Kultura Roma u Hrvatskoj

Narod bez domovine

Goran Đurđević u knjizi Povijest i običaji autohtonih hrvatskih Roma - Lovara (2009.) piše:
Povijesni izvori koji govore o podrijetlu i početku seobe Roma veoma su oskudni. Različite su hipoteze o postojanju romskog naroda i o razlozima njihove seobe. Iz različitih povijesnih zapisa dolazi se do zaključaka da su Romi s Tibeta te da su napustivši Tibet preselili u područje Khorosan (Indija) te se pretpostavlja da su tu živjeli sve do 5. stoljeća, kada pred najezdom Huna napuštaju Indiju i stižu u Pakistan, gdje se dijele u dvije skupine. Nama su posebno zanimljivi Romi koji su iz Indije krenuli prema Karpatima i naseljavali najviše Rumunjsku, Mađarsku, Poljsku, Češku, a dio je naselio Rusiju i današnje bivše ruske države.
Prvi spomen o Romima na području današnje Hrvatske potječe iz Dubrovnika, a to je dokument iz 1362. godine u kojem se spominje zlatar Raden Bratoslavić koji treba vratiti osam srebrenih remena Vlahu i Vitanu za koje se smatra da su bili Romi Lovari.

Gdje žive Romi?

Procjenjuje se da danas u svijetu ima oko 15 milijuna Roma.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj živi 17 980 Roma, ali se procjenjuje da ih ima i mnogo više. Najviše Roma u Hrvatskoj živi na prostoru Međimurske županije.

Simboli kulture Roma

Kultura je cjelokupno društveno nasljeđe, sustav simbola, ponašanja, vjerovanja i normi nekog društva ili zajednice koji se generacijski prenosi. Svjetski dan Roma (8. travnja) obilježava se na spomen Prvog svjetskog kongresa Roma održanog u Londonu 1971. g. Na kongresu su usvojene odluke o službenoj romskoj zastavi, jeziku i himni. Prihvaćen je i službeni naziv Rom, što na romskom jeziku znači 'čovjek'.

Žarko Jovanović je 1949. g. povezao staru romsku ljubavnu melodiju, tekst o romskim putovanjima (vjerojatno rumunjskog podrijetla) i sjećanja na stradanja tijekom porajmosa (genocida nad Romima koji su tijekom Drugoga svjetskog rata počinili nacisti i njihovi pomagači). Nastala je pjesma Gelem, gelem [Đelem, đelem], što se okvirno može prevesti kao Putujem (ili putovao sam). Pjesma je na Prvom svjetskom kongresu Roma 1971. godine proglašena službenom romskom himnom.

Gelem, gelem, lungone dromensa
Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
A Romale, A Chavale
Vi man sas ek bari familiya,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa s lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa
A Romale, A Chavale

Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko,
širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco, o Romi gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj,
ali ju je Crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta,
tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi,
uspjet ćemo u našim naporima

Poslušaj pjesmu u izvedbi zbora Srednje škole Gandhi iz mađarskog Pečuha. Zbor kombinira romski i mađarski jezik.

Tko su Romi Lovari?

Etničko svojstvo identiteta dio je kolektivnog identiteta, ideje o zajedničkom podrijetlu i važna komponenta osobnosti. Razmisli koliko ti je bitno tvoje podrijetlo? Kako razumiješ etnicitet kao svojstvo identiteta?

U Hrvatskoj razlikujemo osam skupina Roma: Bajaši, Kalderaši, Šijaki, Khanjari, Ludari, Horahaji, Sinti i Lovari. Od ukupnog broja Roma u svijetu Romi Lovari čine većinu i ima ih oko 13 milijuna. U Hrvatskoj su oni manjina i ima ih oko 1430. Upravo jezik Roma Lovara (Homani shib) smatra se izvornim romskim jezikom i proglašen je službenim. U Hrvatskoj većina Roma govori rumunjski, a riječ je o Romima Bajašima koji žive uglavnom u Međimurju.

Romi Lovari koji žive u Hrvatskoj potječu iz Dubrovnika, o čemu svjedoči i prvi pisani spomen o Romima u Hrvatskoj iz 1362. godine. Dubrovački Romi Lovari bili su poznati trgovci koji su trgovali u gradu i izvan njega pa su se tako raselili po Hrvatskoj. Danas većinom žive na prostoru Bilogore, Moslavine i Podravine, gdje su se zadržali zbog područja bogatog stokom i konjima, koji su osnova njihove trgovine.

Konj je igrao veliku ulogu u životu Roma Lovara koji su bili poznati kao vješti jahači i trgovci konjima. Ne samo da su trgovali konjima već su i poznavali više od stotinu biljaka kojima su ih liječili. Uvijek bi među konjima odabrali jednog za svog ljubimca i taj se konj nije prodavao do smrti. Romima je zabranjeno konzumirati konjsko meso.

Običaji Roma Lovara

Kultura Roma Lovara bogata je običajima kojih se još pridržavaju i koji predstavljaju veliku vrijednost njihove kulture i čuvanja njihove kulturne baštine. Njihovi su običaji vezani uz najvažnije životne događaje, vrlo često su to i rituali prijelaza, poput običaja romske svadbe, zaruka, prošnje, sprovoda i slično.
Kad se u romskoj obitelji rodi dijete, na glavu mu se stavlja crvena kapa, a oko ruke crveni vuneni konac. Time se nastoji osigurati sretno djetinjstvo jer Romi vjeruju da crvena boja čuva od zla.
Romima su zaruke i sklapanje braka najveseliji događaji. Vrlo rano stupaju u bračne zajednice (već oko 14. godine), a oni koji nisu u braku do dobi od 18 godina smatraju se starima ili bolesnima. Brak najčešće dogovaraju roditelji. U romskim zajednicama vladao je nepisani zakon endogamije i brakovi su se sklapali u okviru rodbinskih zajednica.

Najvažniji tradicijski običaj kod Roma Lovara jest Jurjevdansko umivanje. Sveti Juraj kod katolika je poznat kao zaštitnik stočara, stoke, seljaka, putnika i nomada. U prošlosti to je bio blagdan koji su Romi obilježavali kao dan kada se obavljalo ritualno kupanje i blagoslov doma, obitelji, stoke i posebno konja. 

 

Danas Jurjevo za njih predstavlja početak radova u poljoprivredi. Običaj je da gazda kuće iz crkve donosi svetu vodu koja se ulijeva u čistu izvorsku vodu. Tu su izvorsku vodu večer prije donijele mlade i neudane djevojke, a ubrale su i šareno poljsko cvijeće i prelile ga vodom. Rano ujutro svi članovi obitelji i gosti trebaju se umiti ili umočiti ruke u tu vodu. Ruke se ne brišu, a istom se vodom blagoslivlja kuća i blago. Ostatak vode odnosi se do tekuće vode u koju se izlijeva, čime se rješava sva nečistoća koja se nakupila u kući i ispred nje.

Pokušaj se sjetiti nekog običaja koji je još prisutan u sredini u kojoj živiš. 
Postoji narodna izreka koja kaže: Bolje da umre selo nego običaji. Kako razumiješ značenje te izreke?

Suvremeni problemi Roma

Zbog povezivanja skitnje i prošnje s kriminalom te nepostojanja stalne adrese Romi su živjeli na rubovima društva. U mnogim državama bili su pod paskom policijskog ili pravnog aparata. Premda nisu bili dio nacističke rasne teorije, velik dio europskih Roma ubijen je u razdoblju od 1933. do 1945. godine. Genocid nad Romima u tom vremenu naziva se porajmos ili samudaripen.
U stereotipne moralne karakteristike Roma često se ubraja sklonost prema krađi, prijevarama i kršenju dugih uobičajenih normi većinske populacije. Zbog tih stereotipa Romima je otežano pronalaženje posla. Roditelji bez ili s malo obrazovanja ne posvećuju dovoljno pozornosti obrazovanju djece, a nekvalificirani radnici teško pronalaze posao i obično su slabo plaćeni. Nekadašnji nomadski život s vrlo malo novca onemogućavao je Romima i kupnju vlastitog zemljišta za gradnju kuća. Zbog toga su svoja naselja često podizali na zaposjednutim zemljištima u blizini naselja većinske populacije (na onim prostorima gdje nisu bili proganjani).
Statistički pokazatelji upućuju na veći postotak sitnog kriminala među Romima u odnosu na većinsku populaciju, kao i povećan broj maloljetničkih trudnoća (najviše djece rađaju majke u dobi od 14 do 24 godine). Integracija Roma predstavlja velik problem za koji nisu pronađena odgovarajuća rješenja, no Romi Lovari primjer su pozitivne integracije u hrvatsko društvo. U Hrvatskoj ne postoji nijedno romsko naselje koje čine Romi Lovari jer su se oni stopili s većinskim narodom.

Što misliš, jesu li Romi dovoljno uključeni u hrvatsko društvo? Koje probleme Romi dijele s većinskim stanovništvom, a koji su specifični za romsku populaciju?

Ponovi