Socijalna distanca

Uvod

Što je socijalna distanca?

Fizička udaljenost ili razdaljina među pojedincima u svakodnevnoj komunikaciji nije isto što i socijalno distanciranje. Socijalna distanca označava stupanj spremnosti nekoga pojedinca ili skupine za međudjelovanje i međuljudsku komunikaciju s drugim pojedincima ili skupinama.

Pojam socijalne distance prvi je uveo Georg Simmel, a Robert E. Park usvojio je njegov pojam te predložio Emory S. Bogardusu da napravi analizu ovoga pojma što je rezultiralo Bogardusovom skalom socijalne distance. Prema Bogardusu socijalna distanca pokazuje stupanj razumijevanja, bliskosti i osjećanja koje osobe iskazuju jedna prema drugoj odnosno karakter njihovih  . Socijalna distanca može se izražavati prema pojedincima i  .

Robert E. Park (1864. - 1944.) - predstavnik Čikaške sociološke škole; poznat po svome radu o manjinama, a bavio se još urbanom sociologijom i humanom ekologijom.

Emory S. Bogardus (1882. - 1973.) - američki sociolog; osnivač jednog od prvih odsjeka za sociologiju američkog sveučilišta na Sveučilištu Južna Kalifornija. Razvio skalu mjerenja socijalne distance koja je postala temelj za istraživanje stavova o pojedincima ili skupinama.

Navedi primjere društvenih grupa prema kojima postoji socijalna distanciranost u tvojemu okruženju.

Bogardusova skala

U većini istraživanja autori polaze od klasične ili modificirane Bogardusove skale pri mjerenju socijalnih stavova, a može se primjenjivati prema bilo kojoj društvenoj grupi. Skala socijalne distance mjeri stavove od potpunoga prihvaćanja do odbacivanja.

U svojemu istraživanju mjerenja socijalne distance Amerikanaca prema različitim etničkim skupinama (Kanađanima, Šveđanima, Poljacima i Koreancima) Bogardusova skala sadržavala je sedam stupnjeva od stvaranja bliskih odnosa putem braka do protjerivanja iz zemlje.

Bogardusova skala mjeri dvije vrste odnosa prema različitim rasnim ili etničkim grupama: spremnost pojedinaca da dođu u dodir s pripadnicima drugih grupa i spremnost pojedinaca da se poistovjete s drugim grupama. Analiza podataka pokazuje da se najčešće dobiju tri grupe odgovora: apsolutna tolerancija prema svim navedenim etničkim grupama, apsolutna isključivost prema svim drugim etničkim grupama i naglašena distanca prema onim etničkim grupama koje sredstva masovnih komunikacija prikazuju kao suprotstavljene matičnoj grupi.

Što, prema tvojemu mišljenju, utječe na stvaranje socijalne distance prema pripadnicima drugih rasnih, etničkih ili vjerskih grupa? Obrazloži svoj odgovor.

Hrvatska istraživačka tvrtka GfK provela je 2002. i 2005. g. istraživanje o socijalnoj bliskosti građana Hrvatske prema narodima s područja bivše Jugoslavije, pripadnicima četiriju nacionalnih skupina koje žive u Hrvatskoj (Bošnjacima, Srbima, Slovencima i Crnogorcima). Istraživanje je provedeno na 1000 ispitanika. Pokazalo je da s vremenskim razmakom dolazi do promjene i da se socijalna distanca smanjila. Socijalna distanca bila je veća u ispitanika koji žive u manjim mjestima te kod muškaraca, ali i kod niže obrazovanih ispitanika. Nije utvrđena statistički značajna razlika u percepciji socijalne distance u različitih dobnih kategorija.

Dakle, pogrešno je fizičku udaljenost odnosno fizički razmak poistovjećivati sa socijalnom distancom. Za čovjeka je možda nužno u svrhu zaštite ponekad se fizički udaljiti, ali nikako socijalno se distancirati.

Pogledaj videoisječak Nevidljivi ljudi i razmisli zašto nosi upravo taj naziv. Tko su nevidljivi ljudi iz videa?

Nevidljivi ljudi (uz dozvolu TV Student FPZG).

Raspravi s kolegama/kolegicama u razredu kako svaki pojedinac, polazeći od sebe, može utjecati na smanjenje socijalne distance prema određenim društvenim skupinama?