Zračni most nad Berlinom

Uvod

Savezničko rušenje nacizma

Njemačka i Berlin nakon rata

Na konferenciji u Potsdamu, gradu nadomak Berlinu, početkom kolovoza 1945. g. Saveznici su donijeli nekoliko važnih odluka. Konferenciju su zaključili Clement Attlee, novi britanski premijer, Harry Truman, novi američki predsjednik, i Staljin.

Glavne odluke vezane uz Njemačku:

  • provedba podjele Njemačke i Berlina sukladno prethodnom dogovoru u Jalti
  • progon nacističkih zločinaca i denacifikacija
  • izgon Nijemaca iz Čehoslovačke, Poljske i Mađarske i njihovo vraćanje u Njemačku
  • promjena njemačkoga gospodarstva iz predratne teške industrije u manju industriju i poljoprivredu dostatnu za potrebe Njemačke.

Doznaj više o denacifikaciji Njemačke i suđenjima ratnim zločincima.

Berlinska kriza

Kako su se odnosi između dviju supersila pogoršavali, u prvi je plan došlo neriješeno pitanje budućnosti okupirane Njemačke. Oba su bloka željela zadržati utjecaj u Njemačkoj, ali su se njihovi pristupi razlikovali. SSSR je želio imati što direktniju kontrolu nad politikom, vojskom i gospodarstvom svoje okupacijske zone. Zapadni Saveznici željeli su kontrolu vratiti Nijemcima kako bi ubrzali obnovu.

Nijemci su nakon 12 godina nacističke vlasti i ratnih razaranja pokušavali ponovno izgraditi društvo i gospodarstvo. U gradovima je trebalo obnoviti veći dio kuća i stanova te u isto vrijeme ubrzati proizvodnju hrane. U znatnoj mjeri poslijeratna Njemačka ovisila je od pomoći donedavnih neprijatelja. No, sovjetska je strana zbog velikih razaranja i gubitaka na svom teritoriju inzistirala na ratnoj odšteti.

Razlike u razmišljanju o razvoju poslijeratne Njemačke samo su pogoršavale odnose među Saveznicima. Na području pod kontrolom zapadnih Saveznika uspostavljene su njemačke savezne države s demokratskom političkom vlašću. Sovjeti su na svom području naizgled provodili sličnu podjelu zemlje na savezne jedinice, ali je njihovo područje bilo pod direktnom upravom SSSR-a. Na sovjetskom području nije ni bilo slobodnih demokratskih izbora.

SAD je u travnju 1948. g. pokrenuo provedbu Marshallova plana u sklopu kojeg je ekonomsku pomoć primala i Njemačka pod kontrolom zapadnih Saveznika. Kako bi ojačali ekonomiju, Britanci, Francuzi i Amerikanci uveli su njemačku marku (DM - Deutsche Mark) kao službenu valutu. Uvođenje nove valute Sovjeti nisu podržali, već su u lipnju 1948. g. počeli s blokadom Zapadnoga Berlina.

Blokada Berlina i zračni most

Rekordni dan za zračni most

Čokoladni bombarderi

Ustrajnost zapadnih Saveznika u zračnoj opskrbi Zapadnoga Berlina primorali su Sovjete da podignu blokadu u svibnju 1949. g. Premda je blokada prekinuta, odnosi Saveznika nastavili su se pogoršavati. Zapadni su Saveznici i službeno krenuli ujedinjavati svoje zone. Tako su od okupacijskih zona 1949. g. stvorene dvije njemačke države.

Kviz ponavljanja