Dijagnostički postupci i priprema bolesnika s bolestima imunološkoga sustava za dijagnostičke postupke
Uvod
Možete li se sjetiti nečeg sasvim uobičajenog, što svi trebamo da bismo preživjeli, a neki ljudi su ipak alergični na to? Kako biste provjerili što je to, kliknite na karticu.
Jeste li znali?
Ako je vaš odgovor bio voda, točno ste odgovorili!
Postoje ljudi alergični na vodu.
Oni dobiju urtikariju i pruritus kada dođu u kontakt s vodom.
Prilikom kontakta njihove kože s vodom oslobađa se histamin koji onda uzrokuje promjene na koži u obliku osipa i svrbeža. Te promjene uzrokuje sva voda, ona iz vodovoda i ona prirodna, slatka i slana pa čak u težim slučajevima i suze, znoj i mokraća može uzrokovati alergijsku reakciju. Takve osobe uglavnom mogu piti vodu iako u vrlo rijetkim slučajevima, čak i to može izazvati reakciju.
Kako bi se potvrdila alergija na vodu, na pacijentovu kožu se stavi tkanina natopljena vodom sobne temperature i prati se reakcija.
Jeste li znali?
Ako je vaš odgovor bio voda, točno ste odgovorili!
Postoje ljudi alergični na vodu.
Oni dobiju urtikariju i pruritus kada dođu u kontakt s vodom.
Prilikom kontakta njihove kože s vodom oslobađa se histamin.
Histamin uzrokuje promjene na koži u obliku osipa i svrbeža.
Te promjene uzrokuje sva voda, iz vodovoda, prirodna, slatka, slana.
U težim slučajevima alergijsku reakciju mogu izazvati suze, znoj i mokraća.
Takve osobe uglavnom mogu piti vodu.
U vrlo rijetkim slučajevima čak i pijenje vode može izazvati reakciju.
Kako bi se potvrdila alergija na vodu, na pacijentovu kožu se stavi tkanina natopljena vodom sobne temperature i prati se reakcija.
Test za dijagnostiku alergije o kojoj ste upravo nešto saznali vrlo je jednostavan. Međutim, neke druge alergije, a posebno autoimune bolesti je ponekad teško dijagnosticirati i za to se koriste različiti testovi i dijagnostički postupci.
Test za dijagnostiku alergije o kojoj ste upravo nešto saznali vrlo je jednostavan.
Neke druge alergije, a posebno autoimune bolesti je ponekad teško dijagnosticirati.
Za dijagnosticiranje se koriste različiti testovi i dijagnostički postupci.
Dijagnostički postupci kod bolesnika s alergijskim bolestima
Prije početka bilo kakvih dijagnostičkih testova od bolesnika je potrebno uzeti detaljnu anamnezu osobnu i obiteljsku. S obzirom da su alergije često sezonskog karaktera, potrebno je ispitati kakve tegobe su prisutne i u koje vrijeme se pojavljuju.
Prije početka bilo kakvih dijagnostičkih testova od bolesnika je potrebno uzeti detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu.
S obzirom da su alergije često sezonskog karaktera, potrebno je ispitati kakve tegobe su prisutne i u koje vrijeme se pojavljuju.
Laboratorijske pretrage
Od laboratorijskih pretraga postoje rutinske koje se rade uvijek i specifične, kako bi se isključile neke druge bolesti i stanja. Kliknite na ikonu u desnom kutu ispod videozapisa i otkrijte koje su rutinske i specifične laboratorijske pretrage.
Laboratorijske pretrage:
- rutinske - koje se rade uvijek
- specifične - kako bi se isključile neke druge bolesti i stanja.
U tablici ispod videa pobrojane su rutinske i specifične laboratorijske pretrage.
Uz navedene pretrage koje se rade kako bi se isključile neke druge bolesti i stanja, rade se ciljane pretrage kako bi se dokazala alergija na specifične alergene. Pri tome razlikujemo in vivo i in vitro testove.
Kliknite na ikonu u desnom kutu ispod videozapisa i otvorite tablicu u kojoj su opisani alergološki testovi.
Navedene pretrage se rade kako bi se isključile neke druge bolesti i stanja.
Rade se i ciljane pretrage kako bi se dokazala alergija na specifične alergene.
Razlikujemo:
- in vivo i in vitro testove.
U tablici ispod opisani su alergološki testovi.
Ostale laboratorijske pretrage kod bolesnika s alergijskim reakcijama rade se uglavnom kako bi se isključile neke druge bolesti i stanja.
Kod nekih bolesnika može izostati kožna reakcija na inhalacijski alergen te se kod njih dijagnoza može postaviti na temelju specifičnog, nosnog provokacijskog testa aplikacijom alergena na nosnu sluznicu.
Kod nekih bolesnika može izostati kožna reakcija na inhalacijski alergen.
Kod njih se dijagnoza može postaviti na temelju specifičnog, nosnog provokacijskog testa aplikacijom alergena na nosnu sluznicu.
Instrumentalne pretrage
Instrumentalne pretrage kod bolesnika sa sumnjom na alergiju odnose se na isključivanje nekih drugih stanja i na detekciju uglavnom respiratornih alergena.
Također, kod kliničke slike urtikarija nepoznatog uzroka traže se pregledi specijalista stomatologa, urologa, ginekologa, pregled štitnjače, pregled žučnog mjehura kako bi se isključile infekcije.
Instrumentalne pretrage kod bolesnika sa sumnjom na alergiju odnose se na:
- isključivanje nekih drugih stanja
- detekciju uglavnom respiratornih alergena.
Kod kliničke slike urtikarija nepoznatog uzroka traže se pregledi:
- stomatologa, urologa, ginekologa
- pregled štitnjače
- pregled žučnog mjehura kako bi se isključile infekcije.
Kako bi se potvrdila dijagnoza alergije, kod bolesnika s alergijskim rinosinusitisom se uz kožne testove rade i RTG snimka sinusnih šupljina i endoskopski pregled nosa i sinusa.
Često je potreban i specijalistički pregled specijalista otorinolaringologa.
Za otorinolaringološki pregled je potrebno pripremiti:
- otoskop
- nosni spekulum s vizualizacijskim sustavom
- fiberoptički nazalni endoskop.
Bolesniku treba objasniti da je pregled neugodan, ali bezbolan te da slijedi upute liječnika.
Kako bi se potvrdila dijagnoza alergije, kod bolesnika s alergijskim rinosinusitisom uz kožne testove rade se i:
- RTG snimka sinusnih šupljina
- endoskopski pregled nosa i sinusa.
Često je potreban i specijalistički pregled specijaliste otorinolaringologa.
Za otorinolaringološki pregled je potrebno pripremiti:
- otoskop
- nosni spekulum s vizualizacijskim sustavom
- fiberoptički nazalni endoskop
Bolesniku treba objasniti da je pregled neugodan, ali bezbolan te da slijedi upute liječnika.
Kod težih slučajeva rinosinusitisa s jakim glavoboljama koje nastaju kao posljedica opstrukcije, liječnik može indicirati i kompjuteriziranu tomografiju (CT) sinusa.
U nastavku pogledajte kratki videozapis i saznajte više o endoskopskom pregledu nosa i sinusa.
Endoskopski pregled nosa i sinusa
Funkcionalne pretrage
Dijagnoza alergijske astme ne može se potvrditi bez funkcionalnih testova plućne funkcije. Ponovite koje su to pretrage.
Klikom na ikonu u donjem desnom kutu kartice saznajte više o bronhoprovokacijskom testu.
Dijagnostički postupci kod bolesnika s autoimunosnim bolestima
Promjenama koje izazivaju autoimunosne bolesti u organizmu može biti zahvaćeno bilo koje tkivo u organizmu, tako je i klinička slika raznolika, a i dijagnostičke metode koje se koriste u postavljanju konačne dijagnoze.
U dijagnostici je prvi i najvažniji korak uzimanje anamneze, osobne i obiteljske te fizikalni pregled. Nakon toga slijede sve ostale pretrage.
Promjenama koje izazivaju autoimunosne bolesti u organizmu može biti zahvaćeno bilo koje tkivo u organizmu.
Klinička slika je raznolika, a time i dijagnostičke metode koje se koriste u postavljanju konačne dijagnoze.
U dijagnostici je prvi i najvažniji korak uzimanje osobne i obiteljske anamneze te fizikalni pregled. Nakon toga slijede sve ostale pretrage.
Laboratorijske pretrage
U dijagnostici autoimunosnih bolesti koriste se različiti krvni testovi. Uvijek se prvo rade opće pretrage krvi kao što su SE, KKS, biokemijski pokazatelji.
Nakon toga rade se specifične pretrage usmjerene na otkrivanje pojedine bolesti. Primjerice, za reumatoidni artritis specifične pretrage jesu:
- C reaktivni protein (CRP)
- Latex reumatoidni faktor u serumu
- Waaler- Rose test
U dijagnostici autoimunosnih bolesti koriste se različiti krvni testovi.
Uvijek se prvo rade opće pretrage krvi:
- SE, KKS, biokemijski pokazatelji.
Nakon toga rade se specifične pretrage usmjerene na otkrivanje pojedine bolesti.
Primjerice, za reumatoidni artritis specifične pretrage jesu:
- C reaktivni protein (CRP)
- Latex reumatoidni faktor u serumu
- Waaler- Rose test
Kod bolesnika sa Sjögrenovim sindromom rade se KKS u kojoj će se vidjeti nalaz niskih vrijednosti leukocita i povišenih vrijednosti trombocita, a SE je ubrzana. U krvi bolesnika sa Sjögrenovim sindromom pokazat će se pozitivan nalaz antiSSA i antiSSB protutijela.
Kod bolesnika sa Sjogrenovim sindromom rade se KKS.
U KKS će se vidjeti nalaz niskih vrijednosti leukocita i povišenih vrijednosti trombocita, a SE je ubrzana.
U krvi bolesnika sa Sjogrenovim sindromom pokazat će se pozitivan nalaz antiSSA i antiSSB protutijela.
Kod bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom može doći do narušavanja bubrežne funkcije te je potrebno provjeriti sediment mokraće i klirens kreatinina.
Kod oslabljene funkcije bubrega javit će se proteinurija, cilindrurija i smanjen kreatinin klirens.
Uz osnovne krvne pretrage vadit će se i antinuklearna protutijela (ANA) koja će biti pozitivna u slučaju bolesti.
Kod bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom može doći do narušavanja bubrežne funkcije.
Potrebno je provjeriti sediment mokraće i klirens kreatinina.
Kod oslabljene funkcije bubrega javit će se:
- proteinurija, cilindrurija i smanjen kreatinin klirens.
Uz osnovne krvne pretrage vadit će se i antinuklearna protutijela (ANA).
ANA će biti pozitivna u slučaju bolesti.
Kod bolesnika sa sklerodermijom, osim uobičajenih pretraga, uzet će se uzorak kože za histološku pretragu.
Bolesnicima sa Sjögrenovim sindromom se radi Schirmerov test kako bi se utvrdilo je li sekrecija suza smanjena.
Kod bolesnika sa sklerodermijom uzet će se i uzorak kože za histološku pretragu.
Bolesnicima sa Sjögrenovim sindromom se radi Schirmerov test.
Schirmerov test se radi kako bi se utvrdilo je li sekrecija suza smanjena.
Bolesnici sa Sjögrenovim sindromom imaju smanjenu sekreciju suza.
Kako bi se utvrdilo je li sekrecija suza doista smanjena, radi se Schirmerov test:
Trake filter papira postave se na vanjski ili unutarnji donji kut oka tako da ne nastane iritacija.
Test se smatra pozitivnim ako je nakon 5 minuta navlaženost filter papira manja od 10 mm
(bez korištenja lokalnog anestetika).
Ako je nakon 5 minuta navlaženost papira manja od 5 mm, test se također smatra pozitivnim
(uz korištenje lokalnog anestetika).
Instrumentalne pretrage
Ovisno o kojoj se autoimunosnoj bolesti radi, koristit će se i instrumentalne pretrage.
Medicinska sestra/tehničar mora poznavati pripremu bolesnika za određene pretrage kako bi ga mogla psihički i fizički pripremiti.
Većina autoimunosnih bolesti napada vezivno tkivo pa se manifestiraju promjenama na zglobovima te je osnovna pretraga u dijagnostici rentgensko (RTG) snimanje zglobova.
Rane promjene na zglobovima kod reumatoidnog artritisa mogu se zamijetiti magnetskom rezonancijom (MR).
Radiološkim i scintigrafskim metodama zaušnih žlijezda slinovnica kod Sjögrenovog sindroma mogu se dokazati tkivne i funkcijske promjene – smanjeno lučenje sline.
Većina autoimunosnih bolesti napada vezivno tkivo.
Bolesti se manifestiraju promjenama na zglobovima.
Osnovna pretraga u dijagnostici je rentgensko (RTG) snimanje zglobova.
Rane promjene na zglobovima kod reumatoidnog artritisa mogu se zamijetiti magnetskom rezonancijom (MR).
Radiološkim i scintigrafskim metodama zaušnih žlijezda slinovnica kod Sjogrenovog sindroma mogu se dokazati tkivne i funkcijske promjene (smanjeno lučenje sline.)
Zadaci medicinske sestre/tehničara kod svih navedenih pretraga jesu da upoznaju bolesnika sa svrhom i načinom izvođenja pretrage. Neke od njih mogu biti bolne, neke neugodne, a izuzetno je važna suradnja bolesnika prilikom izvođenja. Također, bolesnicima je potrebna psihička podrška zbog suočavanja s neizlječivom bolešću.
Neke od pretraga mogu biti bolne, a neke neugodne.
Zadaci medicinske sestre/tehničara kod navedenih pretraga su:
- upoznati bolesnika sa svrhom i načinom izvođenja pretrage
- upozoriti bolesnika na važnost suradnje bolesnika u izvođenju pretrage
- psihički podržati bolesnika zbog suočavanja s neizlječivom bolešću.
Završetak
U drugim modulima i jedinicama ovog digitalnog materijala opisane su neke autoimunosne bolesti.
Pokušajte naći koje su to.
S kolegama izradite zajedničku online tablicu te upišite podatke u nju.
Na kraju tablicu podijelite s predmetnim nastavnikom te na satu raspravite o sličnostima i razlikama u dijagnostici.