Postupak uzimanja venske krvi
Uvod
Kliknite na karticu i doznajte neke informacije o postupcima "puštanja krvi" koji su se izvodili u prošlosti.
Kliknite na karticu.
Doznajte neke informacije o postupcima "puštanja krvi" koji su se izvodili u prošlosti.
Laboratorijska analiza krvi
Laboratorijske pretrage najčešće se rade iz uzoraka krvi.
Uzorak krvi može biti venski, arterijski i kapilarni.
Laboratorijske pretrage najčešće se rade iz uzoraka krvi.
Uzorak krvi može biti:
- venski
- arterijski
- kapilarni.
Prilikom provođenja postupka uzimanja (uzorkovanja) krvi potrebno je poštivati sva pravila asepse te postupk izvesti na siguran način uz poštivanje standardnih mjera opreza.
Prilikom provođenja postupka uzimanja (uzorkovanja) krvi potrebno je:
- poštivati sva pravila asepse
- izvesti postupak na siguran način uz poštivanje standardnih mjera opreza.
Venepunkcija
Venepunkcija je postupak uzimanja uzoraka venske krvi. Uzorak venske krvi najčešće se uzima iz vena u području šake, području nadlaktice i području lakta. Osim iz navedenih područja, uzorak venske krvi može se uzeti i iz:
- centralnog venskog katetera – CVK
- drugih trajnih katetera koji su djelomično ili potpuno implantirani (Hickman, Port kateter, Broviac).
Venepunkcija je postupak uzimanja uzoraka venske krvi.
Uzorak venske krvi najčešće se uzima iz vena u području:
- šake
- nadlaktice
- lakta.
Osim iz navedenih područja, uzorak venske krvi može se uzeti i iz:
- centralnog venskog katetera - CVK
- drugih trajnih katetera koji su djelomično ili potpuno implantirani (Hickman, Port kateter, Broviac).
Priprema pribora za postupak uzimanja venske krvi
Za uzimanje venske krvi uz pisani nalog liječnika koristi se određeni pribor. Proučite pribor na fotografiji, a zatim kliknite na točke kako bi otkrili što je sve potrebno pripremiti za izvođenje postupka uzimanja venske krvi.
Uzimanje venske krvi provodi se uz pisani nalog liječnika.
Koristi se određeni pribor.
Proučite pribor na fotografiji.
Kliknite na točke.
Otkrijte što je sve potrebno pripremiti za izvođenje postupka uzimanja venske krvi.
Intervencije medicinske sestre/tehničara prije uzimanja venske krvi
Prije svakog uzimanja uzorka venske krvi medicinska sestra/tehničar mora bolesniku postaviti određena pitanja. Razmislite o tome koja bi to pitanja mogla biti, a zatim kliknite na karticu i pročitajte odgovor.
Prije svakog uzimanja uzorka venske krvi medicinska sestra/tehničar mora bolesniku postaviti određena pitanja.
Razmislite o tome koja bi to pitanja mogla biti.
Kliknite na karticu.
Pročitajte odgovor.
Pitanja koja medicinska sestra/tehničar mora bolesniku postaviti prije svakog uzimanja uzorka venske krvi
- Jeste li natašte?
- Jeste li se odmorili prije uzorkovanja krvi? (barem 15 minuta)
- U kojem ste danu menstrualnog ciklusa? (kod žena prilikom vađenja ženskih spolnih hormona)
- Uzimate li neku vrstu antikoagulantne terapije? (kod koagulacijskih pretraga)
- Uzimate li neke lijekove? (željezo, inzulin, hormonalna terapija)
- Pitanje o prehrambenim navikama (kod lipidograma, uzorkovanja homeocistina)
Pitanja koja medicinska sestra/tehničar mora bolesniku postaviti prije svakog uzimanja uzorka venske krvi
- Jeste li natašte?
- Jeste li se odmorili prije uzorkovanja krvi? (barem 15 minuta)
- U kojem ste danu menstrualnog ciklusa? (kod žena prilikom vađenja ženskih spolnih hormona)
- Uzimate li neku vrstu antikoagulantne terapije? (kod koagulacijskih pretraga)
- Uzimate li neke lijekove? (željezo, inzulin, hormonalna terapija)
- Pitanje o prehrambenim navikama (kod lipidograma, uzorkovanja homeocistina)
Krv za laboratorijske pretrage najčešće se uzima u jutarnjim satima. Ovisno o kojoj se vrsti pretrage radi potrebno je uputiti bolesnika da bude natašte (da 12 sati prije uzimanja uzorka venske krvi ne konzumira ni hranu ni piće), a preporuka je da bolesnik ne puši i da miruje 15 minuta prije vađenja krvi. Ako bolesnik nije pravilno pripremljen za uzimanje uzorka krvi, to može negativno utjecati na rezultat nalaza.
Krv za laboratorijske pretrage najčešće se uzima u jutarnjim satima.
Ovisno o kojoj se vrsti pretrage radi, potrebno je uputiti bolesnika da:
- bude natašte (da 12 sati prije uzimanja uzorka venske krvi ne konzumira ni hranu ni piće)
- ne puši i miruje 15 minuta prije vađenja krvi.
Ako bolesnik nije pravilno pripremljen za uzimanje uzorka krvi, to može negativno utjecati na rezultat nalaza.
Intervencije medicinske sestre/tehničara kod uzimanja venske krvi
Nakon pripreme bolesnika i potrebnog pribora, medicinska sestra/tehničar dezinficira ruke i stavlja jednokratne lateks rukavice, a zatim odredi mjesto i izvrši punkciju.
Nakon pripreme bolesnika i potrebnog pribora:
- medicinska sestra/tehničar dezinficira ruke
- stavlja jednokratne lateks rukavice
- odredi mjesto punkcije
- izvrši punkciju.
Mjesto punkcije dezinficira se kružnim pokretima od unutrašnje strane prema vanjskoj. Nakon toga je potrebno pričekati da se dezinfekcijsko sredstvo osuši.
Elastična poveska (Esmarhova poveska) stavlja se 10 cm iznad mjesta punkcije i ne smije biti zategnuta dulje od 1 minute.
Mjesto gdje se najčešće radi punkcija je središnja kubitalna vena. U slučaju kada ona nije dostupna, punkcija se može učiniti na venama nadlaktice (cefalične ili bazilične vene) ili venama šake.
Potrebno je izbjegavati vene s unutrašnje strane zapešća zbog tetiva i spleta arteriola.
Mjesto punkcije dezinficira se kružnim pokretima od unutrašnje strane prema vanjskoj.
Nakon toga je potrebno pričekati da se dezinfekcijsko sredstvo osuši.
Elastična poveska (Esmarhova poveska) stavlja se 10 cm iznad mjesta punkcije.
Ne smije biti zategnuta dulje od 1 minute.
Mjesto gdje se najčešće radi punkcija je središnja kubitalna vena.
U slučaju kada ona nije dostupna, punkcija se može učiniti na:
- venama nadlaktice (cefalične ili bazilične vene)
- venama šake.
Potrebno je izbjegavati vene s unutrašnje strane zapešća zbog tetiva i spleta arteriola.
Potrebno je savjetovati bolesniku da se opusti i duboko diše.
Radi lakšeg uočavanja vene medicinska sestra/tehničar može savjetovati bolesniku da lagano stišče šaku ili staviti topli oblog iznad odabranog mjesta punkcije.
Potrebno je savjetovati bolesniku da se opusti i duboko diše.
Radi lakšeg uočavanja vene medicinska sestra/tehničar može:
- savjetovati bolesniku da lagano stišče šaku
- staviti topli oblog iznad odabranog mjesta punkcije.
Pumpanje šake
"Pumpanje" šake se ne preporuča. Pretjerano stiskanje šake te predugo držanje poveske može dovesti do promjene koncentracije kalija i ionskog kalcija u uzorku venske krvi.
"Pumpanje" šake se ne preporuča.
Pretjerano stiskanje šake te predugo držanje poveske može dovesti do promjene koncentracije kalija i ionskog kalcija u uzorku venske krvi.
Količina preporučenog uzorka iznosi 10 % manje ili više od oznake na epruveti.
Količina preporučenog uzorka iznosi 10 % manje ili više od oznake na epruveti.
Za one koji žele znati više!
Kod vađenja koagulacijskih pretraga s baby sustavom (leptirićem) nužno je baciti prvu epruvetu s uzorkom jer zrak u sustavu za vađenje može izazvati odstupanja u rezultatima koagulacijskih pretraga.
Kod vađenja koagulacijskih pretraga s baby sustavom (leptirićem) nužno je baciti prvu epruvetu s uzorkom.
To je zato što zrak u sustavu za vađenje može izazvati odstupanja u rezultatima koagulacijskih pretraga.
Vrste spremnika (epruveta)
Proučite sliku različitih vrsta epruveta, kliknite na karticu i provjerite koja se od njih koristi za koju vrstu pretraga. Zatim riješite zadatak.
Proučite sliku različitih vrsta epruveta.
Kliknite na karticu.
Provjerite koja se od njih koristi za koju vrstu pretraga.
Riješite zadatak.
Različite vrste epruveta za različite pretrage
- crveni, žuti čep (bez antikoagulansa) – biokemijske pretrage/serum
- zeleni čep (litij- heparin) – biokemijske pretrage/plazma
- sivi čep (fluorid) – za određivanje glukoze
- ljubičasti čep (EDTA) – hematološke pretrage
- crni čep (citrat) – sedimentacija
- plavi čep (natrij citrat 3,2%) – koagulacijske pretrage
Različite vrste epruveta za različite pretrage
- crveni, žuti čep (bez antikoagulansa) – biokemijske pretrage/serum
- zeleni čep (litij- heparin) – biokemijske pretrage/plazma
- sivi čep (fluorid) – za određivanje glukoze
- ljubičasti čep (EDTA) – hematološke pretrage
- crni čep (citrat) – sedimentacija
- plavi čep (natrij citrat 3,2%) - koagulacijske pretrage
Uzimanje krvi za mikrobiološku analizu
Hemokultura je naziv za mikrobiološku analizu krvi. Set za hemokulturu čine dvije sterilne bočice. Bočice na sebi imaju gumeni čep te sadrže hranjivu podlogu koja se nalazi unutar bočica.
Jedna bočica sadrži hranjivu podlogu za aerobe (mikroorganizme koji trebaju kisik za razmnožavanje i rast), dok je druga bočica s hranjivom podlogom za anaerobe (mikroorganizme kojima za rast i razmnožavanje nije potreban kisik).
Hemokultura je naziv za mikrobiološku analizu krvi.
Set za hemokulturu čine 2 sterilne bočice.
Bočice na sebi imaju gumeni čep.
Sadrže hranjivu podlogu koja se nalazi unutar bočica.
Jedna bočica sadrži hranjivu podlogu za aerobe (mikroorganizme koji trebaju kisik za razmnožavanje i rast).
Druga bočica sadrži hranjivu podlogom za anaerobe (mikroorganizme kojima za rast i razmnožavanje nije potreban kisik).
Liječnik izdaje nalog za uzimanje uzorka krvi za hemokulturu i potreban broj uzoraka. Krv se uzima iz vene, a za svaki set punkciju je potrebno napraviti na drugom mjestu.
Uzorke je potrebno dostaviti u laboratorij unutar dva sata, a u slučaju nemogućnosti potrebno ih je čuvati u termostatu na temperaturi od 37°C. Bočice se ne smiju stavljati u hladnjak.
Liječnik izdaje nalog za uzimanje uzorka krvi za hemokulturu i potreban broj uzoraka.
Krv se uzima iz vene.
Za svaki set punkciju je potrebno napraviti na drugom mjestu.
Uzorke je potrebno dostaviti u laboratorij unutar 2 sata.
U slučaju nemogućnosti potrebno ih je čuvati u termostatu na temperaturi od 37°C.
Bočice se ne smiju stavljati u hladnjak.
Postupak uzimanja krvi za mikrobiološku analizu.
Upoznajte se s postupkom uzimanja krvi za mikrobiološku analizu.
Uzorkovanje kapilarne krvi
Uzorkovanje kapilarne krvi je postupak dobivanja kapilarne krvi za laboratorijske pretrage ubodom kože na prstu šake, ušnoj resici ili peti.
Prednost uzorkovanja kapilarne krvi pred venepunkcijom je ta što je potrebna manja količina krvi te je postupak manje invazivan.
Uzorkovanje kapilarne krvi je postupak dobivanja kapilarne krvi za laboratorijske pretrage ubodom kože na:
- prstu šake
- ušnoj resici
- peti.
Prednost uzorkovanja kapilarne krvi pred venepunkcijom je:
- potrebna je manja količina krvi
- postupak je manje invazivan.
Mikrospremnici za uzorkovanje kapilarne krvi
Na tržištu postoje različite vrste mikrospremnika koji se razlikuju po boji čepa i različitim aditivima, ovisno o vrsti pretrage koja se traži. Prilikom uzorkovanja kapilarne krvi mikrospremnike je potrebno napuniti do oznake dok se cjevčica (kapilara) puni ovisno o uputi proizvođača. U slučaju nedovoljne količine krvi kod spremnika sa tekućim antikoagulansom dolazi do razrjeđivanja uzorka.
Na tržištu postoje različite vrste mikrospremnika.
Razlikuju se:
- po boji čepa
- po različitim aditivima
- ovisno o vrsti pretrage koja se traži.
Prilikom uzorkovanja kapilarne krvi mikrospremnike je potrebno napuniti do oznake dok se cjevčica (kapilara) puni ovisno o uputi proizvođača.
U slučaju nedovoljne količine krvi kod spremnika s tekućim antikoagulansom dolazi do razrjeđivanja uzorka.
Pravila za određivanje mjesta uboda kod uzorkovanja kapilarne krvi
- Mjesto uboda mora biti na distalnom segmentu (jagodica prsta) srednjeg prsta ili prstenjaka sa strane dlana s bočne strane prsta gdje je debljina tkiva dovoljna da se spriječi ozljeda kosti.
- Ubod bi trebao presijecati otiske prsta, a ne ići paralelno s njima.
- Mjesto uboda mora biti na distalnom segmentu (jagodica prsta) srednjeg prsta ili prstenjaka sa strane dlana s bočne strane prsta. Na tim mjestima je debljina tkiva dovoljna da se spriječi ozljeda kosti.
- Ubod bi trebao presijecati otiske prsta. Ne ići paralelno s njima.
Arterijalizacija ubodnog mjesta
Arterijalizacija je postupak koji se preporuča kod uzorkovanja kapilarne krvi za određivanje plinova u krvi, kad je mjesto uboda (ruka/prst ili peta) hladno ili je prisutna loša cirkulacija.
Kliknite na karticu i doznajte više o tome.
Arterijalizacija je postupak koji se preporuča kod uzorkovanja kapilarne krvi za određivanje plinova u krvi.
Provodi se kad je mjesto uboda (ruka/prst ili peta) hladno ili je prisutna loša cirkulacija.
Kliknite na karticu.
Doznajte više o tome.
Važno je znati!
Arterijalizacijom se povećava dotok arterijske krvi na mjestu uboda i do 7 puta, te bi se uvijek trebala provoditi kad se uzorak koristi za određivanje pH ili plinova u krv. Mjesto uboda prekriva se toplim, vlažnim ručnikom ili termoforom na temperaturi do 42°C 3-5 min prije uzorkovanja.
Također se mogu upotrebljavati i kreme koje sadrže hiperemični ili vazodilatorni agens. Mjesto uboda koje je toplo i dobro prokrvljeno uglavnom osigurava dovoljan volumen krvi bez potrebe za pritiskanjem okolnog tkiva.
Važno je znati!
Arterijalizacijom se povećava dotok arterijske krvi na mjestu uboda i do 7 puta.
Uvijek bi se trebala provoditi kad se uzorak koristi za određivanje pH ili plinova u krvi.
Mjesto uboda:
- prekriva se toplim, vlažnim ručnikom ili termoforom
- na temperaturi do 42°C
- 3-5 min prije uzorkovanja.
Mogu se upotrebljavati i kreme koje sadrže hiperemični ili vazodilatorni agens.
Mjesto uboda koje je toplo i dobro prokrvljeno:
- uglavnom osigurava dovoljan volumen krvi
- nema potrebe za pritiskanjem okolnog tkiva.
Redoslijed uzorkovanja kapilarne krvi
- uzorci za analizu plinova u krvi
- uzorci s EDTA kao antiokagulansom
- uzorci s drugim aditivima
- uzorci bez aditiva – serum
Postupak uzorkovanja kapilarne krvi
Nakon završenog postupka mjesto uboda prekriva se smotuljkom vate i pritisne. Mikrospremnik je potrebno zatvoriti i nježno okrenuti oko 10 puta ako sadrži antikoagulantno sredstvo. Mikrospremnik bez antikoagulansa se ne miješa.
Nakon završenog postupka mjesto uboda prekriva se smotuljkom vate.
Pritisne se.
Mikrospremnik je potrebno zatvoriti i nježno okrenuti oko 10 puta ako sadrži antikoagulantno sredstvo.
Mikrospremnik bez antikoagulansa se ne miješa.
Postupak uzimanja uzorka kapilarne krvi
Medicinska sestra/tehničar prije uzorkovanja procjenjuje psihofizičko stanje bolesnika. Postavljaju mu se pitanja o eventualnim ranijim iskustvima tijekom vađenja krvi.
Prostor u kojem se izvodi postupak uzorkovanja mora biti dobro osvijetljen i s povoljnim mikroklimatskim uvjetima. Prije izvođenja postupka potrebno je provjeriti i odabrati idealno mjesto uboda za uzimanje uzorka krvi.
Medicinska sestra/tehničar prije uzorkovanja procjenjuje psihofizičko stanje bolesnika.
Postavljaju mu se pitanja o eventualnim ranijim iskustvima tijekom vađenja krvi.
Prostor u kojem se izvodi postupak uzorkovanja mora biti dobro osvijetljen s povoljnim mikroklimatskim uvjetima.
Prije izvođenja postupka potrebno je provjeriti i odabrati idealno mjesto uboda za uzimanje uzorka krvi.
Priprema potrebnog pribora i materijala za postupak uzimanja uzorka kapilarne krvi
Za uzorkovanje kapilarne krvi koristi se određeni pribor i materijal. Kliknite na točke i doznajte više o tome.
Za uzorkovanje kapilarne krvi koristi se određeni pribor i materijal.
Kliknite na točke.
Doznajte više o tome.
Na kraju je potrebno postupak dokumentirati.
Na kraju je potrebno postupak dokumentirati.
Izvođenje postupka uzimanja uzoraka kapilarne krvi
Završetak
Pogledajte videozapis i na taj način ponovite postupak uzimanja venske krvi za pretrage. Zatim izvedite malu vježbu potraživanja vena u području lakta.
Pogledajte videozapis.
Ponovite postupak uzimanja venske krvi za pretrage.
Izvedite malu vježbu potraživanja vena u području lakta.
Postupak uzimanja uzorka venske krvi
Potraživanje vena u području lakta
Potražite vene u području lakta:
- ispružite ruku koja vam je slobodna
- stisnite šaku i zažmirite
- kažiprstom ruke koja vam je slobodna lagano pipajte u području lakatne jame dok ne osjetite venu
- pokušajte naći i ostale vene
- vježbu ponovite i na svojim kolegama u razredu
- zapažanja prodiskutirajte s predmetnim nastavnikom.
Potražite vene u području lakta:
- ispružite ruku koja vam je slobodna
- stisnite šaku
- zažmirite
- kažiprstom ruke koja vam je slobodna lagano pipajte u području lakatne jame dok ne osjetite venu
- pokušajte naći i ostale vene
- vježbu ponovite i na svojim kolegama u razredu
- prodiskutirajte zapažanja s predmetnim nastavnikom