Od plemena Yanomami do modernoga američkog društva

Nakon šest godina života u SAD-u odlučili su posjetiti njezinu obitelj u Amazoniji. Djecu je ponosno pokazivala svojoj sestri i opisivala američki način života. Uspoređivala ga je sa životom u prašumi u kojoj muškarci love životinje, a žene pozivaju da hvataju ribu. U Americi su ljudi odvojeni i sami, nedostaju im bliski odnosi s drugima. Život u Americi ne može se uspoređivati sa životom u džungli.

Budući da joj nije odgovarao život u New Yerseyu, odlučila je više se ne vratiti u Ameriku. No, njezin suprug nije dozvolio da nijedno dijete ostane živjeti u džungli. Najstariji sin David 20 godina kasnije nakon što je pročitao očeve memoare odlučio je posjetiti svoju majku Yarimu. Iako se trudio biti tipičan Amerikanac, zbog svog podrijetla osjećao se kao eksperiment. Zbog majke koja ga je napustila mrzio je i svoje Yanomami nasljeđe.

Putovao je do nje puna tri dana. Čim ju je ugledao odmah ju je prepoznao. To je bio vrlo neugodan trenutak za oboje jer ju nije smio niti zagrliti niti poljubiti jer to nije u skladu s plemenskim normama. Za njih on je bio nabuh što je pogrdan naziv za bijelca. Yarima se nadala da će David ostati u selu pa mu je dovela dvije žene, no on je odbio konzumirati brak. Preko Skypea je omogućio majci da razgovara s ocem. I dok je on njoj udjeljivao komplimente, nju je uzrujala njegova ćelava glava jer muškarci u njezinome plemenu ne ćelave. David se odlučio vratiti u Ameriku. Yarima je bila očajna, no on joj je obećao je da će je ponovno posjetiti.