Primjena kisika
Uvod
Bez kisika nije moguć ljudski život.
Kisik je plin bez boje, okusa i mirisa te teži od zraka. Volumni udio kisika u zraku koji udišemo je 21 %.
Kisik je plin bez boje, okusa i mirisa te teži od zraka.
Volumni udio kisika u zraku koji udišemo je 21 %.
Za njegovu kontinuiranu dopremu u tkivo potrebno je disanje i cirkulacija krvi kojima se kisik dalje doprema tkivima i izbacuje ugljični dioksid iz organizma. Kisik dolazi do ljudskih stanica vezan za hemoglobin u eritrocitima, a manjim dijelom otopljen u plazmi.
Kisik iz alveolarnog zraka ulazi u krv takozvanom . Jednako tako, iz krvi prelazi u stanice. Nizom kemijskih reakcija kisik u tkivima sudjeluje u proizvodnji energije.
Za njegovu kontinuiranu dopremu u tkivo potrebno je:
- disanje
- cirkulacija krvi
Njima se kisik dalje doprema tkivima i izbacuje ugljični dioksid iz organizma.
Kisik dolazi do ljudskih stanica vezan za hemoglobin u eritrocitima, a manjim dijelom otopljen u plazmi.
Kisik iz alveolarnog zraka ulazi u krv takozvanom .
Jednako tako, iz krvi prelazi u stanice.
Nizom kemijskih reakcija kisik u tkivima sudjeluje u proizvodnji energije.
Jeste li znali?
- Iako je kisik od životne važnosti, njegova pohrana u organizmu nije moguća.
- Od svih bjelančevina u organizmu hemoglobina ima najviše
- unatoč tome kisika ima za jedva tri minute metabolizma u mirovanju.
- Zanimljivo je da je za 1 g kisika potrebno više od 0,5 kg hemoglobina.
Jeste li znali?
- Iako je kisik od životne važnosti, njegova pohrana u organizmu nije moguća.
- Od svih bjelančevina u organizmu hemoglobina ima najviše
- unatoč tome kisika ima za jedva tri minute metabolizma u mirovanju.
- Zanimljivo je da je za 1 g kisika potrebno više od 0,5 kg hemoglobina.
Primjena kisika / oksigenoterapija
Oksigenoterapija (terapija kisikom) nije bezazlena zbog brojnih nuspojava. Toksičnost kisika ovisi o njegovoj koncentraciji i trajanju . Dugotrajno povišenje FiO2 > 60 % (FiO2 je koncentracija kisika u udahnutoj plinskoj smjesi) izaziva upalne promjene, alveola i plućnu .
za primjenu kisika su:
- – manjak kisika u krvi (referentna vrijednost pO2 = 9,3 do 13,3 kPa ili 70 do 100 mm Hg)
- – smanjena razina kisika u stanicama organizma (SPO2 < 90 %).
Kisik se može primjenjivati u bolničkim i kućnim uvjetima. U bolničkim uvjetima uglavnom se isporučuje putem centralnih jedinica, ali može i putem boce za kisik. U kućnim uvjetima kisik se može primjenjivati putem boca za kisik ili sve češće putem takozvanih koncentratora kisika koji okolinski zrak pretvaraju u kisik.
Najčešći načini primjene kisika su:
- pomoću nosnih kanila
- jednostavnom maskom za lice
- maskom s rezervoarom
- Venturi maskom s fiksnim protokom
- putem šatora/zvona.
Važno je osigurati ovlaživanje kisika prilikom primjene jer suhi zrak, osim što je neugodan za pacijenta, ima potencijal povećati otpor dišnih putova izazivanjem akutnog oštećenja i upale te se time može smanjiti .
Važno je osigurati ovlaživanje kisika prilikom primjene jer suhi zrak:
- stvara neugodnost pacijentu
- ima potencijal povećati otpor dišnih putova izazivanjem akutnog oštećenja i upale
- time može smanjiti .
Potreban pribor za oksigenoterapiju
- kolica ili poslužavnik
- nazofaringealni kateter / binazalni nosni kateter / maska odgovarajuće veličine
- nastavci za maske
- ovlaživač kisika
- redestilirana voda
- hipoalergenski leukoplast za fiksaciju katetera
- špatula
- staničevina
- lubrikant (posuda s vodom ili gel na bazi vode) za uvođenje orofaringealnog katetera
- manometar
- posuda za nečisto / bubrežasta zdjelica
- antiseptik za ruke
- rukavice (za uvođenje orofaringealnog katetera)
- olovka
- dokumentacija za evidentiranje postupka.
Procjena djeteta i pribora
- psihofizičko stanja djeteta i mogućnosti suradnje (prisutnost roditelja/skrbnika)
- sluznice nosa i usne šupljine
- prohodnost dišnih putova
- ispravnost opreme i izvora kisika (centralni dovod kisika ili boce s kisikom)
- pet pravila za primjenu lijekova.
Opći postupci prije provođenja oksigenoterapije
- identificirati dijete i predstaviti se
- objasniti većem djetetu i/ili roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
- osigurati privatnost (zatvoriti vrata / postaviti paravan)
- oprati/dezinficirati ruke
- navući rukavice (prema procjeni i potrebi)
- u ovlaživač uliti redestiliranu vodu između oznaka „min“ i „max“
- provjeriti protok kisika
- većem djetetu dati staničevinu da ispuše nos
- manjem djetetu po potrebi aspirirati sekret iz dišnih putova
- smjestiti dijete u udoban/propisan položaj.
Opći postupci nakon provedenih postupaka oksigenoterapije
- raspremiti pribor
- oprati ruke
- dokumentirati postupak.
Primjena kisika nazofaringealnim kateterom
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- navući rukavice
- provjeriti rok trajanja, neoštećenost pakiranja i veličinu nazofaringealnog katetera
- izabrati i procijeniti prohodnost nosne šupljine za aplikaciju katetera
- izvaditi kateter iz omota i izmjeriti dužinu od vrha nosa do ušne resice
- navlažiti kateter lubrikantom/vodom
- pod pravim kutom lagano rotirajući uvoditi kateter u nosnu šupljinu do prethodno izmjerene duljine
- provjeriti špatulom poziciju katerera (vrh katetera treba se vidjeti iza uvule)
- fiksirati kateter leukoplastom za obraz djeteta (kod veće djece može na nos ili na čelo)
- spojiti izvor kisika s nosnim kateterom
- otvoriti kisik i na manometru izabrati ordinirani protok
- primijeniti Opće postupke nakon provođenja oksigenoterapije
- nosni se kateter mijenja jednom do dva puta dnevno, ali i češće u slučaju jače sekrecije.
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- navući rukavice
- provjeriti rok trajanja, neoštećenost pakiranja i veličinu nazofaringealnog katetera
- izabrati i procijeniti prohodnost nosne šupljine za aplikaciju katetera
- izvaditi kateter iz omota i izmjeriti dužinu od vrha nosa do ušne resice
- navlažiti kateter lubrikantom/vodom
- pod pravim kutom lagano rotirajući uvoditi kateter u nosnu šupljinu do prethodno izmjerene duljine
- provjeriti špatulom poziciju katerera (vrh katetera treba se vidjeti iza uvule)
- fiksirati kateter leukoplastom za obraz djeteta (kod veće djece može na nos ili na čelo)
- spojiti izvor kisika s nosnim kateterom
- otvoriti kisik i na manometru izabrati ordinirani protok
- primijeniti Opće postupke nakon provođenja oksigenoterapije
- nosni se kateter mijenja jednom do dva puta dnevno, ali i češće u slučaju jače sekrecije.
Primjena kisika binazalnim nosnim kateterom
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- provjeriti rok trajanja, neoštećenost pakiranja i veličinu katetera
- procijeniti prohodnost nosnih šupljina
- izvaditi kateter iz omota i vrhove nosnih kanila namjestiti u oba nosna otvora
- krakove katetera staviti iza oba uha i pod bradu djeteta, pričvrstiti ih pomičnom omčom (nalazi se na cijevi katetera)
- po potrebi fiksirati kateter leukoplastom za oba obraza djeteta
- spojiti izvor kisika s nosnim kateterom
- otvoriti kisik i na manometru izabrati ordinirani protok
- primijeniti Opće postupke nakon provođenja oksigenoterapije
- binazalni kateter mijenja se jednom tjedno ili po potrebi.
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- provjeriti rok trajanja, neoštećenost pakiranja i veličinu katetera
- procijeniti prohodnost nosnih šupljina
- izvaditi kateter iz omota i vrhove nosnih kanila namjestiti u oba nosna otvora
- krakove katetera staviti iza oba uha i pod bradu djeteta, pričvrstiti ih pomičnom omčom (nalazi se na cijevi katetera)
- po potrebi fiksirati kateter leukoplastom za oba obraza djeteta
- spojiti izvor kisika s nosnim kateterom
- otvoriti kisik i na manometru izabrati ordinirani protok
- primijeniti Opće postupke nakon provođenja oksigenoterapije
- binazalni kateter mijenja se jednom tjedno ili po potrebi.
Primjena kisika pomoću Venturi maske
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- izabrati veličinu maske s obzirom na veličinu djetetovog lica
- provjeriti rok trajanja i neoštećenost pakiranja maske
- izabrati nastavak koji odgovara ordiniranom protoku kisika
- procijeniti prohodnost dišnih putova
- spojiti izvor kisika s cijevima i maskom
- namjestiti masku na djetetovo lice obuhvaćajući nos i bradu djeteta
- elastičnu vrpcu namjestiti iznad uški pa preko čela na stražnju stranu glave
- metalni dio namjestiti uz nos da dobro prianja, ali ne pritišće nos
- otvoriti kisik i namjestiti ordinirani protok u skladu s pravilima na Venturi maski
- primijeniti Opće postupke nakon primjene oksigenoterapije
- masku i cijevi treba mijenjati jednom dnevno.
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- izabrati veličinu maske s obzirom na veličinu djetetovog lica
- provjeriti rok trajanja i neoštećenost pakiranja maske
- izabrati nastavak koji odgovara ordiniranom protoku kisika
- procijeniti prohodnost dišnih putova
- spojiti izvor kisika s cijevima i maskom
- namjestiti masku na djetetovo lice obuhvaćajući nos i bradu djeteta
- elastičnu vrpcu namjestiti iznad uški pa preko čela na stražnju stranu glave
- metalni dio namjestiti uz nos da dobro prianja, ali ne pritišće nos
- otvoriti kisik i namjestiti ordinirani protok u skladu s pravilima na Venturi maski
- primijeniti Opće postupke nakon primjene oksigenoterapije
- masku i cijevi treba mijenjati jednom dnevno.
Primjena kisika pomoću maske s rezervoarom
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- izabrati veličinu maske s obzirom na veličinu djetetovog lica
- provjeriti rok trajanja i neoštećenost pakiranja maske
- procijeniti prohodnost dišnih putova
- spojiti izvor kisika s cijevima i maskom
- otvoriti kisik i namjestiti ordinirani protok kisika da se vrećica/rezervoar napuni do polovice
- namjestiti masku na djetetovo lice obuhvaćajući nos i bradu djeteta
- elastičnu vrpcu namjestiti iznad uški pa preko čela na stražnju stranu glave
- metalni dio namjestiti uz nos da dobro prianja, ali ne pritišće nosna krila
- redovito kontrolirati protok kisika tako da rezervoar neprestano bude do polovice ispunjen
- ako se u rezervoaru sakuplja voda, potrebno je isprazniti je
- primijeniti Opće postupke nakon primjene oksigenoterapije
- masku i cijevi treba mijenjati jednom dnevno, po potrebi i češće.
- primijeniti Opće postupke prije provođenja oksigenoterapije
- izabrati veličinu maske s obzirom na veličinu djetetovog lica
- provjeriti rok trajanja i neoštećenost pakiranja maske
- procijeniti prohodnost dišnih putova
- spojiti izvor kisika s cijevima i maskom
- otvoriti kisik i namjestiti ordinirani protok kisika da se vrećica/rezervoar napuni do polovice
- namjestiti masku na djetetovo lice obuhvaćajući nos i bradu djeteta
- elastičnu vrpcu namjestiti iznad uški pa preko čela na stražnju stranu glave
- metalni dio namjestiti uz nos da dobro prianja, ali ne pritišće nosna krila
- redovito kontrolirati protok kisika tako da rezervoar neprestano bude do polovice ispunjen
- ako se u rezervoaru sakuplja voda, potrebno je isprazniti je
- primijeniti Opće postupke nakon primjene oksigenoterapije
- masku i cijevi treba mijenjati jednom dnevno, po potrebi i češće.
Pulsna oksimetrija
Pulsna oksimetrija neinvazivna je metoda mjerenja oksigenacije, odnosno postotka zasićenja hemoglobina kisikom (saturation od peripheral oxygen – SpO2). Mjerenje se izražava u postotcima (referentne vrijednosti 95 do 100 %).
Pulsna oksimetrija neinvazivna je metoda mjerenja oksigenacije, odnosno postotka zasićenja hemoglobina kisikom (engl. saturation od peripheral oxygen – SpO2).
Mjerenje se izražava u postotcima (referentne vrijednosti 95 do 100 %).
Pulsna oksimetrija radi se pomoću tzv. pulsnog oksimetra, a koristi se kod stanja kod kojih postoji mogućnost pojave hipoksemije. Pulsni oksimetar ima digitalni zaslon na kojem se pokazuje SpO2 i frekvencija pulsa. Postoje dvije vrste pulsnog oksimetra: bežični ili spojen sa žicom na senzore (dva izvora svjetlosti koja se postavljaju na suprotne strane uglavnom prsta ili stopala).
Pulsna oksimetrija radi se pomoću tzv. pulsnog oksimetra.
Koristi se kod stanja kod kojih postoji mogućnost pojave hipoksemije.
Pulsni oksimetar ima digitalni zaslon na kojem se pokazuje:
- SpO2
- frekvencija pulsa.
Postoje dvije vrste pulsnog oksimetra:
- bežični
- spojen sa žicom na senzore (dva izvora svjetlosti koja se postavljaju na suprotne strane uglavnom prsta ili stopala).
Važno je znati!
- mjesta postavljanja senzora trebaju biti dobro prokrvljena, ne smiju biti hladna jer u suprotnom pulsni oksimetar neće pokazivati točne vrijednosti
Važno je znati!
- mjesta postavljanja senzora trebaju biti dobro prokrvljena
- ne smiju biti hladna jer u suprotnom pulsni oksimetar neće pokazivati točne vrijednosti
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
Oksigenoterapija je terapijski postupak kojim bolesnom djetetu primjenjujemo kisik u većem postotku od onoga u zraku (21 %). Uloga medicinske sestre / medicinskog tehničara je prije svega primjena pravila „5 P“, zatim znati procijeniti djetetovo stanje i primijeniti ordiniranu terapiju kisikom prema liječnikovom naputku te pratiti djetetovo zdravstveno stanje tijekom primjene kisika.
Oksigenoterapija je terapijski postupak kojim bolesnom djetetu primjenjujemo kisik u većem postotku od onoga u zraku (21 %).
Uloga medicinske sestre / medicinskog tehničara je:
- prije svega primjena pravila „5 P“,
- procijeniti djetetovo stanje
- primijeniti ordiniranu terapiju kisikom prema liječnikovom naputku
- pratiti djetetovo zdravstveno stanje tijekom primjene kisika.
Zadatak:
- Tijekom vježbi promatrajte dijete na oksigenoterapiji, uočite simptome koje dijete pokazuje (znakovi dispneje, stanje svijesti, boja kože...), očitajte saturaciju kisika na pulsnom oksimetru te tijekom njege djeteta promijenite mjesto pozicije senzora.
- Saznanja podijelite s ostalim učenicima u razredu na online zidu digitalnog alata Padlet.
Zadatak:
- Tijekom vježbi:
- promatrajte dijete na oksigenoterapiji
- uočite simptome koje dijete pokazuje (znakovi dispneje, stanje svijesti, boja kože...)
- očitajte saturaciju kisika na pulsnom oksimetru
- tijekom njege djeteta promijenite mjesto pozicije senzora.
- Saznanja podijelite s ostalim učenicima u razredu na online zidu digitalnog alata Padlet.