Disanje životinja
Uvod
Zasigurno si tijekom gledanja dokumentarnih filmova promatrao barem jednu potjeru životinja. Jesi li se ikada pitao kako dolaze do energije? Zadišu li se i/ili ostanu bez daha dok trče za potencijalnim ručkom? Koliki kapacitet pluća mora imati jedan gepard kako bi ulovio antilopu? Kolika su pluća kod orlova? Imaju li sva živa bića pluća? Odgovore saznaj u nastavku.
Promatranjem videa različitih vrsta životinja u njihovom prirodnom staništu zaključi na koji način dolaze do zraka.
Zasigurno si tijekom gledanja dokumentarnih filmova promatrao barem jednu potjeru životinja.
Jesi li se ikada pitao kako dolaze do energije?
Zadišu li se i/ili ostanu bez daha dok trče za potencijalnim ručkom?
Koliki kapacitet pluća mora imati jedan gepard kako bi ulovio antilopu?
Kolika su pluća kod orlova?
Imaju li sva živa bića pluća?
Odgovore saznaj u nastavku.
Promatranjem videa različitih vrsta životinja u njihovom prirodnom staništu zaključi na koji način dolaze do zraka.
Disanje kralježnjaka
Iako se vrste životinja međusobno razlikuju, životni procesi poput disanja su im zajednički. Najčešće iz okoline uzimaju kisik, dopremaju ga do stanica kako bi se staničnim disanjem iz hrane oslobodila energija potrebna za rad organizam. Pri tome se oslobađa ugljikov(IV) oksid koji se izdisajem izbacuje iz tijela. Različiti životni uvjeti staništa uvjetuju i razne prilagodbe koje se očituju u građi i funkcioniranju organa za disanje.
Sisavci dišu plućima, a zrak do pluća dolazi kroz nosne otvore, dušnik i dušnice. Pluća su građena od plućnih mjehurića, ali se njihov broj i promjer razlikuje ovisno o vrsti. Princip plućnog i staničnog disanja jednak je kao kod čovjeka.
Iako se vrste životinja međusobno razlikuju, životni procesi poput disanja su im zajednički.
Najčešće iz okoline uzimaju kisik, dopremaju ga do stanica kako bi se staničnim disanjem iz hrane oslobodila energija potrebna za rad organizam.
Pri tome se oslobađa ugljikov(IV) oksid koji se izdisajem izbacuje iz tijela.
Različiti životni uvjeti staništa uvjetuju i razne prilagodbe koje se očituju u građi i funkcioniranju organa za disanje.
Sisavci dišu plućima, a zrak do pluća dolazi kroz nosne otvore, dušnik i dušnice.
Pluća su građena od plućnih mjehurića, ali se njihov broj i promjer razlikuje ovisno o vrsti.
Princip plućnog i staničnog disanja jednak je kao kod čovjeka.
Morski sisavci također dišu plućima, a zrak uzimaju preko dišnog otvora. Pluća su im veća u odnosu prema veličini tijela pa jednim udisajem mogu uzeti puno više zraka. Njihova crvena krvna tjelešca prenose više kisika nego ona kod kopnenih sisavaca. Kada morski sisavci rone, onda njihov optok krvi opskrbljuje kisikom srce, mozak i mišiće koji su potrebni za plivanje. Probava i svi drugi procesi moraju čekati. Te životinje podnose veći postotak ugljikovog(IV) oksida u krvi od kopnenih sisavaca zbog čega ne moraju toliko često izranjati na površinu.
Morski sisavci također dišu plućima, a zrak uzimaju preko dišnog otvora.
Pluća su im veća u odnosu prema veličini tijela pa jednim udisajem mogu uzeti puno više zraka.
Njihova crvena krvna tjelešca prenose više kisika nego ona kod kopnenih sisavaca.
Kada morski sisavci rone, onda njihov optok krvi opskrbljuje kisikom srce, mozak i mišiće koji su potrebni za plivanje.
Probava i svi drugi procesi moraju čekati.
Te životinje podnose veći postotak ugljikovog(IV) oksida u krvi od kopnenih sisavaca zbog čega ne moraju toliko često izranjati na površinu.
Osim sisavaca, pravim kopnenim kralježnjacima smatraju se ptice i gmazovi. Pluća gmazova svojom građom i zadaćama su ista kao i ona kod sisavaca, no ptice imaju određenu nadogradnju pluća. Za razliku od sisavaca i gmazova ptice imaju zračne vrećice koje se nastavljaju na pluća i ulaze u sve velike kosti i među organe. One služe kao spremište zraka te smanjuju specifičnu tjelesnu masu što pticama uvelike olakšava letenje.
Osim sisavaca, pravim kopnenim kralježnjacima smatraju se ptice i gmazovi.
Pluća gmazova svojom građom i zadaćama su ista kao i ona kod sisavaca, no ptice imaju određenu nadogradnju pluća.
Za razliku od sisavaca i gmazova ptice imaju zračne vrećice koje se nastavljaju na pluća i ulaze u sve velike kosti i među organe.
One služe kao spremište zraka te smanjuju specifičnu tjelesnu masu što pticama uvelike olakšava letenje.
Vodozemci su kralježnjaci čiji život je usko vezan uz vodu. Njihovi mladi se razvijaju u vodi, a i njihova je koža uvijek vlažna. Možeš li pretpostaviti zašto im je voda toliko važna? Njihova pluća imaju manji broj plućnih mjehurića većeg promjera zbog čega je smanjena površina za izmjenu plinova. Kako bi nadoknadili ovaj manjak, dio disanja vodozemaca odvija se putem kože. Koža vodozemaca je dobro prokrvljena i vlažna. Žlijezde u koži stvaraju sluz koja ubrzava otapanje kisika što omogućava bolju difuziju do krvožilnog sustava i njegovo dopremanje do stanica. Sluz također vlaži kožu te sprječava dehidraciju tijela kada je vodozemac izvan vode.
Vodozemci su kralježnjaci čiji život je usko vezan uz vodu.
Njihovi mladi se razvijaju u vodi, a i njihova je koža uvijek vlažna.
Možeš li pretpostaviti zašto im je voda toliko važna?
Njihova pluća imaju manji broj plućnih mjehurića većeg promjera zbog čega je smanjena površina za izmjenu plinova.
Kako bi nadoknadili ovaj manjak, dio disanja vodozemaca odvija se putem kože.
Koža vodozemaca je dobro prokrvljena i vlažna.
Žlijezde u koži stvaraju sluz koja ubrzava otapanje kisika što omogućava bolju difuziju do krvožilnog sustava i njegovo dopremanje do stanica.
Sluz također vlaži kožu te sprječava dehidraciju tijela kada je vodozemac izvan vode.
Ribe žive u vodi pa su njihovi dišni organi drukčije građeni od onih ostalih kralježnjaka. Ribe dišu škrgama koje su građene od dobro prokrvljenih škržnih listića. Ovakva građa dišnih organa povećava omjer površine i volumena pa je izmjena plinova na listićima brža. Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge u čijim listićima dolazi do difuzije kisika u kapilare. Krvožilnim sustavom se krv bogata kisikom doprema do stanica, a istovremeno se iz stanica izbacuje ugljikov(IV) oksid nastao staničnim disanjem. On se dalje preko škrga izbacuje van iz tijela.
Ribe žive u vodi pa su njihovi dišni organi drukčije građeni od onih ostalih kralježnjaka.
Ribe dišu škrgama koje su građene od dobro prokrvljenih škržnih listića.
Ovakva građa dišnih organa povećava omjer površine i volumena pa je izmjena plinova na listićima brža.
Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge u čijim listićima dolazi do difuzije kisika u kapilare.
Krvožilnim sustavom se krv bogata kisikom doprema do stanica.
Istovremeno se iz stanica izbacuje ugljikov(IV) oksid nastao staničnim disanjem.
On se dalje preko škrga izbacuje van iz tijela.
Pogledaj priloženi video o disanju riba i odgovori na pitanja.
- Kako se zovu organi za disanje kod riba?
- Zašto je važno da su organi za disanje kod riba dobro prokrvljeni?
- Koji plin izdišu ribe?
Kako diše riba?
Disanje beskralježnjaka
Beskralježnjaci nastanjuju različite ekološke sustave pa i dišu različitim organima ovisno o uvjetima staništa. Bez obzira na uvjete staništa princip disanja je isti kao i kod čovjeka te kralježnjaka. Svi aerobni organizmi trebaju kisik koji će omogućiti razgradnju hranjivih tvari u mitohondrijima te oslobađanje energije potrebne za rad organizma.
Vodeni beskralježnjaci poput bodljikaša, rakova i mekušaca dišu škrgama. Škrge su im najčešće rasperane kako bi pokrile veću površinu i dobro su prokrvljene pa se kisik brzo doprema do stanica. Kod nekih od njih škrge se nalaze unutar tijela, dok neke vrste imaju vanjske škrge.
Beskralježnjaci nastanjuju različite ekološke sustave pa i dišu različitim organima ovisno o uvjetima staništa.
Bez obzira na uvjete staništa princip disanja je isti kao i kod čovjeka te kralježnjaka.
Svi aerobni organizmi trebaju kisik koji će omogućiti razgradnju hranjivih tvari u mitohondrijima te oslobađanje energije potrebne za rad organizma.
Vodeni beskralježnjaci poput bodljikaša, rakova i mekušaca dišu škrgama.
Škrge su im najčešće rasperane kako bi pokrile veću površinu i dobro su prokrvljene pa se kisik brzo doprema do stanica.
Kod nekih od njih škrge se nalaze unutar tijela, dok neke vrste imaju vanjske škrge.
Neke vrste puževa žive i na kopnu pa zbog uvjeta staništa ne mogu disati škrgama. Kopneni puževi imaju “pluća” koja po svojoj građi nisu jednaka plućima kopnenih kralježnjaka. Ulogu pluća obavlja mekana ovojnica – plašt. Plašt je prožet mnoštvom kapilara preko kojih se izmjenjuju plinovi.
Kukci i pauci dišu uzdušnicama. Uzdušnice su posebni cjevasti organi građeni od bjelančevine hitina. On im daje čvrstoću pa su uzdušnice stalno otvorene. Ovaj sustav cjevčica započinje otvorima na površini tijela (odušcima) kroz koje ulazi atmosferski zrak obogaćen kisikom koji se dalje doprema cjevčicama do svake stanice u tijelu. Zbog ovoga načina opskrbe stanica kisikom nije nužna povezanost dišnog sustava s krvotokom.
Kukci i pauci dišu uzdušnicama.
Uzdušnice su posebni cjevasti organi građeni od bjelančevine hitina.
On im daje čvrstoću pa su uzdušnice stalno otvorene.
Ovaj sustav cjevčica započinje otvorima na površini tijela (odušcima) kroz koje ulazi atmosferski zrak obogaćen kisikom koji se dalje doprema cjevčicama do svake stanice u tijelu.
Zbog ovoga načina opskrbe stanica kisikom nije nužna povezanost dišnog sustava s krvotokom.
Zasigurno si nakon kiše promatrao gujavice. Možeš li opisati izgled i boju njihove kože? Podsjeća li te na neku drugu skupinu organizama? Gujavica nema razvijene organe za disanje pa je tu ulogu u njenom organizmu preuzela koža. Koža gujavica je tanka, vlažna i dobro prokrvljena. Sva ova navedena obilježja kože služe prvenstveno za bolju izmjenu plinova. Žlijezde u koži izlučuju sluz koja osigurava vlažnost. Vlažna koža osigurava brže otapanje kisika koji će procesom difuzije ući u optjecajni sustav, a njime do svih stanica tijela. Kada se staničnim disanjem oslobodi ugljikov(IV) oksid u stanicama, on će se difuzijom izlučiti iz tijela preko kože.
Zasigurno si nakon kiše promatrao gujavice.
Možeš li opisati izgled i boju njihove kože?
Podsjeća li te na neku drugu skupinu organizama?
Gujavica nema razvijene organe za disanje pa je tu ulogu u njenom organizmu preuzela koža.
Koža gujavica je tanka, vlažna i dobro prokrvljena.
Sva ova navedena obilježja kože služe prvenstveno za bolju izmjenu plinova.
Žlijezde u koži izlučuju sluz koja osigurava vlažnost.
Vlažna koža osigurava brže otapanje kisika koji će procesom difuzije ući u optjecajni sustav, a njime do svih stanica tijela.
Kada se staničnim disanjem oslobodi ugljikov(IV) oksid u stanicama, on će se difuzijom izlučiti iz tijela preko kože.
Žarnjaci i spužve stanovnici su vodenih ekosustava. S obzirom na jednostavnost svoje građe i načina života, nemaju razvijene posebne organe za disanje. Oni dišu svim stanicama, odnosno procesom difuzije preko površine tijela uzimaju kisik iz vode, a u nju izbacuju ugljikov(IV) oksid.
Pogledaj priloženi video i odgovori na pitanja.
1. Kako ulazi voda u tijelo spužve?
2. Objasni ulogu velikog otvora spužve.
3. Pronađi na mrežnim stranicama neke predstavnike spužvi u Jadranskome moru.
No, što je s organizmima koji žive u uvjetima bez kisika? Kako oni dolaze do energije? Dišu li oni uopće? Brojne vrste koje žive nametničkim načinom života, poput određenih predstavnika plošnjaka i oblića, žive u anaerobnim uvjetima pa im dišni organi nisu ni potrebni. Oslobađanje energije iz hranjivih tvari omogućavaju im posebni procesi koje zovemo anaerobno disanje. Takve organizme skupnim imenom nazivamo anaerobni organizmi.
Disanje praživotinja
Jednostanične heterotrofne organizme u najvećem broju ćemo pronaći u vodenim staništima. Njihova jednostavna građa ne ostavlja puno mogućnosti s obzirom na to da jedna stanica obavlja sve zadaće nužne za preživljavanje. Stoga izmjenu plinova kisika i ugljikovog(IV) oksida s okolinom obavljaju cijelom površinom stanice pomoću procesa difuzije.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pronađi na pouzdanim mrežnim stranicama informacije o najučestalijim nametnicima plošnjacima i oblićima. Izaberi jednog predstavnika i izradi plakat u alatu Piktochart u kojem ćeš prikazati najvažnije karakteristike i načine prijenosa kod djece.