prehranu uvodi postupno, najbolje svaka dva do tri dana. Tako se mogu prepoznati alergijske ili druge reakcije na novu hranu. Dobro je uvoditi sezonske namirnice, iz provjerena izvora, svježe i u početku lakše probavljive.
Hranu novih okusa djeca različito prihvaćaju. Proces prihvaćanja novih namirnica može se olakšati kombinacijom s već prihvaćenim namirnicama koje dijete voli.
Tekstura hrane mijenja se kako dijete raste, od miksane preko kosane do krute. To ovisi i o frekvenciji nicanja zubi, jer krutu hranu mogu dobiti djeca koja ju imaju čime gristi i žvakati. Dijete treba motivirati da samo jede za stolom, pri čemu treba tolerirati dobno uvjetovane nedostatke vještine samostalnog hranjenja što može rezultirati prosipanjem hrane po stolu, djetetovoj garderobi i slično.
Hrana je osnovna ljudska potreba.
Pomoću nje se omogućuje zadovoljenje energetskih i nutritivnih potreba u svrhu osiguranja normalnog metabolizma.
Vrsta hrane i njezin oblik prilagođava se individualnim potrebama odnosno ograničenjima u odnosu na bolest i kronološku dob.
Hranjenje dojenčeta
Dojenčad je najbolje hraniti majčinim mlijekom na način da ga majka doji. Ako iz bilo kojeg razloga majka ne može dojiti, dojenče se može hraniti izdojenim majčinim mlijekom, ako majka ima mlijeka i postoji mogućnost izdajanja. Postoji mogućnost korištenja majčina mlijeka od druge majke (banka majčinog mlijeka) ako je to .
Dojenčad je najbolje hraniti majčinim mlijekom na način da ga majka doji.
Ako iz bilo kojeg razloga majka nemože dojiti, dojenče se može hraniti izdojenim majčinim mlijekom.
To vrijedi ako majka ima mlijeka i postoji mogućnost izdajanja.
Postoji mogućnost korištenja majčinog mlijeka od druge majke (banka majčinog mlijeka) ako je to .
U slučaju nemogućnosti hranjenja dojenčeta majčinim mlijekom, koriste se , koja mogu biti mlijeka drugih sisavaca (kravlje, kozje) ili zamjena za mlijeko (sojino).
U slučaju da nema mogućnosti hranjenja dojenčeta majčinim mlijekom koriste se , koja mogu biti:
- mlijeka drugih sisavaca (kravlje, kozje)
- zamjena za mlijeko (sojino).
U posljednje vrijeme najčešće se koriste industrijski adaptirana mlijeka, koja se posebnim postupcima prilagođavaju potrebama dojenčeta.
Temelje se uglavnom na kravljem mlijeku, kojem se tijekom prerade korigira količina i omjeri bjelančevina, masti, laktoze, vitamina i minerala.
Vrstu i količinu industrijskog mliječnog pripravka u bolnici određuje liječnik, u odnosu na prethodnu djetetovu prehranu i eventualna ograničenja povezana uz bolest dojenčeta.
U bolnici se mliječni pripravci pripremaju u mliječnoj kuhinji i već gotovi u bočicama dopremaju u hladnjake na pojedine bolničke odjele, gdje se prije primjene griju u grijačima za bočice, do željene temperature (uglavnom između 37 °C i 38 °C).
Dojenčad koju hranimo kašicama (povrtnim, mesnim, voćnim) dobivaju gotove tvorničke pripravke, koji se prije primjene ne griju.
U posljednje vrijeme najčešće se koriste industrijski adaptirana mlijeka, koja se temelje uglavnom na kravljem mlijeku.
Ono se tijekom prerade prilagođuje potrebama dojenčadi (korigira se količina i omjeri bjelančevina, masti, laktoze i minerala).
Vrstu i količinu industrijskog mliječnog pripravka u bolnici određuje liječnik, u odnosu na prethodnu djetetovu prehranu i eventualna ograničenja povezana uz bolest dojenčeta.
U bolnici mliječni se pripravci pripremaju u mliječnoj kuhinji i već gotovi u bočicama dopremaju u hladnjake na pojedine bolničke odjele.
Dojenčad koju hranimo kašicama (povrtnim, mesnim, voćnim) dobivaju gotove tvornički pripremljene pripravke.
Hranjenje dojenčeta bočicom
Bočicom hranimo dojenčad koja iz bilo kojeg razloga ne mogu biti dojena.
Bočicom hranimo dojenčad koja iz bilo kojeg razloga ne mogu biti dojena.
Pribor:
- bočica s hranom
- papirnati ubrus/staničevina ili pelena/podbradak za zaštitu dojenčeta
- zaštitna jednokratna pregača (po potrebi)
- olovka
- dokumentacija za upisivanje količine pojedene hrane i karakteristika hranjenja.
- bočica s hranom
- papirnati ubrus/staničevina ili pelena/podbradak za zaštitu dojenčeta
- zaštitna jednokratna pregača
- olovka
- dokumentacija za upisivanje količine pojedene hrane i karakteristika hranjenja
Procjena:
- psihofizičkog stanja djeteta
- čimbenika koji utječu na sposobnost/mogućnost sisanja (prohodnost gornjih dišnih putova/nosa, usne šupljine - soor, afte)
- okolinskih čimbenika (buka, mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
- medicinske dijagnoze (respiratorne, kardiološke, neuromuskularne bolesti)
- prethodnih količina posisane hrane i karakteristike hranjenja (zagrcavanje, umaranje, pojava perioralne cijanoze).
- psihofizičkog stanja djeteta
- čimbenika koji utječu na sposobnost/mogućnost sisanja (prohodnost gornjih dišnih putova/nosa, usne šupljine - soor, afte)
- okolinskih čimbenika (buka, mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
- medicinske dijagnoze (respiratorne, kardiološke, neuromuskularne bolesti)
- prethodnih količina posisane hrane i karakteristike hranjenja (zagrcavanje, umaranje, pojava perioralne cijanoze)
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom hranjenja dojenčeta bočicom (1. tablica):
Hranjenje dojenčeta s otežanim hranjenjem
Kod nekih bolesti ili stanja djeca mogu imati poteškoće pri hranjenju, odnosno otežano se hrane. To je najčešća pojava kod respiratornih, srčanih, neuromuskularnih ili gastrointestinalnih bolesti te određenih malformacija usana ili usne šupljine.
Pribor:
- bočica ili posuda s hranom
- bočica ili čaša s tekućinom (čaj)
- žličica prilagođena hranjenju dojenčadi (zaobljene i od mekog materijala)
- papirnati ubrus/staničevina ili pelena/podbradak za zaštitu dojenčeta
- zaštitna jednokratna pregača
- olovka
- dokumentacija za upisivanje količine pojedene hrane i karakteristika hranjenja.
Pribor:
- bočica ili posuda s hranom
- bočica ili čaša s tekućinom (čaj)
- žličica prilagođena hranjenju dojenčadi
- papirnati ubrus/staničevina ili pelena/podbradak za zaštitu dojenčeta
- zaštitna jednokratna pregača
- olovka
- dokumentacija za upisivanje količine pojedene hrane i karakteristika hranjena.
Procjena:
- psihofizičkog stanja djeteta
- čimbenika koji utječu na sposobnost/mogućnost sisanja (prohodnost gornjih dišnih putova/nosa, usne šupljine – soor, afte)
- okolinskih čimbenika (buka, mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
- medicinske dijagnoze (respiratorne, kardiološke, neuromuskularne bolesti, anomalije usne šupljine)
- prethodnih količina posisane hrane i karakteristike hranjenja (zagrcavanje, umaranje, pojava perioralne cijanoze).
Procjena:
1) psihofizičkog stanja djeteta
2) čimbenika koji utječu na sposobnost/mogućnost sisanja
- prohodnost gornjih dišnih putova/nosa
- usne šupljine - soor, afte
3) okolinskih čimbenika
- buka
- mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
4) medicinske dijagnoze
- respiratorne
- kardiološke
- neuromuskularne bolesti
- anomalije usne šupljine
5) prethodnih količina posisane hrane i karakteristike hranjenja
- zagrcavanje
- umaranje
- pojava perioralne cijanoze.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom hranjenja bočicom dojenčeta s otežanim hranjenjem (2. tablica):
1) identificirati dijete
- pitati roditelja
- provjeriti identifikacijsku narukvicu
- provjeriti oznaku imena na krevetu djeteta s pripadajućim brojem prehrane
2) objasniti roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
3) oprati/dezinficirati ruke
4) po potrebi oprati ruke djeteta (ako sudjeluje u procesu hranjenja)
5) staviti jednokratnu pregaču
6) provjeriti količinu hrane u bočici na način da se bočica stavi na ravnu površinu (stol) u razinu očiju i očita količina na numeraciji bočice.
Količinu hrane u posudi (kašica) određujemo vaganjem ili, ako se radi o tvorničkom pripravku, količinu očitamo na vanjskom pakiranju hrane
7) provjeriti temperaturu hrane na način da medicinska sestra na volarnu stranu svoje podlaktice kapne nekoliko kapi hrane iz bočice/posude.
U istom aktu procijeniti veličinu otvora na sisaljci (duda).
Kada se bočica okrene sisaljkom prema dolje, hrana treba polagano kapati kroz sisaljku.
8) smjestiti dijete u pravilan položaj (poluležeći) na način da je djetetova glava u lakatnoj jami nedominantne ruke medicinske sestre ako dojenče hranimo bočicom.
Ako dojenče hranimo žličicom, postavimo ga u polusjedeći položaj u krilu, glavom oslonjenom na nedominantnu ruku medicinske sestre.
9) pod bradu dojenčeta staviti zaštitu (podbradak/staničevina/pelena)
10) kod hranjenja bočicom dominantnom rukom uzeti bočicu i staviti sisaljku u djetetova usta te postaviti bočicu okomito na djetetovo lice.
Dijete treba obuhvatiti 2/3 sisaljke, a u grliću bočice uvijek treba biti vidljivo mlijeko
11) pratiti kako dojenče siše, promatrati:
- vide li se mjehurići koji se podižu kroz mlijeko u grliću bočice
- izlazi li hrana iz usta tijekom hranjenja
- širi li dijete nosna krila kako bi „uhvatilo“ zrak
- pojavu perioralne cijanoze ili bljedila
- zagrcavanje
- kašljanje.
12) Ako dojenče pokazuje znakove umaranja, prvenstveno valja provjeriti veličinu otvora na sisaljci.
Ako je otvor premalen dijete ulaže dodatni napor kod sisanja i time se brže umara.
U suprotnom, ako je otvor na sisaljci prevelik, dijete ne može progutati svu hranu koju je jednim aktom sisanja povuklo iz bočice te se počne zagrcavati, kašljati te postoji povećana mogućnost aspiracije hrane u donje dišne putove
13) veličinu otvora na sisaljci treba dodatno prilagoditi zdravstvenom stanju dojenčeta.
Ako se dojenče zbog karakteristika bolesti brže umara, tad treba nešto veći otvor na sisaljci kako bi ulagalo manje napora prilikom sisanja.
Takvu djecu treba hraniti vrlo strpljivo i omogućiti im češće pauze kako bi se mogla odmoriti.
Hranjenje je vrlo često višestruko dulje u odnosu na djecu koja nemaju poteškoće u hranjenju
14) duljina odmora između faza sisanja ovisi o stanju djeteta.
Djetetu ponovno ponudimo obrok tek onda kada su se simptomi zbog kojih smo prekinuli hranjenje povukli ili se uvelike smanjili
15) kad je dojenče posisalo potrebnu količinu hrane treba ga podići u vertikalni položaj i pričekati da izbaci progutali zrak, odnosno pratiti kod svakog prekida hranjenja je li dijete izbacilo progutani zrak
16) smjestiti dojenče u krevetić u bočni položaj kako bismo spriječili mogućnost aspiracije hrane u slučaju bljuckanja.
Kod djece koja se umaraju potrebno je nakon hranjenja staviti ih i u povišeni položaj
17) kod hranjenja žličicom hrana treba zauzimati najviše 2/3 zapremine žličice kako bi se izbjeglo prolijevanje.
Dijete polagano hraniti uz kontrolu gutanja hrane.
Djecu s poteškoćama hranjenja, hrani se dulje od ostale djece te prilikom hranjenja treba pratiti:
- zadržavaju li hranu u ustima
- izlazi li im hrana iz usta i u kojoj količini
- zagrcavanje
- kašljanje
- popratnu perioralnu cijanozu
18) poželjno je nakon svakih nekoliko pojedenih žličica hrane djetetu ponuditi tekućinu koju voli
19) nakon završetka hranjenja oprati ruke djetetu, ako je sudjelovalo u procesu hranjena
20) smjestiti dijete u krevetić u bočni malo povišeni položaj kako bismo spriječili mogućnost aspiracije hrane
21) upisati količinu pojedene hrane uz obavezne eventualne karakteristike hranjenja:
- duljina
- umaranje
- zagrcavanje
- cijanoza
22) skinuti pregaču
23) raspremiti pribor
24) oprati/dezinficirati ruke
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom hranjenja žličicom dojenčeta s otežanim hranjenjem (3. tablica):
Dojenčad koja nemaju poteškoća kod hranjenja, hrane sa na sličan način kao i djeca s poteškoćama, s iznimkom što mogu sjediti u stolici za hranjenje i ukoliko im dob dopušta uputno ih je uključiti u proces hranjenja. Duljina hranjenja uglavnom je kraća, ali ukoliko dijete sudjeluje u hranjenju valja dobro procijeniti koju količinu hrane je doista pojelo, a koja količina je prolivena ili ostala primjerice na garderobi djeteta.
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
Prvoga tjedna u kolovozu, svake se godine obilježava Svjetski tjedan dojenja – inicijativa koju je pokrenuo Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja, u cilju podizanja svijesti i poticanju aktivnijeg promicanja dojenja.
Prvoga tjedna u kolovozu, svake se godine obilježava Svjetski tjedan dojenja.
Inicijativa je to koju je pokrenuo Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja.
Cilj je podizanja svijesti i poticanju aktivnijeg promicanja dojenja.
Zadatak:
- Istražite stručne mrežne stranice na temu Važnost dojenja.
- Bilješke unesite na online zid alata Padlet.
- Opišite ulogu medicinske sestre / medicinskog tehničara u promicanju dojenja kako u grupama za potporu majkama s poteškoćama u dojenju, raznim udrugama, tako i u svjetskim organizacijama koje zagovaraju dojenje.
- Raspravite o bilješkama s učenicima u razredu, izvedite zaključke, kako bi nastavnik dobio povratnu informaciju o učinkovitosti vašega samostalnog rada.
- Istražite stručne mrežne stranice na temu Važnost dojenja.
- Bilješke unesite na online zid alata Padlet.
- Opišite ulogu medicinske sestre/tehničara u promicanju dojenja kako u grupama za potporu majkama s poteškoćama u dojenju, raznim udrugama tako i u svjetskim organizacijama koje zagovaraju dojenje.
- Raspravite o bilješkama s učenicima u razredu, izvedite zaključke, kako bi nastavnik dobio povratnu informaciju o učinkovitosti vašeg samostalnoga rada.