Prijateljstvo pred izazovima društvenih mreža

Uvod

Opiši fotografije. Obrati pozornost na raspoloženje prikazanih osoba i probaj procijeniti koliko bi prikazane osobe mogle biti bliske.

Što je prijateljstvo? Pokušaj napisati definiciju. U koje bi kategorije prijatelja podijelio/podijelila ljude s kojima ostvaruješ prijateljske odnose?

Aristotel je smatrao da je čovjek zoon politikon (grč. biće zajednice) koje je po svojoj prirodi upućen na druge ljude i sam sebi nije dovoljan. Međuljudske odnose možemo razumjeti kao uzajmno bliske veze između ljudi, koje nastaju iz potrebe za pripadanjem i/ili želje za postizanjem nekog interesa. Odnosi koje stvaramo mogu biti različitog trajanja i inteziteta. Među najvažnijim odnosima su prijateljski odnosi.

Definicija prijateljstva i tipovi prijatelja

U hrvatskome jeziku riječ prijateljstvo dolazi od glagola prijati, čije je značenje “odgovarati ukusu, biti ugodan”, dakle, riječ je o odnosu u kojem uživamo, koji nam je ugodan. Prijateljstvo možemo opisati kao odnos gdje prevladava uzajamna bliskost, intimnost, pažnja, suosjećanje, potpora, druženje i rješavanje problema.

Među ljudima postoji mnoštvo tipova prijateljstava koji su uvjetovani društvenom sredinom i vremenom. Aristotel je u Nikomahovoj etici pokušao objasniti prirodu prijateljskih odnosa. Pritom razlikuje tri tipa prijateljstva: prijateljstvo iz koristi, prijateljstvo iz užitka i pravo prijateljstvo.

Kod prijateljstva iz koristi (grč. chresimon) pojedinci uspostavljaju odnos da bi lakše ostvarili neke svoje ciljeve (poslovni partneri, cimeri). Drugi je oblik prijateljstva prijateljstvo iz užitka (grč. hedone). Odnosi se na osobe koje se druže jer im je ugodno i zabavno zajedno. Najviši oblik prijateljstva prema Aristotelu je pravo prijateljstvo (grč. filia) u kojem je dobrobit jednog prijatelja drugom na prvom mjestu, a ne radi užitka ili koristi. To je jedino pravo prijateljstvo.

S pravim nas prijateljem povezuju duboke emocije, potpuno prihvaćanje svih obilježja osobnosti, razumijevanja za događaje i postupke. U današnje vrijeme osobe s kojima razvijamo prijateljske odnose najčešće dijelimo na poznanike, bliske prijatelje, kolege te sve češće virtualne prijatelje. Prva prijateljstva razvijamo već u najranijoj dobi i to s vršnjacima iz vrtića, susjedstva, parka, škole.

Prisjeti se gradiva o vršnjacima kao agensima socijalizacije.

Vršnjačka prijateljstva iz djetinjstva i mladosti imaju veliku ulogu kod primarne i sekundarne socijalizacije, snažno utječu na naš osobni i socijalni razvoj jer uz njih gradimo prva moralna i životna iskustva, postajemo neovisniji i razvijamo socijalne vještine izvan obitelji. Mlade osobe imaju potrebu za odvajanjem od roditelja i uspostavljanjem većeg stupnja samostalnosti što rezultira pojačanim druženjem s vršnjacima.

Prijatelje iz škole, sa studija ili s posla nazivamo kolegama i s njima dijelimo iskustva kojima smo izloženi u zajedničkoj okolini.

Prijateljevanje u virtualnom svijetu

U svijetu u kojem živimo sve je manje vremena za osobna druženja uživo. Nove tehnologije i mediji te njihova prisutnost u svakodnevnom životu promijenili su naše navike, načine na koje razvijamo svoju društvenost te same sustave vrijednosti i stavove. To je promijenilo i pogled na prijateljstvo.

Virtualna druženja na društvenim mrežama zbog intenziteta i učestalosti komunikacije postala su gotovo stvarna kao i ona licem u lice. Ideja prijateljstva je ostala ista, samo se preselila iz stvarnog svijeta u virtualno okruženje (na Facebooku, Instagramu, Snapchatu, Twitteru, Messengeru, TikToku). Ono što se promijenilo je mogućnost obavještavanja svojih prijatelja o svim promjenama u životu te mogućnost dobivanja povratnih informacija istog trenutka. Društvene mreže pružaju mogućnost jednostavnog održavanja i ojačavanja postojećeg kruga prijatelja i poznanika te lakše širenje mreže poznanstava. Umanjila se kultura druženja licem u lice.

Nema dokaza da korištenje interneta vodi do društvene izolacije, no Manuel Castells navodi da je korištenje interneta nadomjestak za druge društvene aktivnosti. Mladi su dostupniji jedni drugima u izvršavanju svojih prijateljskih dužnosti. Tradicionalno se prijateljstvo s virtualnim poklapa u mnogim karakteristikama jer se uz obje ideje vežu vrijednosti kao što su odanost, povjerljivost i dostupnost.

Robin Dunbar i Russell Hill utvrdili su da pojedinac može odnos bliskosti razviti s prosječno 15 ljudi. Robin Dunbar, inače profesor evolucijske psihologije na Sveučilištu u Oxfordu intenzivno je proučavao povezanost virtualnih i stvarnih prijatelja gdje je došao do zaključka da Facebook prijatelji u pravilu ne mare jedni za druge, nemaju razvijenu empatiju. Korisnici mogu imati na stotine prijatelja, ali u pravilu mogu računati na njih četvero što se poklapa s prosječnim brojem bliskih prijatelja i u stvarnom životu. Prosječan broj prijatelja koje netko ima na Facebooku prema Zhang, Gao, Khao, C.S.G. i Wu je 229.

Razmisli i odredi kategorije svojih prijatelja na društvenim mrežama.

Objasni po kojim kriterijima dodaješ prijatelje ili prihvaćaš zahtjeve.

Imaš li jednake postavke privatnosti za sve virtualne prijatelje ili si ih prilagodio/prilagodila?

Njemački sociolog Georg Simmel tvrdi da je suvremenost destruktivna za prijateljske odnose. Sve različitosti suvremenog društva dovode do toga da se svatko od nas sastoji od nekoliko različitih uloga koje se od njega u različitim situacijama očekuju te da je gotovo nemoguće uspostaviti kvalitetan odnos s cjeloukupnim bićem druge osobe. Ljudi će u budućnosti imati zasebne prijatelje za zasebne vrste interesa.

Negira li stav Georga Simmela mogućnost objektivnog postojanja pravog prijateljstva (filije) prema Aristotelu?

Andrea Lach je 2017. provela jedno istraživanje o poimanju prijateljstva na društvenim mrežama gdje je došla do sljedećih spoznaja:

  • Mladi ne poistovjećuju prijatelje iz stvarnog života s virtualnim, no ukoliko netko ima dug staž prijateljevanja na društvenim mrežama to prijateljstvo prelazi u razinu i kvalitetu onoga koje smatramo stvarnim.
  • Virtualna prijateljstva uspješno se održavaju praćenjem objava prijatelja, pozitivnim reagiranjem na te objave (lajkanjem) i dopisivanjem. Mladima je lakše voditi povjerljiv razgovor uživo nego putem društvenih mreža što govori o tome da su društvene mreže ipak samo jedna produljena ruka stvarnosti.

Raspravi u razredu: Koji oblici ponašanja na društvenim mrežama negativno utječu na vaš stav i dojam o prijateljima iz “stvarnog svijeta”?