Mjerenje pulsa
Uvod
Prvi se otkucaji srca fetusa mogu zabilježiti s pomoću vaginalne sonde između četvrtoga i petoga tjedna i od tada srce ne prestaje kucati cijeli život.
Prvi se otkucaji srca fetusa mogu zabilježiti s pomoću vaginalne sonde između 4. i 5. tjedna .
Otad pa sve do smrti srce ne prestaje kucati.
Puls
Puls (bilo) je ritmično pulsiranje arterija izazvano tlačnim valom kao posljedica sistole i dijastole lijeve srčane klijetke.
Mjeri se na mjestima gdje su periferne arterije dostupne palpaciji i tamo gdje se nalaze na čvrstoj podlozi (mišić ili kost).
Vrijednosti frekvencije pulsa ovise o dobi djeteta (1. tablica).
Puls (bilo) je ritmično pulsiranje arterija izazvano tlačnim valom kao posljedica sistole i dijastole lijeve srčane klijetke.
Mjeri se na mjestima gdje su periferne arterije dostupne palpaciji i tamo gdje se nalaze na čvrstoj podlozi (mišić ili kost).
Vrijednosti frekvencije pulsa ovise o dobi djeteta.
Obilježja pulsa
Kod procjene pulsa promatramo:
- frekvenciju (broj otkucaja u minuti)
- ritam (ujednačenost vremenskog razmaka između dvaju otkucaja)
- punjenost (snaga srčanih kontrakcija).
Djeca mogu imati normalnu aritmiju koja je povezana s ciklusima disanja. Normalno je da je puls brži (tahikardija) kod udisaja, a sporiji (bradikardija) kod izdisaja. Frekvencija pulsa ovisi i o ponašanju djeteta (plač, nemir). Kod dojenčadi i male djece preporuča se mjeriti puls dok spavaju.
Obilježja pulsa
Kod procjene pulsa promatramo:
- frekvenciju (broj otkucaja u minuti)
- ritam (ujednačenost vremenskog razmaka između dvaju otkucaja)
- punjenost (snaga srčanih kontrakcija).
Djeca mogu imati normalnu aritmiju koja je povezana s ciklusima disanja.
Normalno je cda je puls brži (tahikardija) kod udisaja, a sporiji (bradikardija) kod izdisaja.
Frekvencija pulsa ovisi i o ponašanju djeteta (plač, nemir).
Kod dojenčadi i male djece preporuča se mjeriti puls dok spavaju.
Načini i mjesta mjerenja pulsa
Kod dojenčadi i male djece puls se može mjeriti stetoskopom na apeksu (vršku) srca ili na perifernim arterijama najčešće palpacijom:
- a. temporalis
- a. radialis.
Kod dojenčadi i male djece puls se može mjeriti stetoskopom na apeksu (vršku) srca ili na perifernim arterijama najčešće palpacijom:
- a. temporalis
- a. radialis
1. zadatak
Postupak mjerenja pulsa na perifernoj arteriji
Pribor:
- sat sa sekundarom ili štoperica
- olovka
- dokumentacija za upisivanje rezultata mjerenja.
Procjena:
- psihofizičkog stanja djeteta
- čimbenika koji utječu na osobitosti pulsa (dob, , hipertermija, hipotermija, , , bol, anksioznost/strah, plač, razina aktivnosti)
- okolinskih čimbenika (buka, mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
- medicinske dijagnoze, lijekova koje dijete uzima, prethodnih vrijednosti i osobitosti pulsa.
Postupak mjerenja pulsa na perifernoj arteriji
Pribor:
- sat sa sekundarom ili štoperica
- olovka
- dokumentacija za upisivanje rezultata mjerenja.
Procjena:
1) psihofizičkog stanja djeteta
2) čimbenika koji utječu na osobitosti pulsa:
- dob
- hipertermija
- hipotermija
- bol
- anksioznost/strah
- plač
- razina aktivnosti
3) okolinskih čimbenika
- buka
- mikroklimatski uvjeti u prostoriji
4) medicinske dijagnoze, lijekova koje dijete uzima, prethodnih vrijednosti i osobitosti pulsa.
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom mjerenja pulsa na perifernoj arteriji:
- identificirati dijete (pitati dijete, pitati roditelja, provjeriti identifikacijsku narukvicu ili oznaku imena na krevetu djeteta)
- objasniti većem djetetu i/ili roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
- većem djetetu postupak možemo demonstrirati na lutki ili drugoj njemu prihvatljivoj igrački odnosno na roditelju
- smjestiti dijete u udoban položaj (sjedeći ili ležeći) i pričekati oko 10 minuta nakon djetetove tjelesne aktivnosti (kod dojenčadi ili manje djece postupak je dobro provoditi dok dijete spava)
- oprati ili dezinficirati ruke
- izabrati arteriju za palpaciju pulsa
- položiti jagodicu/e prsta na odabranu arteriju – kod dojenčadi dovoljna je jedna jagodica (2. ili 3. prst), kod veće djece možemo koristiti dvije (2. i 3. prst), dok kod adolescenata koristimo tri (2., 3. i 4. prst), te nježno pritisnuti
- brojiti pulsacije (podizanje arterije) tijekom 60 sekundi, uz kontrolu sekundara na satu/štoperice
- tijekom mjerenja procjenjivati ritam (pravilan, nepravilan), punjenost (dobro punjen, slabije / vrlo slabo punjen) i amplitudu. Ako je puls nepravilnog ritma, produljiti vrijeme mjerenja za još jednu minutu ili po potrebi dulje.
- upisati izmjerenu vrijednost i karakteristike u dokumentaciju
- raspremiti pribor
- oprati/dezinficirati ruke.
Postupak
1) identificirati dijete
- pitati dijete
- pitati roditelja
- provjeriti identifikacijsku narukvicu ili oznaku imena na krevetu djeteta
2) objasniti većem djetetu i/ili roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
3) većem djetetu postupak možemo demonstrirati na lutki ili drugoj njemu prihvatljivoj igrački odnosno na roditelju
4) smjestiti dijete u udoban položaj (sjedeći ili ležeći) i pričekati oko 10 minuta nakon djetetove tjelesne aktivnosti (kod dojenčadi ili manje djece postupak je dobro provoditi dok dijete spava)
5) oprati ili dezinficirati ruke
6) izabrati arteriju za palpaciju pulsa
7) položiti jagodicu/e prsta na odabranu arteriju
- kod dojenčadi dovoljna je jedna jagodica (2. ili 3. prst)
- kod veće djece možemo koristiti dvije (2. i 3. prst)
- kod adolescenata koristimo tri (2., 3. i 4. prst), te nježno pritisnuti Slika 2. i slika 3.
8) brojiti pulsacije (podizanje arterije) tijekom 60 sekundi, uz kontrolu sekundara na satu/štoperice
9) tijekom mjerenja:
- procjenjivati ritam (pravilan, nepravilan)
- punjenost (dobro punjen, slabije/vrlo slabo punjen)
- amplitudu.
Ako je puls nepravilnog ritma, produljiti vrijeme mjerenja za još jednu minutu ili po potrebi dulje.
10) upisati izmjerenu vrijednost i karakteristike u dokumentaciju
11) raspremiti pribor
12) oprati/dezinficirati ruke
Postupak mjerenja pulsa na apeksu (vršku) srca
Pribor:
- sat sa sekundarom ili štoperica
- stetoskop
- olovka
- dokumentacija za upisivanje rezultata mjerenja.
Procjena:
- psihofizičkog stanja djeteta
- čimbenika koji utječu na osobitosti pulsa (dob, hipoksija, hipertermija, hipotermija, hipovolemija, hemoragija, bol, anksioznost/strah, plač, razina aktivnosti)
- okolinskih čimbenika (buka, mikroklimatski uvjeti u prostoriji)
- medicinske dijagnoze, lijekova koje dijete uzima, prethodnih vrijednosti i osobitosti pulsa.
Pribor
- sat sa sekundarom ili štoperica
- stetoskop
- olovka
- dokumentacija za upisivanje rezultata mjerenja
Procjena
1) psihofizičkog stanja djeteta
2) čimbenika koji utječu na osobitosti pulsa
- dob
- hipoksija
- hipertermija
- hipotermija
- hipovolemija
- hemoragija
- bol
- anksioznost/strah
- plač
- razina aktivnosti
3) okolinskih čimbenika
- buka
- mikroklimatski uvjeti u prostoriji
4) medicinske dijagnoze, lijekova koje dijete uzima, prethodnih vrijednosti i osobitosti pulsa
Zadatci medicinske sestre / medicinskog tehničara tijekom mjerenja pulsa na apeksu (vršku) srca
- identificirati dijete (pitati dijete, pitati roditelja, provjeriti identifikacijsku narukvicu ili oznaku imena na krevetu djeteta)
- objasniti većem djetetu i/ili roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
- većem djetetu postupak možemo demonstrirati na lutki ili drugoj njemu prihvatljivoj igrački odnosno na roditelju. Dati djetetu da dodirne stetoskop, staviti mu stetoskop na dlan da smanjimo strah od nepoznatog predmeta
- smjestiti dijete u udoban položaj (sjedeći ili ležeći) i pričekati oko deset minuta nakon djetetove tjelesne aktivnosti (kod dojenčadi ili manje djece postupak je dobro provoditi dok dijete spava)
- oprati ili dezinficirati ruke
- dezinficirati membranu i ušne nastavke stetoskopa
- ako se puls mjeri izravno na koži (bez garderobe), zagrijati membranu na vlastitom dlanu
- odrediti mjesto maksimalnog impulsa za mjerenje:
- kod djece mlađe od sedam godina – lijeva medijalna klavikularna linija i četvrti međurebrani/interkostalni prostor
- kod djece starije od sedam godina – lijeva medijalna klavikularna linija i peti međurebrani/interkostalni prostor
- staviti ušne nastavke stetoskopa u uši, a membranu na mjesto maksimalnog impulsa
- brojiti srčane otkucaje (sistola) tijekom 60 sekundi
- tijekom mjerenja procjenjivati ritam, kvalitetu zvuka i eventualne šumove. Ako je puls nepravilnog ritma produljiti vrijeme mjerenja za još jednu minutu ili po potrebi dulje
- upisati izmjerene vrijednosti i karakteristike pulsa u dokumentaciju
- dezinficirati membranu stetoskopa i ušne nastavke
- raspremiti pribor
- oprati/dezinficirati ruke.
Postupak
1) identificirati dijete
- pitati dijete
- pitati roditelja
- provjeriti identifikacijsku narukvicu ili oznaku imena na krevetu djeteta
2) objasniti većem djetetu i/ili roditelju postupak na prihvatljiv, jednostavan i njima razumljiv način, odgovoriti na pitanja
3) većem djetetu postupak možemo demonstrirati na lutki ili drugoj njemu prihvatljivoj igrački odnosno na roditelju.
Dati djetetu da dodirne stetoskop, staviti mu stetoskop na dlan da smanjimo strah od nepoznatog predmeta
4) smjestiti dijete u udoban položaj (sjedeći ili ležeći) i pričekati oko 10 minuta nakon djetetove tjelesne aktivnosti (kod dojenčadi ili manje djece postupak je dobro provoditi dok dijete spava)
5) oprati ili dezinficirati ruke
6) dezinficirati membranu i ušne nastavke stetoskopa
7) ako se puls mjeri izravno na koži (bez garderobe) zagrijati membranu na vlastitom dlanu
8) odrediti mjesto maksimalnog impulsa za mjerenje:
- kod djece mlađe od 7 godina - lijeva medijalna klavikularna linija i četvrti međurebrani/interkostalni prostor
- kod djece starije od 7 godina - lijeva medijalna klavikularna linija i peti međurebrani/interkostalni prostor
9) staviti ušne nastavke stetoskopa u uši, a membranu na mjesto maksimalnog impulsa
10) brojiti srčane otkucaje (sistola) tijekom 60 sekundi
11) tijekom mjerenja procjenjivati ritam, kvalitetu zvuka i eventualne šumove
Ako je puls nepravilnog ritma, produljiti vrijeme mjerenja za još jednu minutu ili po potrebi dulje.
12) upisati izmjerene vrijednosti i karakteristike pulsa u dokumentaciju
13) dezinficirati membranu stetoskopa i ušne nastavke
14) raspremiti pribor
15) oprati/dezinficirati ruke
Provjerite usvojeno znanje
Zaključak
Pravilnim odabirom mjesta mjerenja pulsa djeci u odnosu na dob skraćujemo vrijeme potrebno za izvođenje postupka i osiguravamo točnost izmjerenih vrijednosti.
- Više informacija iščitajte na stručnim mrežnim stranicama 1. izvora u kojem proučite sadržaj od 104. do 107. str.
- Po iščitavanju predložene stručne literature uočite koji način mjerenja nije opisan te potom ispunite KWL tablicu (K – know, W – want to know, L – learned), što u prijevodu znači Znam – Želim znati – Naučio/la sam.
- Nakon popunjavanja tablice raspravite o svemu upisanom s nastavnikom.
Pravilnim odabirom mjesta mjerenja pulsa djeci u odnosu na dob:
- skraćujemo vrijeme potrebno za izvođenje postupka
- osiguravamo točnost izmjerenih vrijednosti.
Više informacija iščitajte na stručnim mrežnim stranicama 1. izvora.
Po iščitavanju predložene stručne literature, ispunite KWL tablicu
(K – know, W – want to know, L – learned), što u prijevodu znači Znam – Želim znati – Naučio/la sam.
Nakon popunjavanja tablice raspravite o svemu upisanom s nastavnikom.