Prijenos tvari kroz tijelo biljaka i ostalih skupina organizama
Uvod
Prouči koliko je vode u pojedinom organizmu. Kod koga je najviše vode? Ima li to veze sa staništem?
Biljke sjemenjače
U udžbeniku si puno naučio o putovanju tvari kod biljaka sjemenjača. Sada prouči priloženi interaktivni element kako bi sve još jednom ponovio.
Jednostavne biljke
Mahovine su bile prvi autotrofni organizmi na kopnu. Razvijenije mahovine vodu upijaju korijenčićem, dok one jednostavnije to rade cijelom površinom tijela. Iako su naselile kopno, mahovine nemaju provodne žile ni prave biljne organe te ovise o vlažnim staništima. Za prijenos tvari tijelom služi im provodno tkivo koje je vrlo jednostavno građeno. Stijenke stanica ovoga tkiva su vrlo mekane te se voda u njima ne može prenositi visoko što je jedan od razloga zašto su mahovine ostale malene rastom.
Papratnjače smatramo prvim pravim kopnenim biljkama jer imaju razvijene biljne organe te dobro razvijene provodne žile. Provodne žile papratnjača posjeduju određenu čvrstoću te tlak u njima pomaže prijenosu tvari kroz tijelo biljke.
Autotrofni protoktisti
Ova skupina organizama poznatija je pod nazivom alge.
Alge su se razvile u vodi gdje i danas živi najveći broj njihovih predstavnika. Vrste koje žive iznad vode nalaze se na vlažnim, dobro osvijetljenim mjestima.
One su autotrofni organizmi koji se javljaju u raznim oblicima (jednostanične, zadružne i višestanične alge).
Jednostanične alge izmjenu tvari s okolinom obavljaju putem stanične membrane, dok se sam prijenos tvari obavlja pomoću citoplazme. Na isti način, prijenos tvari se odvija u zadružnim oblicima. Mnogostanične alge imaju tijelo koje nazivamo steljka.
Riječ je jednostavno građenom tijelu, u kojem nisu posebno razvijena tkiva. Vodu crpe cijelom površinom steljke, a tvari se u organizmu najčešće izmjenjuju procesima difuzije i osmoze.
Gljive
Tijelo gljiva (micelij) izgrađeno je od dugih, tankih niti koje se nazivaju hife. Dio micelija iznad tla koji se naziva plodište građen je od isprepletenih hifa. U dijelu micelija koji se nalazi u tlu hife su rahlije raspoređene. Broj hifa pod zemljom puno je veći od onoga na površini. Podsjeća li te to na neko drugu skupinu organizama? Vjerojatno već pretpostavljaš i ulogu hifa. Većina gljiva najbolje raste na vlažnim staništima. Hife svojom raširenom mrežom crpe vodu iz tla i raspoređuju je po tijelu gljive. Na isti način gljive prenose i hranjive tvari koje također upijaju pomoću hifa (heterotrofna prehrana).
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Kako bi vidio kretanje vode po biljci, napravi jednostavan pokus. Uzmi bijeli cvijet i stavi ga u vodu u koju si dodao plavu tintu ili prehrambenu boju. Mjeri vrijeme i promatraj promjene. Koliko je prošlo vremena do vidljive promjene u boji latica? Napiši tijek pokusa, opažanja i zaključak. Usporedi s kolegama. Jeste li svi koristili istu boju? Kakvi su bili rezultati pokusa?