Prijenos tvari kroz tijelo životinja

Svi predstavnici kralježnjaka imaju zatvoreni krvožilni sustav. Sisavci i ptice imaju stalnu temperaturu tijela, dok kod gmazova, vodozemaca i riba ona ovisi o temperaturi okoliša. Možeš li pretpostaviti koji su uzroci promjenjive tjelesne temperature?

Sisavci, ptice i krokodili imaju krvožilni sustav poput čovjeka. Srce im je građeno od četiri komorice: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Krvne žile koje osiguravaju prijenos krvi tijelom su arterije, vene i kapilare, a krv putuje tijelom u dva optoka, plućnom i tjelesnom (sl. 4.9.). Ovakav način podjele krvotoka osigurava prijenos krvi po cijelom tijelu. Mišićna pregrada koja dijeli srce na lijevu i desnu stranu osigurava razdvajanje venske i arterijske krvi u srcu. Na taj način, srce stanicama šalje krv s povećanom količinom kisika što pospješuje proces pretvorbe energije u stanicama.

Srce većine gmazova je trodijelno. Građeno je od dvije pretklijetke i jedne klijetke. Međutim, njihova klijetka je donekle pregrađena što pomaže u relativnom odvajanju arterijske i venske krvi u klijetki.

Kod vodozemaca ne postoji spomenuta pregrada pa se arterijska i venska krv miješaju u klijetki. Na taj način je donekle smanjena opskrba njihovih stanica kisikom. Prisjeti se na koje sve načine vodozemci dišu. Mogu li njihovi dišni organi nadoknaditi ovako nastali manjak kisika?

Ribe od svih kralježnjaka imaju najjednostavniji krvožilni sustav. Srce riba građeno je od jedne pretklijetke i jedne klijetke, a njihova krv samo jednom prolazi kroz srce (u jednom optoku). Krv iz srca potiskuje se do škrga gdje se događa izmjena plinova. Krv bogata kisikom dalje arterijama odlazi do stanica te se po izmjeni tvari venama vraća u srce. Krvni tlak u žilama je dosta nizak što je i uzrok usporenom optoku i sporoj opskrbi stanica.