Željezo – metal za sva vremena

Pozorno pogledajte videozapis Željezo i upoznajte osnovne značajke ovog kemijskog elementa. 

Željezo reagira s kisikom iz zraka ili vode, pri čemu se na površini stvara hrđa. Sloj hrđe je porozan, pa proces prodire sve dublje. Za nastanak hrđe potrebni su kisik i vlažna sredina, a može je pojačavati i prisutnost nekih iona, npr. kloridnih.

Budući da su godišnje štete uzrokovane korozijom vrlo velike, osobito u gospodarstvu, gdje god je moguće, primjenjuju se različite mjere zaštite. Cijena zaštite, iako ponekad vrlo visoka, najčešće je višestruko manja od cijene koju bi trebalo platiti kad se ona ne bi primjenjivala.

Čisto se željezo zbog svojih magnetskih svojstava rabi u elektrotehnici – tamo gdje treba brzo i često mijenjati magnetska svojstva, npr. u transformatorima, generatorima i motorima. Kovano željezo, a posebice čelik važni su u strojarstvu, građevinarstvu i brodogradnji.

Da bi se poboljšala svojstva metala odnosno dobio materijal željenih svojstava, pripremaju se legure ili slitine. To su smjese dvaju ili više metala, rjeđe metala i nemetala (C, Si, P). Struktura im se razlikuje s obzirom na vrstu tvari iz kojih su dobivene, načinu njihove priprave i temperaturi pri kojoj su obrađivane. Broj legura sve je veći i danas ih je poznato već desetak tisuća.

Za postizanje bolje kvalitete željezo se prevodi u čelik u kojem je maseni udio ugljika od 0,05 do 1,7 %. To je najvažniji tehnički i konstrukcijski materijal, a do danas je poznato više od 1 000 vrsta čelika.