Disanje biljaka i ostalih skupina organizama
Potaknimo znatiželju...
Disanje biljaka
Većina živih bića je ovisna o prisutnosti kisika na Zemlji. No, kako osigurati dovoljno kisika za sve životne potrebe organizama? Za to su zaslužni proizvođači tj. autotrofni organizmi. Autotrofni organizmi procesom fotosinteze proizvode hranu (šećer glukozu) pri čemu se oslobađa kisik. Svi procesi koji se odvijaju uz prisutnost kisika su aerobni procesi, a bez prisutnosti kisika anaerobni procesi. Bolja iskoristivost hranjivih tvari te oslobađanje više energije događa se u aerobnim uvjetima.
S obzirom na to da biljke čine veliki dio ukupnog broja autotrofnih vrsta, one su jedne od glavnih proizvođača kisika. No, znači li to da biljke samo oslobađaju kisik na korištenje drugim organizmima? Naravno da ne. Kako bi mogle obavljati proces fotosinteze, biljke u svojim stanicama moraju imati energiju. Kao i drugi aerobni organizmi, biljke će u svojim mitohondrijima iskoristiti kisik za razgradnju šećera glukoze u procesu staničnog disanja. Pri tome će se osloboditi energija, ugljikov(IV) oksid i voda. Kao i kod drugih organizama, proces disanja se odvija neprestano tijekom cijelog dana i noći. Prilikom disanja, biljke uvelike ovise o pučima. Puči su otvori s donje strane lista kroz koje biljka izmjenjuje plinove sa svojom okolinom. Osim u procesu disanja, puči imaju veliku ulogu i u procesu fotosinteze o čemu ćeš čitati malo kasnije.
Većina živih bića je ovisna o prisutnosti kisika na Zemlji.
No, kako osigurati dovoljno kisika za sve životne potrebe organizama?
Za to su zaslužni proizvođači tj. autotrofni organizmi.
Autotrofni organizmi procesom fotosinteze proizvode hranu (šećer glukozu) pri čemu se oslobađa kisik.
Svi procesi koji se odvijaju uz prisutnost kisika su aerobni procesi, a bez prisutnosti kisika anaerobni procesi.
Bolja iskoristivost hranjivih tvari te oslobađanje više energije događa se u aerobnim uvjetima.
S obzirom na to da biljke čine veliki dio ukupnog broja autotrofnih vrsta, one su jedne od glavnih proizvođača kisika.
No, znači li to da biljke samo oslobađaju kisik na korištenje drugim organizmima?
Naravno da ne.
Kako bi mogle obavljati proces fotosinteze, biljke u svojim stanicama moraju imati energiju.
Kao i drugi aerobni organizmi, biljke će u svojim mitohondrijima iskoristiti kisik za razgradnju šećera glukoze u procesu staničnog disanja.
Pri tome će se osloboditi energija, ugljikov(IV) oksid i voda.
Kao i kod drugih organizama, proces disanja se odvija neprestano tijekom cijelog dana i noći.
Prilikom disanja, biljke uvelike ovise o pučima.
Puči su otvori s donje strane lista kroz koje biljka izmjenjuje plinove sa svojom okolinom.
Osim u procesu disanja, puči imaju veliku ulogu i u procesu fotosinteze o čemu ćeš čitati malo kasnije.
Disanje autotrofnih protoktista
Tijelo višestaničnih algi, steljka, nema oblikovana tkiva ni organe. Disanje je algi stoga vrlo jednostavno. Difuzijom izmjenjuju plinove preko cijele površine tijela, a kisik se dalje citoplazmom dovodi do mitohondrija u kojima se događa proces staničnog disanja. Jednostanični autotrofni protoktisti dišu na isti način kao i njihovi heterotrofni srodnici. Kisik i ugljikov(IV) oksid se izmjenjuju difuzijom preko stanične membrane.
Disanje gljiva
Gljive nemaju posebno razvijene organe za disanje već izmjenu plinova obavljaju cijelom površinom tijela. Jednom kada kisik uđe u njihove stanice, odlazi u mitohondrije gdje procesom vrenja pomaže u razgradnji šećera. Vrenjem gljive dobivaju energiju za obavljanje svih ostalih procesa u svom organizmu. Šećer se razgrađuje do alkohola etanola i ugljikovog(IV) oksida uz oslobađanje energije. Ugljikov(IV) oksid dalje se izlučuje van iz organizma difuzijom. Proces vrenja jedan je od razloga široke uporabe jednostaničnih gljiva kvasaca jer uzrokuje dizanje tijesta pa ono postaje mekano i rahlo. Kvasci imaju široku primjenu u pekarstvu te u industriji alkoholnih pića.
Gljive nemaju posebno razvijene organe za disanje.
Izmjenu plinova obavljaju cijelom površinom tijela.
Jednom kada kisik uđe u njihove stanice, odlazi u mitohondrije gdje procesom vrenja pomaže u razgradnji šećera.
Vrenjem gljive dobivaju energiju za obavljanje svih ostalih procesa u svom organizmu.
Šećer se razgrađuje do alkohola etanola i ugljikovog(IV) oksida uz oslobađanje energije.
Ugljikov(IV) oksid dalje se izlučuje van iz organizma difuzijom.
Proces vrenja jedan je od razloga široke uporabe jednostaničnih gljiva kvasaca jer uzrokuje dizanje tijesta pa ono postaje mekano i rahlo.
Kvasci imaju široku primjenu u pekarstvu te u industriji alkoholnih pića.
Pokus: Zar zaista kvasci proizvode ugljikov(IV) oksid?
Disanje bakterija
Najjednostavniji jednostanični organizmi su bakterije. Mogu živjeti u aerobnim ili anaerobnim uvjetima dok neke vrste preživljavaju i u jednim i u drugim uvjetima. Ovisno o skupini kojoj pripadaju, bakterije dišu na različite načine. One koje se razvijaju i žive u uvjetima s kisikom energiju dobivaju procesom nalik staničnom disanju (događa se na membranama bakterijske stanice jer one nemaju mitohondrije). Kod njih se izmjena plinova obavlja difuzijom putem membrane. One bakterije koje ne trebaju kisik za dobivanje energije također izmjenu plinova vrše membranom, a samu energiju dobivaju procesom vrenja. Količina oslobođene energije u anaerobnim uvjetima je manja u odnosu na količinu oslobođene energije u aerobnim uvjetima.
Najjednostavniji jednostanični organizmi su bakterije.
Mogu živjeti u aerobnim ili anaerobnim uvjetima dok neke vrste preživljavaju i u jednim i u drugim uvjetima.
Ovisno o skupini kojoj pripadaju, bakterije dišu na različite načine.
One koje se razvijaju i žive u uvjetima s kisikom energiju dobivaju procesom nalik staničnom disanju (događa se na membranama bakterijske stanice jer one nemaju mitohondrije).
Kod njih se izmjena plinova obavlja difuzijom putem membrane.
One bakterije koje ne trebaju kisik za dobivanje energije također izmjenu plinova vrše membranom, a samu energiju dobivaju procesom vrenja.
Količina oslobođene energije u anaerobnim uvjetima je manja u odnosu na količinu oslobođene energije u aerobnim uvjetima.
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Pronađi informacije na pouzdanim mrežnim stranicama o bakterijama koje se zovu halofiti. Izradi kratku infografiku u alatu Piktochart o njima. Gdje bismo u Hrvatskoj mogli pronaći te bakterije?