Disanje čovjeka
Uvod
Sigurno si na plaži ili bazenu promatrao kako se kreću plivači. Jesi li se ikada zapitao zašto je prilikom plivanja važno redovito izranjati iz vode? Možeš li navesti neke organizme, osim čovjeka, koji prilikom plivanja često izranjaju na površinu vode? Zašto to čine?
Dišni sustav čovjeka
Prouči na priloženom prikazu kako je građen dišni sustav čovjeka. Koja je uloga nosa, a koja dušnika? Što su plućni mjehurići? Zašto je važno da su obavijeni krvnim kapilarama?
Kako nastaje glas
Važan dio života čovjeka čini komunikacija. Jedan od načina komunikacije je govor. U stvaranju glasa sudjeluju glasnice, elastični nabori na grkljanu koji se mogu međusobno primicati i odmicati. Za vrijeme govora su glasnice primaknute pa zrak koji izlazi iz pluća izaziva njihovo titranje pri čemu nastaje glas. Glas se dalje oblikuje zahvaljujući usnoj i nosnoj šupljini, jeziku, zubima te usnama. Da bi glasnice bile zdrave, treba izbjegavati glasan govor, hladna i gazirana pića, alkohol, pušenje te boravak u zadimljenim prostorima.
Važan dio života čovjeka čini komunikacija.
Jedan od načina komunikacije je govor.
U stvaranju glasa sudjeluju glasnice, elastični nabori na grkljanu koji se mogu međusobno primicati i odmicati.
Za vrijeme govora su glasnice primaknute.
Zrak koji izlazi iz pluća izaziva njihovo titranje pri čemu nastaje glas.
Glas se dalje oblikuje zahvaljujući usnoj i nosnoj šupljini, jeziku, zubima te usnama.
Da bi glasnice bile zdrave, treba izbjegavati glasan govor, hladna i gazirana pića, alkohol, pušenje te boravak u zadimljenim prostorima.
Put zraka kroz dišni sustav čovjeka
Pogledaj priloženi video i odgovori na pitanja.
- Koja je uloga ošita u procesu disanja?
- Opiši put kojim ide zrak počevši od nosa.
- Gdje se odvija izmjena plinova?
Ponovi još jednom kojim putem ide zrak kroz dišni sustav čovjeka.
Plućno disanje
U plućima se odvija izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama. Taj proces zovemo plućno disanje. Udahnuti zrak sadrži više kisika u odnosu na krv koja je kapilarama došla do plućnih mjehurića. Zbog te razlike, kisik difuzijom prelazi iz plućnog mjehurića u kapilaru te se veže na crvene krvne stanice koje ga prenose do svih stanica organizma.
Istovremeno ugljikov(IV) oksid prelazi iz krvi u plućne mjehuriće. Zašto?
U plućima se odvija izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama.
Taj proces zovemo plućno disanje.
Udahnuti zrak sadrži više kisika u odnosu na krv koja je kapilarama došla do plućnih mjehurića.
Zbog te razlike kisik difuzijom prelazi iz plućnog mjehurića u kapilaru.
Veže na crvene krvne stanice koje ga prenose do svih stanica organizma.
Istovremeno ugljikov(IV) oksid prelazi iz krvi u plućne mjehuriće. Zašto?
Stanično disanje
Krv obogaćena kisikom optjecajnim sustavom dolazi do svake stanice organizma. Zbog razlike u udjelu plinova, kisik iz krvi difuzijom ulazi u stanice. Po istom principu ugljikov(IV) oksid prelazi iz stanica u krv. Kisik se u mitohondrijima stanica iskorištava za oslobađanje energije iz hranjivih tvari. Taj proces zovemo stanično disanje. Glavni izvor energije u organizmu je šećer glukoza. Razgradnjom šećera, ali i drugih kemijskih spojeva iz hrane (npr. masti) oslobodit će se energija. Jedan dio energije koriste stanice za svoj rad, a drugi dio energije se oslobađa kao toplina. Pri razgradnji šećera i drugih kemijskih spojeva nastat će voda i ugljikov(IV) oksid te štetne tvari. Ugljikov(IV) oksid se optjecajnim sustavom doprema do pluća iz kojih će izdisajem biti izlučen van iz organizma. Štetne tvari će izbaciti van različiti organi ljudskog tijela.
Krv obogaćena kisikom optjecajnim sustavom dolazi do svake stanice organizma.
Zbog razlike u udjelu plinova, kisik iz krvi difuzijom ulazi u stanice.
Po istom principu ugljikov(IV) oksid prelazi iz stanica u krv.
Kisik se u mitohondrijima stanica iskorištava za oslobađanje energije iz hranjivih tvari.
Taj proces zovemo stanično disanje.
Glavni izvor energije u organizmu je šećer glukoza.
Razgradnjom šećera, ali i drugih kemijskih spojeva iz hrane (npr. masti) oslobodit će se energija.
Jedan dio energije koriste stanice za svoj rad.
Drugi dio energije se oslobađa kao toplina.
Pri razgradnji šećera i drugih kemijskih spojeva nastat će voda i ugljikov(IV) oksid te štetne tvari.
Ugljikov(IV) oksid se optjecajnim sustavom doprema do pluća iz kojih će izdisajem biti izlučen van iz organizma.
Štetne tvari će izbaciti van različiti organi ljudskog tijela.
Zaštita i bolesti dišnog sustava
Klikom na karticu saznaj više o utjecaju duhanskoga dima na bolesti pluća.
Na dišni sustav nepovoljno djeluje duhanski dim. U dimu cigarete se nalaze mnogi kemijski spojevi otrovni za zdravlje čovjeka, naročito nikotin, ugljikov(II) oksid te katran. Nikotin izaziva psihičku ovisnost o cigaretama, ugljikov(II) oksid se veže na crvene krvne stanice te onemogućava prijenos kisika do stanica, a katran se taloži na plućne mjehuriće izazivajući rak pluća. Nataloženi katran na plućnim mjehurićima smanjuje površinu za izmjenu plinova pa srce ubrzano radi kako bi nadoknadilo kisik. Neprestani ubrzani rad oštećuje srce.
Što se događa ako hrana ili tekućina uđu u dušnik? Kako možeš pomoći osobi kojoj se to događa? Prouči priložene slike i pojasni kako pružiti prvu pomoć osobama kojima se ovo događa. Obrati pažnju na sliku Heimlichova hvata. Zašto se ruke nalaze na području ispod prsnoga koša? Jesi li znao pojasniti pomoć pri gušenju? Evo male pomoći. Ako strani predmet u potpunosti zatvori dišne puteve, doći će do gušenja te je potrebno odmah primijeniti postupke pružanja prve pomoći. Laganim udarcima pokušaj potaknuti osobu da iskašlje hranu. Ako to ne pomaže, potrebno je izvesti Heimlichov hvat. Pritiskom na ošit potiče se izbacivanje zraka iz pluća, a samim time i zaglavljene hrane/predmeta iz dušnika.
Klikom na karticu saznaj više o nijemosti kao posljedice oštećenja glasnica.
Najčešći poremećaj organa za disanje i glas je promuklost. Ona može biti izazvana naprezanjem i glasnim govorom. Kako bi glasnice bile zdrave, treba izbjegavati glasan govor, hladna i gazirana pića, alkohol, pušenje te boravak u zadimljenim prostorima.
Kada smo već kod glasnica, rekli smo da su one jedan od glavnih oslonaca naše komunikacije. Govor mogu pratiti određene mane poput mucanja i tepanja. Najčešće se javljaju u djetinjstvu te se određenim vježbama mogu otkloniti. Najteži poremećaj govora jest nijemost koja može biti prirođena ili stečena, a nastaje oštećenjem glasnica ili dijelova mozga koji sudjeluju u stvaranju govora. Ako je osoba gluha, neće moći naučiti govoriti pa govorimo o gluhonijemosti.
Bolesti dišnog sustava mogu biti uzrokovane mikroorganizmima koji se prenose s osobe na osobu različitim putevima (npr. izravnim kontaktom, kihanjem i kašljanjem) pa te bolesti zovemo zarazne bolesti.
Najčešće zarazne bolesti su prehlada i gripa uzrokovane virusima. Prenose se kapljičnim putem s oboljele osobe na zdravu osobu. Zbog oslabljenog imuniteta uslijed gripe može doći i do upale pluća. Gripa se može spriječiti cijepljenjem. Virusi gripe su promjenjivi pa je potrebno svake godine ponoviti cijepljenje.
Pogledaj video o prehladi.
Razmisli i odgovori.
- Na koji način ćeš ojačati organizam da što prije ozdraviš?
- Raspitaj se koje su opasnosti od uzimanja antibiotika "na svoju ruku" tj. bez razgovora s liječnikom i potrebnih pregleda.
Tuberkuloza (TBC) je bakterijska bolest. Najčešće zahvaća pluća. Simptomi su kašalj, povišena tjelesna temperatura, umor, noćno znojenje i gubitak tjelesne mase. TBC se može spriječiti cijepljenjem, a liječi se antibioticima.
Upala pluća može biti uzrokovana virusima i bakterijama, a prenosi se kapljično. Simptomi su kašalj, povišena temperatura, opća slabost. Bakterijska upala pluća se liječi antibioticima, a virusna samo uzimanjem tekućine i mirovanjem.
Bolesti koje se ne prenose s osobe na osobu ubrajamo u nezarazne bolesti, primjerice astma i rak pluća.
Rak pluća je bolest obilježena nekontroliranim rastom stanica u tkivu pluća. Pojava ove bolesti je povezana s pušenjem. Liječi se odstranjenjem dijela pluća, zračenjem i kemoterapijom.
Astma je bolest koja može biti izazvana alergenima (npr. pelud, prašina, životinjska dlaka, hrana). Simptomi su kašalj i otežano disanje koje uzrokuje suženje dišnih puteva. Liječi se uzimanjem lijekova koji potiču širenje dišnih puteva. Preporuča se izbjegavanje alergena.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pogledaj video Opasnosti pušenja i odgovori na pitanja.
- Koji sastojak duhanskog dima izaziva ovisnost?
- Razmisli što je pasivno pušenje. Raspravi u razredu o opasnostima pasivnog pušenja.
- Raspitaj se na koji se način zakonski pokušava smanjiti broj ovisnika o cigaretama.