Temeljni principi održavanja života (Basic Life Support, BLS)
Uvod
Kliknite na sličice i uočite najčešće čimbenike koji uzrokuju srčani zastoj.
Zatim kliknite na karticu i pročitajte neke činjenice o srčanom zastoju.
Jeste li znali?
Godišnje u Republici Hrvatskoj 9000 osoba izvan zdravstvene ustanove doživi zastoj srčanog rada.
Budući da mozak može preživjeti bez kisika 3 – 5 minuta što je prekratki vremenski period do dolaska tima hitne medicinske pomoći, 1 od 10 osoba preživi zastoj srčanog rada.
Ako osoba koja je svjedok nastanka srčanog zastoja u druge osobe, započne s postupkom oživljavanja vjerojatnost preživljavanja i potpunog neurološkog oporavka u osobe sa zastojem srca povećava se 2 – 4 puta.
Jeste li znali?
Godišnje u Republici Hrvatskoj 9000 osoba izvan zdravstvene ustanove doživi zastoj srčanog rada.
Mozak može preživjeti bez kisika 3-5 minuta. To je prekratki vremenski period do dolaska tima hitne medicinske pomoći. Zbog kratkog perioda za intervenciju 1 od 10 osoba preživi zastoj srčanog rada.
Brza intervencija povećava 2-4 puta vjerojatnost za preživljavanje i potpuni neurološki oporavk u osobe sa zastojem srca.
Zbog toga je važno da osoba koja je svjedok nastanka srčanog zastoja u druge osobe, započne odmah s postupkom oživljavanja.
Ključni faktori preživljavanja srčanog zastoja
Postoje četiri ključna faktora kojima se može povećati vjerojatnost preživljavanja osobe sa srčanim zastojem. To su:
- rano prepoznavanje znakova i simptoma srčanog zastoja i pozivanje hitne medicinske pomoći
- rano započinjanje postupka provođenja osnovnih mjera održavanja života
- rana defibrilacija primjenom automatskog vanjskog defibrilatora (AVD)
- brzi dolazak hitne medicinske službe.
Postoje četiri ključna faktora kojima se može povećati vjerojatnost preživljavanja osobe sa srčanim zastojem. To su:
1. rano prepoznavanje znakova i simptoma srčanog zastoja i pozivanje hitne medicinske pomoći
2. rano započinjanje postupka provođenja osnovnih mjera održavanja života
3. rana defibrilacija primjenom automatskog vanjskog defibrilatora (AVD)
4. brzi dolazak hitne medicinske službe.
Prepoznavanje simptoma i znakova zastoja srca i zvanje prve pomoći
Temeljni principi održavanja života
Postupak osnovnih mjera održavanja života (BLS) indiciran je kod svih osoba koje ne reagiraju, ne dišu i nemaju puls. Provođenje postupaka treba započeti što prije moguće, već i od strane prolaznika (svjedoci događaja) koji znaju provoditi BLS.
Glavni cilj započinjanja osnovnih mjera održavanja života jest postizanje dostatne oksigenacije tkiva kako bi se zaštitio mozak i vitalni organi.
Postupak osnovnih mjera održavanja života (BLS) indiciran je kod osoba koje
- ne reagiraju
- ne dišu
- nemaju puls.
Provođenje postupaka treba započeti što prije moguće.
Postupak održavanja života može provoditi i prolaznik (svjedok događaja) koji zna provoditi BLS.
Glavni cilj započinjanja osnovnih mjera održavanja života jest postizanje dostatne oksigenacije tkiva kako bi se zaštitio mozak i vitalni organi.
Redoslijed provođenja mjera osnovnog održavanja života
Redoslijed postupaka osnovnih mjera održavanja života je važan i provodi se u skladu s ABCDE protokolom. Ukoliko se postupci ne provode ispravnim redoslijedom, učinkovitost postupaka koji slijede može biti ugrožena.
Redoslijed postupaka osnovnih mjera održavanja života je važan i provodi se u skladu s ABCDE protokolom.
Ukoliko se postupci ne provode ispravnim redoslijedom, učinkovitost postupaka koji slijede može biti ugrožena.
1. Procjena sigurnosti mjesta događaja/nesreće
Prije pristupanja unesrećenoj osobi/bolesniku na mjestu nesreće/događaja potrebno je procijeniti osobnu sigurnost, sigurnost ostalih članova tima, svjedoka ili sudionika nesreće te sigurnost unesrećene osobe/bolesnika. Nakon što se utvrdi sigurna okolina i postojanje zaštitne opreme provodi se sljedeći korak, odnosno pristupa se unesrećenoj osobi i započinje se s njenim zbrinjavanjem.
Prije pristupanja unesrećenoj osobi/bolesniku na mjestu nesreće/događaja, potrebno je procijeniti
- osobnu sigurnost
- sigurnost ostalih članova tima
- svjedoka ili sudionika nesreće
- sigurnost unesrećene osobe/bolesnika.
U sigurnoj okolini uz postojanje zaštitne opreme pristupa se unesrećenom i započinje se sa zbrinjavanjem osobe.
2. Procjena reakcije unesrećene osobe/bolesnika na podražaj
Nakon što se pristupi unesrećenoj osobi/bolesniku, provodi se procjena njezine reakcije na podražaj. Osobu je potrebno lagano protresti za ramena i uputiti joj glasno pitanje: "Jeste li dobro? Čujete li me?".
Ukoliko osoba ne odgovara na podražaj, potrebno je otvoriti dišni put te procijeniti disanje i puls.
Drugog člana tima ili osobu koja je svjedok događaja/nesreće je potrebno uputiti da pozove hitnu medicinsku pomoć i donese automatski vanjski defibrilator (AVD) ukoliko je dostupan.
Nakon što se pristupi unesrećenoj osobi/bolesniku, provodi se procjena njezine reakcije na podražaj.
Osobu je potrebno
- lagano protresti za ramena
- uputiti joj glasno pitanje: "Jeste li dobro? Čujete li me?".
Ukoliko osoba ne odgovara na podražaj potrebno je
- otvoriti dišni put
- procijeniti disanje i puls.
Drugog člana tima ili osobu koja je svjedok događaja/nesreće potrebno je uputiti
- da pozove hitnu medicinsku pomoć
- da donese automatski vanjski defibrilator (AVD) ukoliko je dostupan.
3. Otvaranje dišnog puta i procjena znakova života
Dišni put unesrećene osobe/bolesnika otvara se najčešće izvođenjem tehnike zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti (ne provodi se ukoliko postoji ozljeda ili sumnja na ozljedu glave ili vratne kralješnice). Prilikom održavanja dišnog puta otvorenim procjenjuje se disanje tehnikom "GLEDAJ-SLUŠAJ-OSJEĆAJ" najviše 10 sekundi.
Dišni put unesrećene osobe/bolesnika otvara se najčešće izvođenjem tehnike zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti
(ne provodi se ukoliko postoji ozljeda ili sumnja na ozljedu glave ili vratne kralješnice).
Prilikom održavanja dišnog puta otvorenim procjenjuje se disanje tehnikom "GLEDAJ-SLUŠAJ-OSJEĆAJ" najviše 10 sekundi.
4. Izvođenje postupka kardiopulmunalne reanimacije
Postupak kardiopulmonalne reanimacije (KPR) sastoji se od vanjske masaže srca i umjetnog disanja koje se izvodi u odraslih osoba u omjeru 30:2.
Postupak kardiopulmonalne reanimacije (KPR) sastoji se od
- vanjske masaže srca
- umjetnog disanja koje se izvodi u odraslih osoba u omjeru 30:2.
Koraci KPR-a
Automatski vanjski defibrilator (AVD)
Automatski vanjski defibrilator (AVD) je uređaj koji isporučuje električnu struju putem postavljenih samoljepljivih elektroda na prsnom košu unesrećene osobe/bolesnika. Struja preko prsnog koša prolazi kroz srčani mišić i izaziva depolarizaciju tkiva čime se omogućava provodnom sustavu srca da ponovno preuzme kontrolu.
AVD isporučuje električnu struju samo ukoliko se prilikom analize srčanog ritma utvrdi postojanje ventrikularne fibrilacije ili ventrikularne tahikardije bez pulsa.
Automatski vanjski defibrilator (AVD) je uređaj koji isporučuje električnu struju putem postavljenih samoljepljivih elektroda na prsnom košu unesrećene osobe/bolesnika.
Struja preko prsnog koša prolazi kroz srčani mišić i izaziva depolarizaciju tkiva.
Depolarizacijom tkiva omogućava se provodnom sustavu srca da ponovno preuzme kontrolu.
AVD isporučuje električnu struju samo ukoliko se prilikom analize srčanog ritma utvrdi
- postojanje ventrikularne fibrilacije ili
- ventrikularne tahikardije bez pulsa.
Postavljanje elektroda prilikom upotrebe automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a)
Samoljepljive elektrode automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a) služe za praćenje srčanog ritma i defibrilaciju unesrećene osobe/bolesnika. Samoljepljive elektrode moraju biti postavljene pravilno, odnosno na točno predviđena mjesta i dobro prianjati na kožu prsnog koša.
Samoljepljive elektrode automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a) služe za
- praćenje srčanog ritma i
- defibrilaciju unesrećene osobe/bolesnika.
Samoljepljive elektrode moraju biti postavljene pravilno:
- na točno predviđena mjesta
- dobro prianjati na kožu prsnog koša.
Postavljanje samoljepljivih elektroda na prsni koš unesrećene osobe/bolesnika
Postupak provođenja osnovnih mjera održavanja života uz primjenu AVD-a
Pogledajte videozapis i doznajte najvažnije informacije o postupku provođenja osnovnih mjera održavanja života uz primjenu AVD-a.
Samoljepljive elektrode automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a) služe za
- praćenje srčanog ritma i
- defibrilaciju unesrećene osobe/bolesnika.
Samoljepljive elektrode moraju biti postavljene pravilno:
- na točno predviđena mjesta
- dobro prianjati na kožu prsnog koša.
Postupak provođenja osnovnih mjera održavanja života
Završetak
Riješite zadatak prateći upute u zadatku.