Procjena disanja
Uvod
Rezultati istraživanja djece koja su izložena pasivnom pušenju pokazuju da su djeca sklonija infekcijama dišnog sustava, imaju povećanu učestalost poremećaja plućne funkcije i pojavu astme te manju fizičku kondiciju od djece čiji roditelji nisu pušili.
Dokazano je da djeca majki koje su pušile tijekom trudnoće imaju povećani rizik za sindrom iznenadne dojenačke smrti te pojavu bolesti dišnog sustava u djetinjstvu.
Rezultati istraživanja djece koja su izložena pasivnom pušenju pokazuju da:
- su djeca sklonija infekcijama dišnog sustava
- imaju povećanu učestalost poremećaja plućne funkcije i pojavu astme
- imaju manju fizičku kondiciju od djece čiji roditelji nisu pušili.
Dokazano je da djeca majki koje su pušile tijekom trudnoće imaju povećani rizik za:
- sindrom iznenadne dojenačke smrti
- pojavu bolesti dišnog sustava u djetinjstvu.
Važno je znati!
Samo udisanjem čistog zraka djeca dobivaju potrebnu količinu kisika i na taj način prevenira se nastanak brojnih infektivnih i neinfektivnih respiratornih bolesti!
Važno je znati!
Samo udisanjem čistog zraka:
- djeca dobivaju potrebnu količinu kisika
- prevenira se nastanak brojnih infektivnih i neinfektivnih respiratornih bolesti!
Što znamo o disanju i dišnom sustavu
1. zadatak
- Prisjetite se što je disanje.
Klikom na karticu provjerite svoj odgovor.
Disanje ili respiracija izmjena je plinova (kisika i ugljikova dioksida) između stanica organizma i vanjske sredine.
Klikite na karticu.
Provjerite svoj odgovor.
Disanje ili respiracija izmjena je plinova (kisika i ugljikova dioksida) između stanica organizma i vanjske sredine.
2. zadatak
- Ponovite koje su funkcije disanja.
Klikom na karticu provjerite svoj odgovor.
Funkcije disanja:
- unos kisika u tijelo
- uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela
- regulacija tjelesne temperature
- regulacija acido-bazne ravnoteže u tijelu.
Kliknite na karticu.
Provjerite svoj odgovor.
Funkcije disanja:
- unos kisika u tijelo
- uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela
- regulacija tjelesne temperature
- regulacija acido-bazne ravnoteže u tijelu.
Anatomija i fiziologija dišnog sustava
3. zadatak
- Odgovorite na sljedeća pitanja i ponovite što već znate o anatomiji i fiziologiji dišnog sustava kod djece.
Odgovorite na sljedeća pitanja.
Ponovite što već znate o anatomiji i fiziologiji dišnog sustava kod djece.
Zbog osobitosti u građi dišnog sustava, akutne upalne bolesti dišnog sustava češće su u dječjoj dobi i pojavljuju se u prosjeku pet do sedam puta godišnje. Infekcije gornjih dišnih puteva kod djece češće su i lakše u usporedbi s infekcijama donjih dišnih puteva.
Zbog osobitosti u građi dišnog sustava, akutne upalne bolesti dišnog sustava češće su u dječjoj dobi.
Pojavljuju se u prosjeku pet do sedam puta godišnje.
Infekcije gornjih dišnih puteva kod djece češće su i lakše u usporedbi s infekcijama donjih dišnih puteva.
Procjena disanja kod djeteta
Procjena disanja postupak je kojim se utvrđuje frekvencija disanja, dubina, ritam, trajanje, zvuk pojedinih faza djetetovog disanja te prepoznavanje patoloških oblika disanja.
Procjena disanja postupak je kojim se utvrđuje:
- frekvencija disanja
- dubina disanja
- ritam disanja
- trajanje disanja
- zvuk pojedinih faza djetetovog disanja
- prepoznavanje patoloških oblika disanja.
Frekvencija disanja
Pod frekvencijom ili brzinom disanja podrazumijevamo broj udisaja i izdisaja u jednoj minuti, prema dobi osobe u stanju mirovanja.
Dubina disanja
Kod dubine disanja razlikujemo:
- normalno: ujednačeno, bez napora
- produbljeno: s naporom, dijete udiše i izdiše veću količinu zraka
- površno: jedva primjetno udisanje i izdisanje male količine zraka.
Normalna dubina disanja kod novorođenčeta
Ritam disanja
Ritam disanja pravilna je smjena udaha i izdaha sa stankama disanja. U normalnim uvjetima stanke su duže od dišnih pokreta. Razlike u trajanju postoje i unutar dišnih pokreta tako da je udah kraći od izdaha.
Ritam disanja pravilna je smjena udaha i izdaha sa stankama disanja.
U normalnim uvjetima stanke su duže od dišnih pokreta.
Razlike u trajanju postoje i unutar dišnih pokreta.
Udah je kraći od izdaha.
Zvukovi disanja
Disanje kod zdravog djeteta je tiho, bezbolno, bez napora. Zvukovi pri disanju javljaju se kod različitih patoloških stanja:
Disanje kod zdravog djeteta je:
- tiho
- bezbolno
- bez napora.
Zvukovi pri disanju javljaju se kod različitih patoloških stanja:
- stenjanje i širenje nosnica pri svakom udisaju – javlja se kod dispneje i bolesti respiratornog sustava
- hrkanje, čujno disanje – nastaje za vrijeme spavanja zbog začepljenja gornjih dišnih putova
- stridor – hripljući i neugodan zvuk, a njegov je uzrok poremećen protok zraka
- škripanje, wheezing – sviranje u prsnom košu kao posljedica upalnih promjena ili opstrukcije u dišnim putevima.
- stenjanje i širenje nosnica pri svakom udisaju
- javlja se kod dispneje i bolesti respiratornog sustava
- hrkanje, čujno disanje
- nastaje za vrijeme spavanja zbog začepljenja gornjih dišnih puteva
- stridor
- hripljući i neugodan zvuk
- njegov je uzrok poremećen protok zraka
- škripanje, wheezing
- sviranje u prsnom košu
- posljedica upalnih promjena ili opstrukcije u dišnim putevima
Patološki oblici disanja
Dispneja ili otežano disanje subjektivni je osjećaj nedostatka zraka u plućima koji osjećamo kao stezanje u prsima ili nemogućnost dubokog disanja. Dispneja kod djece zajednički je naziv za nekoliko znakova bolesti dišnog sustava: tahipneja, inspiratorna retrakcija (uvlačenje i međurebrenih prostora), stenjanje, klimanje glavom i širenje nosnica u svakom udisaju.
Dispneja ili otežano disanje subjektivni je osjećaj nedostatka zraka u plućima.
Osjećamo je kao stezanje u prsima ili nemogućnost dubokog disanja.
Dispneja kod djece zajednički je naziv za nekoliko znakova bolesti dišnog sustava:
- tahipneja
- inspiratorna retrakcija (uvlačenje i međurebrenih prostora)
- stenjanje
- klimanje glavom
- širenje nosnica u svakom udisaju.
Dispneja kod djeteta
Načini mjerenja respiracije kod djece
Medicinska sestra / medicinski tehničar procjenjuje djetetovo disanje na nekoliko načina, mjereći brzinu disanja, dubinu, ritam respiratornih kretnji i prati zvukove disanja.
Načini mjerenja su:
- promatranje dizanja ili spuštanja prsnog koša
- stavljanje dlanova na prsni koš djeteta
- brojenje pokreta vate koja se stavlja pod nos ili usta
- korištenje slušalica (stetoskop)
- pomoću pulsnog oksimetra/monitora.
Medicinska sestra / medicinski tehničar procjenjuje djetetovo disanje na nekoliko načina, mjerenjem i praćenjem:
- brzine disanja
- dubine disanja
- ritma respiratornih kretnji
- zvukova disanja.
Načini mjerenja su:
- promatranje dizanja ili spuštanja prsnog koša
- stavljanje dlanova na prsni koš djeteta
- brojenje pokreta vate koja se stavlja pod nos ili usta
- korištenje slušalica (stetoskop)
- pomoću pulsnog oksimetra/monitora.
Važno je znati!
Novorođenčetu i dojenčetu procjena disanja provodi se tijekom spavanja.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom izvođenja postupka procjene disanja
- pripremiti sat sa sekundarom, štopericu ili monitor
- utvrditi identitet djeteta
- utvrditi za propisani postupak
- predstaviti se, objasniti postupak i moguće nelagode, dopustiti djetetu i roditelju/skrbniku postavljanje pitanja
- pričekati 10 minuta od zadnje djetetove fizičke aktivnosti
- smjestiti dijete u udoban položaj (može biti povišen za 45 do 60 stupnjeva)
- provjeriti medicinsku dokumentaciju, plan zdravstvene njege ili potrebu za ponovnom procjenom disanja
- postupak izvoditi tako da dijete ne utječe na disanje
- oprati/dezinficirati i osušiti ruke
- dezinficirati membranu i olive slušalica
- radi lakšeg mjerenja otkriti prsni koš i osigurati privatnost
- postaviti slušalice ili dlan na prsni koš
- brojiti udisaje tijekom 60 sekundi pomoću slušalica, dlana ili promatranjem
- pokriti prsni koš
- smjestiti dijete u krevet na siguran način
- dezinficirati membranu i olive slušalica
- dezinficirati i osušiti ruke
- dokumentirati postupak i osobitosti disanja u dokumentaciju zdravstvene njege (u slučaju nepravilnosti obavijestiti liječnika).
- pripremiti sat sa sekundarom, štopericu ili monitor
- utvrditi identitet djeteta
- utvrditi za propisani postupak
- predstaviti se
- objasniti postupak i moguće nelagode
- dopustiti djetetu i roditelju/skrbniku postavljanje pitanja
- pričekati 10 minuta od zadnje djetetove fizičke aktivnosti
- smjestiti dijete u udoban položaj (može biti povišen za 45 do 60 stupnjeva)
- provjeriti:
- medicinsku dokumentaciju
- plan zdravstvene njege
- potrebu za ponovnom procjenom disanja
- postupak izvoditi tako da dijete ne utječe na disanje
- oprati/dezinficirati i osušiti ruke
- dezinficirati membranu i olive slušalica
- radi lakšeg mjerenja otkriti prsni koš
- osigurati privatnost
- postaviti slušalice ili dlan na prsni koš
- brojiti udisaje tijekom 60 sekundi pomoću slušalica, dlana ili promatranjem
- pokriti prsni koš
- smjestiti dijete u krevet na siguran način
- dezinficirati membranu i olive slušalica
- dezinficirati i osušiti ruke
- dokumentirati postupak i osobitosti disanja u dokumentaciju zdravstvene njege (u slučaju nepravilnosti obavijestiti liječnika).
Važno je znati!
Zdravo dijete diše normalno kroz nos, bez napora i jedva čujno. Disanje se mjeri tijekom 60 sekundi.
Važno je znati!
Zdravo dijete normalno diše:
- kroz nos
- bez napora
- jedva čujno.
Disanje se mjeri tijekom 60 sekundi.
Procjena disanja kod poteškoća s disanjem
Otežano disanje kod djece može se manifestirati kao uvlačenje sternuma, međurebrenih prostora, upotreba pomoćne dišne muskulature, širenje nosnica, klimanje glave i kontrakcija mišića prednje strane prsnog koša. Glavni pokazatelj slabe oksigenacije je , najuočljivija na usnama i korijenu nokta. Kod svakog djeteta sa sumnjom na respiratorno zatajenje, kisikom treba mjeriti pulsnim oksimetrom.
Otežano disanje kod djece može se manifestirati kao:
- uvlačenje sternuma i međurebrenih prostora
- upotreba pomoćne dišne muskulature
- širenje nosnica
- klimanje glave
- kontrakcija mišića prednje strane prsnog koša.
Glavni pokazatelj slabe oksigenacije je .
Najuočljivija je na usnama i korijenu nokta.
Kod svakog djeteta sa sumnjom na respiratorno zatajenje, kisikom treba mjeriti pulsnim oksimetrom.
Pulsni oksimetar uređaj je nalik na štipaljku kojim se mjeri zasićenost hemoglobina kisikom u tkivnim kapilarama i puls/bilo. Oksigenaciju mjerimo između 10 – 30 sekundi, odnosno dok se na ekranu ne pojavi konstantna vrijednost.
- On omogućuje kontinuirano, neinvazivno praćenje zasićenosti krvi kisikom radi otkrivanja prije pojave simptoma i znakova.
- Sastoji se od prijenosnog monitora i sonde ili je u jednom komadu kao kod pulsnih oksimetara za prste.
Pulsni oksimetar uređaj je nalik na štipaljku kojim se mjeri zasićenost hemoglobina kisikom u tkivnim kapilarama i puls/bilo.
Oksigenaciju mjerimo između 10 – 30 sekundi, odnosno dok se na ekranu ne pojavi konstantna vrijednost.
- On omogućuje kontinuirano, neinvazivno praćenje zasićenosti krvi kisikom radi otkrivanja prije pojave simptoma i znakova.
- Sastoji se od prijenosnog monitora i sonde ili je u jednom komadu kao kod pulsnih oksimetara za prste.
4. zadatak
Klikom na karticu pročitajte glavne značajke pulsnog oksimetra.
Pulsni oksimetar može se pričvrstiti na vršak prsta na ruci, na nožnom prstu, ušnoj školjci ili kod male djece na distalni dio stopala. Senzor unutar uređaja prenosi snop svjetlosti kroz tkivo do prijemnika. Valne duljine propuštene svjetlosti mijenjaju se ovisno o količini zasićenog hemoglobina (oksihemoglobin – povezivanje molekule kisika i molekule hemoglobina). Rezultati se bilježe kao postotak saturacije/zasićenosti hemoglobinom i bilježe se kao SpO2. Normalan nivo SpO2 iznosi 95 do 99 %. Postotak zasićenosti niži od 95 % može biti znak različitih stupnjeva hipoksije.
Kliknite na karticu.
Pročitajte glavne značajke pulsnog oksimetra.
Pulsni oksimetar može se pričvrstiti na:
- vršak prsta na ruci
- nožni prst
- ušnu školjku
- distalni dio stopala (kod male djece).
Senzor unutar uređaja prenosi snop svjetlosti kroz tkivo do prijemnika.
Valne duljine propuštene svjetlosti mijenjaju se ovisno o količini zasićenog hemoglobina (oksihemoglobin – povezivanje molekule kisika i molekule hemoglobina).
Rezultati se bilježe kao postotak saturacije/zasićenosti hemoglobinom.
Bilježe se kao SpO2.
Normalan nivo SpO2 iznosi 95 do 99 %.
Postotak zasićenosti niži od 95 % može biti znak različitih stupnjeva hipoksije.
Pozorno pogledajte videozapis Mjerenje oksigenacije krvi kisikom pomoću pulsnog oksimetra i odgovorite na pitanja.
Pozorno pogledajte videozapis Mjerenje oksigenacije krvi kisikom pomoću pulsnog oksimetra.
Odgovorite na pitanja.
Mjerenje saturacije krvi pulsnim oksimetrom
Odgovorite na pitanja:
- Koliko vremenski traje mjerenje zasićenosti krvi kisikom pomoću pulsnog oksimetra?
- Osim mjerenja zasićenosti krvi kisikom, koji parametar još mjerimo pulsnim oksimetrom?
Provjerite usvojeno znanje
Završetak
- Pomoću alata Quizlet izradite obrazovne kartice kao dodatni nastavni sadržaj za novousvojene ključne pojmove u procjeni disanja:
- frekvencija disanja
- dubina disanja
- ritam disanja
- zvukovi disanja
- patološki oblici disanja.
- Na taj način možete bolje zapamtiti nove pojmove.
- Izrađeni sadržaj možete naknadno uređivati, podijeliti, dodati u razred ili direktorij, pregledati statistiku sadržaja, kopirati, ispisati, napraviti izvoz na vlastito računalo i izbrisati.
- Pomoću alata Quizlet izradite obrazovne kartice kao dodatni nastavni sadržaj za novousvojene ključne pojmove u procjeni disanja:
- frekvencija disanja
- dubina disanja
- ritam disanja
- zvukovi disanja
- patološki oblici disanja.
- Na taj način možete bolje zapamtiti nove pojmove.
- Izrađeni sadržaj možete naknadno:
- uređivati
- podijeliti
- dodati u razred ili direktorij
- pregledati statistiku sadržaja
- kopirati
- ispisati
- napraviti izvoz na vlastito računalo
- izbrisati.