Raznolikost živih bića
Uvod
Pregledaj galeriju i odgovori na pitanja: U koje bi kategorije razvrstao prikazana živa bića? Po kojim kriterijima bi ih razvrstavao?
Sve vrste na Zemlji
Do danas je imenovano i opisano više od 2 milijuna vrsta, no smatra se da je ih je još 10 - 30 milijuna prisutno (ili je bilo prisutno) tijekom Zemljine prošlosti. Impresivno, zar ne? Što misliš, jesu li sve te vrste imenovane i zapisane? Koje su poteškoće razlog tomu?
Pogledaj film koji će ti ilustrirati na koji način znanstvenik biolog proučava jedinku kako bi joj odredio vrstu.
Odgovori:
- Što je dihotomski (klasifikacijski) ključ? (Kako bi odgovorio na ovo pitanje, pomoći ti može i video pri dnu ove nastavne jedinice.)
- Zašto je ova životinja određena kao sisavac?
- Koji se još kopitari spominju u filmu?
Kako se zovu mjesta poput ovog sa slike? Pronađi na mrežnim stranicama više informacija o njima.
Razdioba živoga svijeta
Znanstvenici su sve poznate organizme smjestili u tri domene: arheje, bakterije i eukariota. Eukariotima pripadaju protoktisti, gljive, biljke i životinje.
Bakterije su jednostanični organizmi. Građeni su od prokariotske stanice koja nema oblikovanu jezgru ni druga stanična tjelešca u svojoj citoplazmi. Malenih su dimenzija i ne vidimo ih golim okom. Naseljavaju sva područja na Zemlji i iznimno su bitni organizmi.
Arheje su jednostanični organizmi koji su na prvi pogled vrlo slični bakterijama. Njihove su stanice također jednostavne i malene. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su arheje po svome metabolizmu i nasljednoj tvari sličnije eukariotima. Arheje su zanimljive i jer su “ekstremofili,” tj. naseljavaju staništa s ekstremnim životnim uvjetima (npr. visoke temperature, iznimna kiselost, visoki tlak).
Eukarioti su svi oni organizmi građeni od eukariotskih stanica, tj. stanica s oblikovanom jezgrom. Mogu biti jednostanični ili višestanični. Naseljavaju gotovo sva staništa na Zemlji. S obzirom na razlike u građi, razvoju i načinu života, dijelimo ih na sljedeća carstva: protoktiste, gljive, biljke i životinje.
Životinje koje nemaju razvijenu kralježnicu su beskralježnjaci, a životinje koje imaju kralježnicu pripadaju kralježnjacima. Saznaj više o spomenutim skupinama životinja tako što ćeš pogledati filmove.
Pogledaj video i odgovori na pitanja:
- Koje je glavno obilježje svih gmazova?
- Uz ribe, koje su skupine kralježnjaka hladnokrvne?
- Koje su skupine kralježnjaka toplokrvne?
Zatim pogledaj sljedeći video te odgovori na pitanja:
- Je li točna tvrdnja da beskralježnjaci čine čak 95% carstva životinja?
- Kako se zove vanjski pokrov kukaca?
- Uz hobotnice, koji su još predstavnici mekušaca?
Toliko je još nepoznatih organizama na Zemlji. Možda ćeš baš ti imati čast odrediti novu vrstu istražujući svijet oko sebe. Prouči film koji će ti biti od pomoći. Obrati pažnju na to koliko je važno postaviti prava pitanja i – sretno u istraživanju!
Pogledaj video i odgovori na pitanja:
- Koja je važnost dihotomskih (klasifikacijskih) ključeva u istraživanju?
- Je li u ovom filmu proučavani organizam beskralježnjak ili kralježnjak?
Čovjek i biološka raznolikost
Promotri galeriju i razmisli pa odgovori na pitanja.
Možeš li pomoći u očuvanju biološke raznolikosti?
Što je najveća prijetnja biološkoj raznolikosti iz tvoje perspektive?
Za kraj...
Zamisli da si dobio posao na kojem moraš napisati strategiju očuvanja biološke raznolikosti nekog područja. Izaberi područje u Hrvatskoj za koje ćeš napisati tu strategiju. Predstavi strategiju razredu i raspravite o napisanome.
Za domaću zadaću...
Istraži više o Vranskom jezeru, našem najvećem prirodnom jezeru, njegovoj bioraznolikosti i povijesti kraja u kojem se nalazi. Izradi prezentaciju ili poster i time doprinesi obilježavanju Međunarodnog dana biološke raznolikosti koji se obilježava 22. svibnja.